Crna Madona iz Čenstohove i čudo u vreme skrnavljenja

La Crna Madona Čenstohove jedna je od najomiljenijih i najcjenjenijih ikona u katoličkoj tradiciji. Ova drevna sveta slika nalazi se u manastiru Jasna Gora u gradu Čenstohovi u Poljskoj. Njegova istorija je obavijena velom misterije, a legende koje ga okružuju doprinose njegovom šarmu.

Gospa od Čenstohove

Slika Crne Madone je oslikana na drvenoj ploči, dimenzija cca 122 x 82 centimetra. Njeno tačno porijeklo je još uvijek predmet rasprave među istoričarima, ali se općenito vjeruje da ikona datira iz srednjovjekovni period, oko 14. veka. Prema legendi, sliku je naslikao St. Luka, jevanđelista, na Marijinom stolu majka Isus, koji je napravljen od drveta sa istog krsta na kojem je Isus razapet.

Čudo Crne Madone

Tokom vremena, slika je morala proći kroz razne peripetije. U 1382, Princ Ladislav od Opolja dao je sagraditi samostan na brdu od  Jasna Gora, gdje je i slika prenesena zajedno sa monasima. Međutim, najupečatljivija epizoda se dešava u 1430 kada je svetilište napadnuto od strane Husiti, to oskrnavili su ikonu udarajući je sa sablja i uzrokuje a čudesno krvarenje koja je privukla mnoštvo vjernika.

Poljska

Papa Klement XI 1717. dao ga je obnoviti i od tada ga je voljela i poštovala cijela Poljska. Ova ikona je inspirisala mnoge hodočašća i pobožnosti. Svake godine milioni hodočasnika idu da ga posjete, donoseći sa sobom molitve i molbe za zagovor. Istoričari su zabilježili prisustvo pape, kraljevi, generali i obični hodočasnici među onima koji su se tokom vekova molili pred ovom svetom slikom.

Danas je ova Madona i dalje jedna od najistaknutijih ikona bitan katoličke vere. Njegovo prisustvo je simbol nade i zaštite a mnogi je vjernici štuju kao posebnu vezu sa Djevicom Marijom.