Vatikan otvara arhive pape Pija XII iz Drugog svjetskog rata

Nakon desetljeća pritiska povjesničara i židovskih skupina, Vatikan je u ponedjeljak počeo omogućavati učenjacima pristup arhivama pape Pija XII., Kontroverznog pape Drugog svjetskog rata.

Zvaničnici Rimokatoličke crkve oduvijek su inzistirali na tome da je Pio učinio sve što je moguće da spasi jevrejske živote. Ali ostao je javno nijem dok je u Holokaustu ubijeno oko 6 miliona Židova.

Više od 150 učenjaka prijavilo se za proučavanje dokumenata koji se tiču ​​njegovog papinstva, a trajalo je od 1939. do 1958. Obično Vatikan čeka 70 godina nakon završetka pontifikata da otvori svoju arhivu za učenjake.

U razgovoru sa novinarima 20. februara, glavni knjižničar Vatikana, kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça, rekao je da su svi istraživači, bez obzira na nacionalnost, vjeru i ideologiju, dobrodošli.

"Crkva se ne boji istorije", rekao je, ponavljajući riječi pape Franje kad je prije godinu dana najavio namjeru otvaranja arhiva Pija XII.

Službenici Rimokatoličke crkve uvijek su inzistirali na tome da je papa Pio XII, prikazan ovdje na neprilagođenoj fotografiji, učinio sve što je moguće za spas židovskih života. Ali ostao je javno nijem dok je u Holokaustu ubijeno oko 6 miliona Židova.

Jevrejske grupe pozdravile su otvaranje arhive. "Pozivajući istoričare i naučnike da javno pristupe arhivima Drugog svjetskog rata u Vatikanu, papa Franjo pokazuje posvećenost učenju i prenošenju istine, kao i značenju sjećanja na holokaust", rekao je U izjavi je predsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa Ronald S. Lauder.

Johan Ickx, vatikanski arhivar, kaže da će učenjaci imati jednostavan pristup datotekama.

"Sada smo prenijeli milion i 1 dokumenata koji su digitalizirani i povezani s popisom tih materijala kako bismo pomogli istraživačima da brzo krenu", kaže on.

Ti su istraživači dugo čekali. Njemački komičar iz 1963. godine, zamjenik Rolf Hochhuth, pokrenuo je pitanja o Piovoj ratnoj ulozi i optužio ga za kompliciranu tišinu u holokaustu. Pokušaji Vatikana da ga blatiraju ometaju još uvijek živo sjećanje u Rimu na njegovo ponašanje prema Židovima u gradu tokom nacističke okupacije.

Pločica na zidu ispred vojnog učilišta u Rimu podsjeća na kolekciju 1.259 Židova. Piše: “16. oktobra 1943. čitave jevrejske rimske porodice koje su nacisti protjerali od svojih domova dovedeni su ovamo i potom deportirani u logore za istrebljenje. Od više od 1.000 ljudi, samo 16 je preživelo. "

Ploča u Rimu spominje pljačku i deportaciju jevrejskih porodica od strane nacista 16. oktobra 1943. "Od više od 1000 ljudi, samo 16 je preživelo", piše u pločici.
Sylvia Poggioli/NPR
Lokacija je samo 800 metara od Trga svetog Petra - "pod istim prozorima kao i papa", o čemu izvještava Ernst von Weizsacker, koji je u to vrijeme bio njemački ambasador u Vatikanu, pozivajući se na Hitlera.

David Kertzer sa Sveučilišta Brown opširno je pisao o papama i Jevrejima. Dobitnik je Pulitzerove nagrade 2015 za svoju knjigu Il Papa e Mussolini: tajna historija Pija XI i porast fašizma u Europi, prethodnika Pija XII, i rezervirao je stol u vatikanskoj arhivi u sljedeća četiri mjeseca.

Kertzer kaže da se mnogo zna o onome što je učinio Pio XII. O unutarnjim raspravama tokom ratnih godina u Vatikanu se zna puno manje.

„Znamo da [Pio XII] nije poduzeo nijednu javnu akciju“, kaže on. „Nije protestovao zbog Hitlera. Ali ko bi ga u Vatikanu mogao nagovoriti da to učini? Ko je mogao savjetovati oprez? To je vrsta stvari za koju mislim da ćemo otkriti ili se nadam da će je otkriti. "

Kao i mnogi povjesničari crkve, Massimo Faggioli, koji predaje teologiju na Univerzitetu Villanova, također je znatiželjan o ulozi Pia nakon Drugog svjetskog rata, tokom hladnog rata. Posebno se pita, jesu li vatikanski službenici intervenirali na izborima u Italiji 1948., kada je postojala stvarna šansa za pobjedu Komunističke partije?

Rukopis pape Pija XII. Viđen je na nacrtu njegovog govora iz 1944. godine, prikazanom tokom vođene turneje za medije vatikanske biblioteke o papi Piju XII, 27. februara.

"Bilo bi mi znatiželjno znati kakva je komunikacija postojala između Državnog sekretarijata [Vatikana] i CIA-e", kaže on. "Papa Pio je sigurno bio uvjeren da mora od komunizma braniti određenu ideju kršćanske civilizacije u Europi".

Kertzer je siguran da je Katoličku crkvu užasnuo holokaust. Zaista je nekoliko hiljada Židova utočište pronašlo u katoličkim samostanima u Italiji. Ali ono što se nada da će bolje razumjeti iz Piovih arhiva je uloga koju je crkva igrala u demonizaciji Židova.

"Glavni proizvođači klevete Jevreja mnogo decenija nisu bili država, to je bila crkva", kaže on. "I klevetao je Židove sve do 30-ih i početka holokausta, ako ne u njemu, uključujući i publikacije u vezi s Vatikanom."

To je, kaže Kertzer, ono s čime se Vatikan mora suočiti.