Pehea ʻo Saint Teresa i paipai ai iā mākou e haʻalele iā mākou iho i ka hōʻoia o ka ʻānela kiaʻi

Hoʻoiho ʻo Saint Teresa o Lisieux i nā ʻānela hemolele. Pēlā paha ka hana ʻana o kāu haʻaheo iā ʻoe i kāu 'Little Way' [ʻoiai ʻo ia e aloha e kāhea i kēlā ala kahi e alakaʻi ai iā ia e hoʻāno i ka ʻuhane! Ma ke ʻano, ua pili nā Haku i ka haʻaheo i ke alo a me ka mālama o nā ʻānela hemolele: "E makaʻala ʻoe e hoʻowahāwahā i kekahi o kēia mau mea liʻiliʻi, no ka mea ke haʻi aku nei au iā ʻoe e ʻike mau ana ko lākou ʻānela i ka lani i ka maka o koʻu Makua i ka lani. (Mt 18,10) ". Inā mākou e hele e ʻike i ka mea a St. Teresa e ʻōlelo ai e pili ana i nā ʻānela, ʻaʻole pono mākou e manaʻo i kahi loea paʻakikī akā naʻe, he lei pale o nā melodies e kū nei mai kona puʻuwai. ʻO nā ʻānela hemolele kahi mea o kona ʻike pilikino mai ka wā ʻōpio.

Aia i ka makahiki 9, ma mua o kāna Kuka mua, ua hoʻolaʻa ʻo Saint Teresa iā ia iho i nā ʻānela hemolele ma ke ʻano he lālā o ka "Association of the Holyhelles" me kēia mau huaʻōlelo penei: "Ua hoʻolaʻa loa au iaʻu iho i kāu lawelawe. Ke hoʻohiki nei wau, ma mua o ke alo o ke Akua, i ka ʻUmi wahine Maria Amelika a me kaʻu mau hoa e lilo i poʻe iā ʻoe a me ka hoʻāʻo e hoʻohālike i kāu mau hana maikaʻi, ʻoi aku kou ikaika, haʻahaʻa haʻahaʻa, ʻoluʻolu a me kāu maʻemaʻe. " Aia ma ke ʻano he aspirna āna i hoʻohiki ai e "hoʻonani ai me ka mālama mau loa i nā ʻānela hemolele a me Mary, ko lākou mōʻī wahine hope. ... Makemake wau e hana me koʻu ikaika āpau e hoʻoponopono i kaʻu mau hemahema, loaʻa ka pono a hoʻokō i kaʻu mau hana āpau ma ke kula a me he Karistiano. "

Hoʻoikaika nā lālā o kēia hui i kahi ʻano kūʻokoʻa i ka ʻĀina Guardian ma ka haʻi ʻana i kēia pule i hala iho nei: "ʻānela o ke Akua, ke aliʻi o ka lani, ke kiaʻi kiaʻi, alakaʻi alakaʻi, nā kahu hipa aloha, ke ʻoliʻoli nei wau na ke Akua i hana iā ʻoe me nā mea he nui loa, ʻo ʻoe i huikala ʻia e kona lokomaikaʻi a hoʻāliʻi iā ʻoe me ka nani no ka hoʻomau ʻana i kāna ʻoihana. E hoʻomaikaʻi mau ʻia ʻo Iēhova no nā waiwai a pau āna i hāʻawi mai ai iā ʻoe. E hoʻomaikaʻi ʻia hoʻi ʻoe no nā maikaʻi a pau āu e hana ai noʻu a me koʻu mau hoa. Ke hoʻolaʻa nei au iā ʻoe i koʻu kino, koʻu ʻuhane, koʻu hoʻomanaʻo, koʻu naʻauao, koʻu noʻonoʻo a me koʻu makemake. Lula iaʻu, e hoʻomālamalama iaʻu, e hoʻomaʻemaʻe iā ʻoe a e hoʻokuʻi iaʻu i kāu hana. " (ʻ Manuallelo a ka ʻAmelika o nā ʻAmelika Hemolele, Tournai).

ʻO ke kū hoʻokahi a ka Therese o Lisieux, ke kauka mua o ka Ekalesia e hana i kēia hoʻolaʻa a haʻi i kēia mau pule - ʻoiai he mau kaikamahine ʻaʻole maoli, ʻoiaʻiʻo, - ʻo ia ka mea i lilo ai i mea moʻomeheu o kāna aʻo ʻana i ka uhane. ʻO ka mea ʻoiaʻiʻo, i kāna mau makahiki makua ʻaʻole ʻo ia e hoʻomanaʻo nui i ka ʻoliʻoli ʻana, akā ua hilinaʻi ʻo ia iā ia iho i nā ʻano like ʻole i nā ʻānela hemolele, e like me kā kākou e ʻike ma hope. Hōʻike kēia i ka mea nui o kona hoʻopili ʻana i kēia pili me nā ʻānela hemolele. I loko o ka "Mahele o kahi ʻuhane" kākau ʻo ia: "ʻAi koke koke ma hope o ke komo ʻana i loko o ke kula pākana nui hoʻokipa ʻia wau i loko o ka Ahahui o nā ʻUhane Hemolele; Aloha au i nā hana hoʻomana i ʻōlelo ʻia ai, ʻoiai ua makemake loa au e kāhea i nā ʻānō hoʻomaʻamaʻa ʻia o ka lani, ʻoi loa ka mea a ke Akua i hāʻawi mai ai iaʻu i hoa no koʻu hoʻoiho. "(Autobiographical Writing, History of a soul, IV Chap.).

ʻ Angellelo Ke kiaʻi

Ua ulu ʻo Teresa i kahi ʻohana i mālama nui ʻia i nā ʻānela. Ua kamaʻilio mau kona mau mākua i nā manawa like ʻole (e ʻike i ka History of a soul I, 5 r °; leka 120). A ua hōʻoiaʻiʻo ʻo Pauline, kona kaikuahine kahiko i kēlā me kēia lā e hui pū nā ʻānela me ia e nānā a pale aku iā ia (e ʻike i ka moʻolelo o kahi ʻuhane II, 18 v °).

I loko o ke ola ua hōʻeuʻeu ʻo Teresa i kona kaikuahine ʻo Céline e haʻalele iā ia iho i ka hoʻōla i ke akua, e koi ana i ka hele ʻana o kāna ʻĀina Guardian: "Ua kau ʻo IESU i kahi ʻānela o ka lani ma kou ʻaoʻao e pale mau iā ʻoe. Ke kāʻei ʻo ia iā ʻoe ma kona mau lima a o hāʻule ʻole ʻoe i kahi pōhaku. ʻAʻole ʻoe e ʻike hou iā ia, ʻo ia ka mea nāna e pale i kou ʻuhane no 25 mau makahiki ma o ka mālama ʻana i kona moʻo a nani. ʻO ia ka mea e hoʻokaʻawale i nā manawa o ka hewa mai ou aku ... ʻo kāu Kāpena Pūnana e uhi iā ʻoe me kāna mau ʻēheu a IESU nā hoʻomaʻemaʻe o nā puʻupaʻa, hoʻomaha ma loko o kou puʻuwai. ʻAʻole ʻoe e ʻike i kāu waiwai; KAHU aku o IESU a ke noho la ka anela ma kana malu huihu; aka naʻe, aia lāua i kēia manawa, me Maria ka poʻe e hōʻeu iā ʻoe me kona lei ... "(Letter 161, ʻApelila 26, 1894)

Ma kahi kūlana pilikino, ʻo Teresa, i ʻole e hāʻule i ka hewa, kāhea ʻo ia i ka alakaʻi: "ʻO kuʻu ʻānela hemolele" i kāna ʻĀina Hau kiaʻi.

I kaʻu Luna Kākoʻo

He kahu nani o kuʻu ʻuhane, e ʻā ana ana i ka lani nani o Iēhova e like me ka lapalapa a me ka maʻemaʻe kokoke i ka noho aliʻi o ke ao mau loa.

E iho mai ʻoe i lalo i ka honua noʻu a hoʻomālamalama ʻia mai iaʻu me kou hanohano.

ʻĀnela nani, e lilo ʻoe i kuʻu hoahānau, koʻu hoa, koʻu mea hoʻokuʻi.

Ke ʻike nei i koʻu nāwaliwali ke alakaʻi mai ʻoe iaʻu me kou lima, a ke ʻike nei au e hoʻohaʻahaʻa iki i nā pōhaku i koʻu ala.

ʻO kou leo ​​aloha e ʻōlelo mau ana iaʻu e nānā wale ma ka lewa.

ʻO ka haʻahaʻa a haʻahaʻa hou aʻe ʻoe ke ʻike mai iaʻu, e hele aʻe ana ka maka o kou maka.

E ka mea, e hāhai i ke aniani e like me ka uila e ʻoluʻolu aku ai au iā ʻoe: lele i ka wahi o koʻu home, i ka mea i aloha ʻia iaʻu.

E hoʻomoʻi i ka waimaka me kou mau ʻēheu. E haʻi aku i ka maikaʻi o IESU!

E haʻi aku me kāu mele e hiki ke aloha ʻia ka lokomaikaʻi a ʻōlelo aku i koʻu inoa! ... I koʻu wā pōkole koʻu makemake e hoʻopakele i koʻu mau kaikuaʻana hewa.

E, ʻānela nani o kuʻu ʻāina, e hāʻawi mai iaʻu i kāu pākaha hemolele!

ʻAʻohe oʻu mea wale nō akā me kaʻu ʻālana a me ka ʻilihune ʻilihune.

E kaumaha aku iā lākou, me kāu leʻaleʻa a ka lani, i ka Hokona hemolele loa

I ʻoe ke aupuni nani, iā ʻoe ka waiwai o nā aliʻi o nā aliʻi.

ʻO wau iho i ka puʻupuʻu haʻahaʻa o ke kauā, iaʻu i ke kea o ka waiwai!

Me ke keʻa, me ka mea hoʻokipa a me kou kōkua lani e kali ana au me ka maluhia i ke ola ʻē aʻe i nā hauoli e mau loa nō ia.

(Nā poʻomanaʻo o Saint Teresa o Lisieux, i paʻi ʻia e Maximilian Breig, poʻomanaʻo 46, mau ʻaoʻao 145/146)

E ke kahu e, e uhi mai iaʻu me kou mau ʻēheu, / e hoʻomālamalama i koʻu ala me kou nani. / E hele a alakaʻi i koʻu mau kapuwai, ... e kōkua mai iaʻu, e noi aku iā ʻoe. " (Poema 5, pauku 12) a me ka pale: "E kuʻu ʻānela kiaʻi kiaʻi, e uhi mau iaʻu me kou mau ʻēheu, no laila ʻaʻole hewa ka hewa o ka hewa iā IESU" (Hōʻailona 5, fuaiupu 7).

Ke paulele nei i ka pilina pili aloha a me kāna ʻānela, ʻaʻole i kānalua ʻo Teresa e noi iā ia no kona aloha. ʻO kahi mea laʻi, ua kākau ʻo ia i kona ʻanakē i ke kanikau ana i ka make o kekahi hoa o kāna: Ke manaʻoʻiʻo nei au e hoʻokō maikaʻi ana kahi ʻelele lani mai i kaʻu noi. E hoʻouna aku ana wau i koʻu ʻanakua aloha me ka hana e ninini i loko o kona puʻuwai i ka ʻoluʻolu nui e like me ko kā mākou ʻuhane hiki ke hoʻokipa ʻia i loko o kēia awāwa o ke neʻe ... "(Letter 59, 22 August 1888). Ma kēia ala hiki i ia mea ke hoʻouna aku i kāna ʻānela e komo i ka hana ʻana o ka ʻĀpana Hemolele i hāʻawi ʻia e kona kaikuaʻana uhane, ʻo Fr. Roulland, he misionari ma Kina: "Ma ka lā 25 o Dekemaba ʻaʻole au e hala i ka hoʻouna ʻana i kaʻu ʻānela kiaʻi no laila kau ʻo ia i koʻu mau manaʻo ma hope o ka haku i hoʻolaʻa aku ai ʻoe ”(Letter 201, 1 Nov. 1896).