ʻO ka palapala noi e ʻōlelo aku iā St. Michael ke ʻAlani Nui i kēia mahina o Kepakemapa

ʻĀnela e hoʻomalu nei i nā kiaʻi āpau o nā ʻānela a pau o ka honua, mai haʻalele iaʻu. Ehia mau manawa au i kaumaha ai iā ʻoe i kaʻu mau hewa ... E ʻoluʻolu, i waenakonu o nā pōʻino e hoʻopuni nei i koʻu ʻuhane, e hoʻomau i kou kākoʻo ʻana i nā ʻuhane ʻino e hoʻāʻo nei e hoʻolei iaʻu i loko o ka puʻu o ka nahelehele palupalu, ʻo ia ka nahe o ke kanalua, nā mea ma o hoʻāʻo i nā ʻano hoʻowalewale o ke kino e hoʻopaʻa i koʻu naʻau. Deh! Mai waiho iaʻu i ka mea ākea me nā puhi naʻau o ka ʻenemi i weli nui loa. E hoʻonohonoho e wehe i koʻu puʻuwai i kāu mau mea hōʻeuʻeu maikaʻi, e hoʻonāuki iā lākou i kēlā me kēia manawa a pau ka makemake o kou naʻau e make i loko oʻu. Hōʻī ʻoe i kahi kukuna o koʻu ipo ʻala i loko o koʻu ʻuhane e wela i kou puʻuwai a i kēlā o kou ʻānela āpau, akā e pau ai i ke ʻano o ke ʻano a i ka ʻike ʻole ʻana i nā mea a pau a keu i ko kākou Iesū. a he pōkole loa koʻu ola honua, e hele paha wau e ʻoliʻoli i ka pōmaikaʻi mau loa i ke aupuni o Iesū, kahi aʻu e aloha ai, e hoʻomaikaʻi a hauʻoli hoʻi.

KANAKA MIKAELA ARKANGELA

ʻO ka inoa ʻo Mikaele, ʻo ia ka mea "like me ke Akua?" I ʻōlelo ʻia i ʻelima mau manawa i loko o ka Palapala Hemolele; ʻekolu mau manawa i loko o ka puke ʻo Daniʻela, hoʻokahi i loko o ka puke o Iuda a me ka ʻocallelo ʻana o s. ʻO John ka ʻAwelikole a ma nā manawa ʻelima i manaʻo ʻia ʻo ia "ʻo ke poʻo kiʻekiʻe o ka pūʻali koa lani", ʻo ia hoʻi, o nā ʻānela i ke kaua e kūʻē ana i ka hewa, aia ma ka ʻocallelo Mūlani e hōʻike ʻia nei e kekahi ʻānela me kāna mau ʻānela; ua luku ʻia ma ka hakaka, ua kiola ʻia ʻo ia mai ka lani mai a hina i ka honua.

Ma nā palapala ʻōlelo ʻē aʻe, aia ka ʻānela he ʻānela nāna i makemake e hoʻolilo iā ia iho e like me ke Akua a ke Akua i hoʻouna aku ai, a hāʻule iā ia mai luna a lalo, a pū me nā ʻānela nāna i hahai iā ia.

Ua hōʻike mau ʻia ʻo Mikaela a hoʻohanohano ʻia me ka ʻānela koa o ke Akua, ua aahu ʻia i ka lei gula ma ka hakakā mau me ka diabolo, e hoʻomau ana i ka hoʻopiʻi a me ke kipi ʻana i ke Akua ma ka honua.

Ua manaoia oia ma ke ano like i ka Ekalesia o Kristo, ka mea i mālama mau ia ia mai ka wā kahiko, he kulekele haipule a me ka hoʻomana ʻana, e noʻonoʻo nei iā ia i ke manawa o ka hakakā i hakakā ai a kaua a hiki i ka hopena o ka honua, kū i nā kaha o ka hewa hana lākou i ka lāhui kanaka.

Ma hope o ka hōʻoia ʻana o ka haipule, ʻo ka moʻo ʻana iā Saint Michael, e kū pono ana i ka honua pagan i kahi kūlike akua, ua ʻike nui ʻia i ka Hikina, nā halepule i ʻike ʻia, nā wahi hoʻāno a me nā mōʻī i hoʻolaʻa iā ia. i ka makahiki ʻeiwa wale nō i Constantinople, kapena o ka honua ʻo Byzantine, he nui nā wahi hoʻonaʻauao he 15 a he mau monasteries; hui hou me 15 i nā kuahiwi.

Ua puni ʻia ka Hikina Hema me nā mōʻī kaulana, kahi mau tausani o nā malihini kipa mai nā wahi āpau o ke aupuni Byzantine nui a hele a nui loa nā wahi haipule, pēlā nō hoʻi kona hanana nui ʻana i nā lā he nui o ka kalena.

Aia i ke Komohana Ke hōʻike nei i nā hōʻike no kahi moʻomeheu, me nā hale pule he nui i hoʻokaʻawale ʻia iā S. Angelo, i kekahi manawa iā S. Michele, a me nā wahi a me nā mauna i kapa ʻia ʻo Monte SantʻAngelo a ʻo Monte San Michele, he wahi hoʻāno kaulana a me ka monastery ma Normandia i Palani, nona ka moʻomeheu i lawe ʻia mai e ka Celts ma ke kahakai ʻo Normandies; ua maopopo nō, e pālahalaha koke aku ana i ka honua Lombard, i ka moku Carolingian a me ka ʻāina ʻo Roma.

Ma Italia he nui nā wahi olakino kahi i kūkulu ʻia ai nā hale pule, nā oratories, nā ana, nā halepule, nā puʻu a me nā mauna, i kapa ʻia ma ka inoa o ka panaʻī iā Mikaela, ʻaʻole mākou e hiki ke haʻi ʻia iā lākou, akā wale nō mākou i kū ai: ʻelua Tancia a me nā Gargano.

Ma Monte Tancia, ma Sabina, aia kahi ana i hoʻohana ʻia no kahi moʻomeheu pagan, kahi hoʻi i ka makahiki ʻehiku i hoʻolaʻa ʻia e nā Lombards iā S. Michele; ʻaʻole koke i kūkulu ʻia kahi keʻena e loaʻa ai kahi kaulana nui, e like me a Monte Gargano, ʻoiai ʻo ia ka mea kahiko.

Akā ʻo kahi keʻena kaulana kaulana loa i hoʻolaʻa ʻia i hoʻolaʻa ʻia no S. Michele, ʻo ia i Puglia ma Monte Gargano; he moʻolelo ia e hoʻomaka ana ma ka 490, i ka wā ʻo Pope Gelasius I; ka moʻoʻī ke hoʻoheheʻe ʻana kekahi Elvio Emanuele, haku o Monte Gargano (Foggia) i ka bipi maikaʻi loa o kāna bipi, loaʻa iā ia i loko o ke ana hiki ʻole ke loaʻa.

Ma muli o ka hiki ʻole ke hoʻihoʻi, ua hoʻoholo ʻo ia e pepehi iā ia me kahi pua mai kāna kakaka; akā i ka pua ʻole i ka hoʻohālikelike ʻia, ʻaʻole i kīpē i ka bipi, huli ʻo ia iā ia iho, me ka kī ʻana i ka mea pana i ka maka. Pīhoihoi a ʻeha aku, hele akula ke kauā i kona pīpī s. ʻO Lorenzo Maiorano, pīpeka o Siponto (i kēia lā Manfredonia) a haʻi i ka mea nui.

Kāhea ʻia ka prelate i nā lā ʻekolu o ka pule a me ka mihi; mahope ona. ʻIke akula ʻo Mikaela ma ka puka o ke ana a hōʻike ʻia i ka pīpeka: "ʻO wau ka ʻānela Mikaele a ʻo wau nō i ka manawa i mua o ke alo o ke Akua. He kapu ka lua, eia kaʻu i koho ai, ʻo wau nō wau ka mea mālama nāna. I kahi e wehe ʻia ai ka pōhaku, e hiki ai ke kala ʻia nā hala o kānaka ... He mea e nīnau ʻia i ka pule. No laila e hoʻolaʻa i ke ana i ka hoʻomana hoʻomana. "

Akā ʻaʻole i hahai i ka pīpī hemolele i ke noi a ka ʻānela, no ka mea ua hoʻomau ka hoʻomana hoʻomana i ka mauna; ʻelua makahiki ma hope mai, i ka makahiki 492 ua hoʻopilikia ʻia ʻo Siponto e nā kord o ke aliʻi pālua Odoacre (434-493); Ano i ka pau ana, ua houluulu ae ke komite a me na kanaka i ka pule, i ka manawa o ka haluhalele, a eia hoi ua hele hou mai la ua luna wahine la ma ka pīpeka s. ʻO Lorenzo, hoʻohiki i ka lanakila, ʻoiai i ka wā o ke kaua i kū mai ka ʻino o ke one a me ka ua.

Pii aku ke kulanakauhale a pau me ka pelekane i ke kuahiwi o ke aloha ʻana; eia hou nae ua hoole mai la ka huakai e komo iloko o ke ana. No kēia hauhā i wehewehe ʻole ʻia, ʻae. Hele ʻo Lorenzo Maiorano iā Roma me Pope Gelasius I (490-496), ua kauoha iā ia e komo i loko o ke ana me nā pīpī o Puglia, ma hope o ka wikiwiki o ka hoʻopaʻi.

I ka wa i hele aku ai nā ʻelele ʻekolu i ke ana no ka hoʻolaʻa, hoʻihoʻi hou ka ʻānela i ke kolu o ka manawa, me ka hoʻolaha ana ʻaʻole pono ka hana, no ka mea ua hana mua ʻia ka hoʻolaʻa me kona alo. ʻ sayslelo ka moʻolelo, i ka wā i komo ai nā pīpī i ke ana, ua ʻike lākou i kahi lele i uhi ʻia e ka lole ʻulaʻula me ke kāʻī ʻana i ke aniani a kāʻei ʻia i ka puhaka i kahi keʻe o ka wāwae pēpē, kahi ʻano kuʻuna kaulana i nā. Michele.

ʻO ka hale pule o San Lorenzo kahi hale pule i hoʻolaʻa ʻia e kūkulu ʻia ma ka komo ʻana o ke ana. Ua hoʻokele ʻia ʻo Michele ma ka 29 Kepakemapa 493; ua noho mau ka Sacra Grotta ma kahi e hoʻomana ai kahi i hoʻolaʻa ʻole ʻia e nā pīpeka a i nā makahiki he mau makahiki i lilo i kaulana me ke poʻo ʻo "Celeste Basilica".

Ua ulu nui ke kaona o Monte SantʻAngelo ma ka Gargano ma kahi o ka hale pule a me ke ana. ʻO ka Lombards nāna i hoʻokumu i ka Duchy o Benevento i ka kenekulia 8, ua lanakila i nā ʻenemi keu nui o nā panuku o Italia, nā Saracens, kokoke i Siponto, ma ka 663 Mei 8, ka mea i loaʻa i ka lanakila i ka lani mālama o s. Ma Michele, ua hoʻomaka lākou e pālahalaha e like me ka mea i ʻōlelo ʻia ma luna nei, ke kuʻuna no ka ʻānela halepule ma Italia, e ʻāpono ana i nā halepule, e lawe ana i nā kīʻaha a me nā ʻāpana kālā a hoʻonohonoho i ka ʻahaʻaina o Mei XNUMX ma nā wahi a pau.

Ma ia wā, lilo ka Sacra Grotta no nā kenekulia ma hope mai o kekahi o nā wahi kaulana loa no ka poʻe haipule Kristiano, e lilo pū ana i Ierusalema, Roma, Loreto a me S. Giacomo di Compostela, nā pou laa mai ka High Middle Ages ma mua.

Ua hele mai nā pope, nā aliʻi a me nā haipule a me nā wā haipule e hele mai i ka Gargano. I ka pūnaewele o ka atilo o ka basilica, aia kahi ʻōlelo Latin e hōʻike ana: "he wahi kupanaha ia. Eia ka hale o ke Akua a me ka puka i ka lani.

Nui nā hana o ka wahi hoʻāno a me nā Holy Grotto i nā hana hana, nā hana a me nā hoʻohiki, ka mea e hōʻike nei i ka millennial hoʻokalakupua o nā poʻe malihini a ʻoi aku ke kū ana ma ka pouli i ke kiʻi kinipōpō keʻokeʻo o S. Michele, hana ʻia e Sansovino, dated 1507 . ^ E Ha yM.

Ua ʻike ʻia ka mōʻaukala i nā makahiki he mau manawa, ʻaʻole naʻe ma kahi o ka Gargano, ʻo ia ke kikowaena o kāna moʻomeheu, a ua ʻoliʻoli ka poʻe Kristiano i nā wahi a pau me nā ʻoliʻoli, nā pākeke, nā kime, nā huakaʻi a ʻaʻohe ʻāina ʻē aʻe o ka Pākē ʻole i hana ʻole ʻia. loaʻa he ʻunea, halepule, halepule, etc. e hoʻomanaʻo ana iā ia i ka hoʻonani ʻana o ka mea pono.

ʻIke ʻia i kahi ʻĀpana Kīwī Antonia de Astonac, hoʻohiki ʻia e ka ʻānela mōliaola mau kona kōkua mau ʻana, ma ke ola a me ka purgatory a me ke kani pū ʻana i ka Mea Paʻi ʻAmelika e kahi ʻānela o kēlā me kēia poʻe mele mele selona, ​​inā ua haʻi ʻia lākou ma mua o ka. Massa ka lei aliʻi i hōʻike iā ia.

Hoʻoholo ʻia kāna hana nui liturgical ma ke Komohana ma ka Martyrology Roman ma 29 Kepakemapa a ua hui pū ʻia me nā ʻelua mea ʻike kaulana kaulana loa ʻo Gabriele lāua ʻo Raffaele ma ka lā hoʻokahi.

Ka mea i pale aku i ka Ekalesia, aia kona mau kiʻi ma luna pono o Castel S. Angelo ma Roma, ʻo ia ka mea i ʻike ʻia ua lilo i pā kaua i ka pale ʻana i ka Pope; ka mea hoʻomalu i ka poʻe Karistiano, e like me ka wā kahiko o nā malihini haipule, ka mea i koi iā ia i nā wahi hoʻāno a me nā oratories i hoʻolaʻa iā ia, hoʻopuehu ʻia i ke ala e hele ana i nā wahi alihi, kahi e pale aku ai i nā maʻi, nāʻeha a me nā hopohopo. mau hui hui.

Mea kākau: Antonio Borrelli