No ke aha ʻo Iesu i hānau ai ma Betelehema?

No ke aha i hānau ʻia ai ʻo Iesū ma Betelehema i ka wā i noho ai kona mau mākua, ʻo Maria lāua ʻo Iosepa, ma Nazareta (Luka 2:39)?
ʻO ke kumu nui o ka hānau ʻana o Iesū ma Betelehema, no ka hoʻokō ʻana i ka wānana a Mika ke kāula haʻahaʻa. Ua ʻōlelo ʻo ia, "A ʻo ʻoe, Betelehema Efrata, ʻo ka liʻiliʻi ma waena o nā tausani o ka Iuda, mai ou mai ia (e hānau ʻia ai) e aʻu, e lilo i Aliʻi i Israel ..." (Mika 5: 2, HBFV i nā mea āpau).

ʻO kekahi o nā mea hoihoi loa e pili ana i ka hānau ʻana o Iesū ma Betelehema, pehea ka ke Akua hoʻohana ʻana i ke aupuni Roma ikaika a kolohe naʻe i kekahi manawa, a hui pū ʻia me ka hoʻopaʻa Iudaio i kona mau kūpuna ponoʻī, e kō ai ka wānana he 700 makahiki!

Ma mua o ka haʻalele ʻana iā Nazareta no Betelehema, ua hoʻopalau ʻia ʻo Maria akā ʻaʻole i hoʻopau ʻo ia i kāna pili male me Iosepa. Ua hele aku lāua i ka home kūpuna o Iosepa ma Betelehema ma muli o nā kulekele ʻauhau Roma.

ʻO ka Emepaea Roma, mai kēlā manawa a kēia manawa, alakaʻi i kahi helu kanaka ʻaʻole wale no e helu i ka poʻe, akā e ʻike pū i kā lākou mea. Ua hoʻoholo ʻia i ka makahiki o ko Iesū hānau ʻana (5 BC) e lawe ʻia kahi helu ʻauhau Roma like ma Iudea (Luka 2: 1 - 4) a me nā wahi e pili ana.

Eia naʻe, ua hāpai kēia ʻike i kahi nīnau. No ke aha i lawe ʻole ai ko Roma i ko lākou helu ʻana i ka poʻe e noho ana ma Iudea a me nā wahi a puni e like me kā lākou i hana ai no ke koena o ka Emepera. No ke aha lākou i noi aku ai i nā mākua o Iesū e huakaʻi i 80 mile (ma kahi o 129 mau kilomita) mai Nazareta a Betelehema?

No ka poʻe Iudaio, ʻo ia hoʻi ka poʻe i noho ma ka ʻāina ma hope o ka hoʻi ʻana mai ka lawe pio ʻana i Babulona, ​​he mea nui ka ʻike ʻohana a me ka lāhui.

I loko o ke Kauoha Hou ʻike mākou i ka moʻokūʻauhau o Iesū e pili ana ʻaʻole wale iā ʻAberahama (i ka Mataio 1) akā iā Adamu hoʻi (Luka 3). Ua kākau nō hoʻi ka lunaʻōlelo Paul e pili ana i kāna moʻokūʻauhau (Roma 11: 1). Ua hoʻohana ka poʻe Iudaio he poʻe Iudaio Hebera i kā lākou moʻokūʻauhau e kaena ai i ke ʻano kiʻekiʻe o ka ʻuhane a lākou i manaʻo ai ua hoʻohālikelike ʻia lākou me nā poʻe ʻē aʻe (John 8:33 - 39, Matthew 3: 9)

ʻO ke kānāwai Roma, e pili ana i nā loina a me nā prejudices Iudaio (a me ka makemake e hōʻiliʻili me ka maluhia i nā ʻauhau mai kahi poʻe i hoʻokau ʻia), ua ʻōlelo ʻia e mālama ʻia kekahi helu kanaka ma Palesetine ma ke kumu o ke kūlanakauhale o ka ʻohana kupuna o kekahi. I ko Iosepa hihia, mai ka wā i huli ʻo ia i kāna moʻokūʻauhau na Dāvida, i hānau ʻia ma Betelehema (1Samuel 17:12), pono ʻo ia e hele i ke kūlanakauhale no ka helu kanaka ʻana.

I ka manawa hea o ka makahiki i helu ʻia ai ka helu kanaka Roma i koi aku i ko Iesu ʻohana e hele i Betelehema? Aia i waenakonu o ka hoʻoilo ʻoiai ʻo ia e hōʻike ʻia i nā hanana Kalikimaka he nui?

Hāʻawi ka mana kūʻiʻo o ka Baibala Hemolele i nā ʻike hoihoi i ka manawa i hele ai kēia huakaʻi i Betelehema. Ua ʻōlelo ʻo ia: "Ua hoʻokō ʻia ke kānāwai a Kaisara ʻAukake e pili ana i ka ʻauhau a me ka helu kanaka ʻana e like me ka ʻaoʻao Iudaio e koi ai e ʻohiʻohi ʻia kēlā mau ʻauhau ma hope o ka hōʻiliʻili ʻana o ka kauwela. No laila, nā palapala a Luka no kēia ʻauhau e hōʻike nei ua hānau ʻia ka hānau ʻana o Iesū i ka wā o ke kau hoʻoilo ”(Appendix E).

Ua mālama nā Roma i nā census ma Palesetina i ka wā o ka hāʻule i hiki ai iā lākou ke hoʻonui i ka nui o ka loaʻa kālā ʻauhau a lākou i hōʻiliʻili ai mai nā poʻe.

Ua kākau ʻo Barney Kasdan, i kāna puke "God Appointed Times," e pili ana iā Roma e lawe ana i nā census i kahi manawa kūpono e pili ana i nā loina kūloko. I ka pōkole, ʻoi aku ka maikaʻi no nā Roma a me nā ʻIseraʻela e hoʻokele i nā ʻauhau i ka hāʻule o ka makahiki, ke maʻalahi ka huakaʻi (e laʻa me mai Nazareta a Betelehema) ma mua o ka hoʻoilo.

Ua hoʻohana ke Akua i ko Roma makemake e hoʻolilo kālā i ka loaʻa kālā ʻauhau e like me ka hiki iā ia, a me ka leʻaleʻa Iudaio o ko lākou mau kūpuna, e hoʻokō i kahi wanana kilokilo e pili ana i ka hānau ʻana o Iesū ma Betelehema.