Inā hemo ʻoe a male hou, noho ʻoe i ka moekolohe?

Hōʻike ka Bible Divorce a me ka Remarry hoʻopaʻa haʻawina ma lalo o ke ʻano hea e hoʻopau ai ka male i kā lāua male male male male male. Ua wehewehe ka noiʻi i ka mea a ke Akua i manaʻo ai he hemo ma ka Baibala. He kuleana ko ka hemo male biblika e mare hou me ka hoʻopōmaikaʻi a ke Akua. ʻO ka pōkole, he male male ka Paipala ka hemo male ʻole no ka mea ua hana hewa ka wahine lawehala me kekahi mea ʻē aʻe ma mua o kā lākou wahine (male, male kāne, male kāne a male paha, a male paha ua loaʻa i kahi wahine Karistiano ʻole kahi male male. He kuleana ko kēlā me kēia mea i ka hemo ʻana ma ka Baibala e mare hou me ka hoʻomaikaʻi a ke Akua.

Pehea e moe kolohe ai

Ma Mataio 5:32 ka moʻolelo o ka haʻi mua e pili ana i ka hemo a me ka moekolohe a Iesu i hana ai ma nā ʻeuanelio.

. . . akā, ke haʻi aku nei au iā ʻoukou, ʻo ka mea nāna e hemo i kāna wahine, koe wale no ke akahai, ʻo ia ke kumu e moekolohe ʻo ia. a ʻo ka mea e mare i ka wahine hemo, ʻo ia ke moekolohe. (NASB) Mataio 5:32

ʻO ke ala maʻalahi e hoʻomaopopo i ka manaʻo o kēia paukū e wehe i ka huaʻōlelo kī "koe wale no ke kumu o ka nele o ka hoʻomaʻemaʻe". Eia ka paukū like me ka wehe ʻia o ka ʻōlelo.

. . . akā ke haʻi aku nei au iā ʻoukou, ʻo ka mea nāna i haʻalele i kāna wahine. . . hoʻolilo iā ia i ka moekolohe; a ʻo ka mea e mare i ka wahine hemo, ʻo ia ke moekolohe. (NASB) Matiu 5:32 hoʻoponopono

ʻO nā huaʻōlelo Helene no "moe kolohe" a "moe kolohe" mai nā huaʻōlelo moicheuo a me gameo. ʻO ka huaʻōlelo mua, moicheuo, aia i ka aorist passive tense, ʻo ia hoʻi ua hana ʻia ka hana hemo a manaʻo ʻo Iesu ua male hou ka wahine. ʻO ka hopena, ʻo ka wahine ma mua a me ke kāne i mare iā ia e moekolohe. Hāʻawi ʻia ka ʻike hou aku ma Mat 19: 9; Mareko 10: 11-12 a me Luka 16:18. Ma Mareko 10: 11-12, hoʻohana ʻo Iesū i ke kiʻi o ka wahine i haʻalele i kāna kāne.

A ke haʻi aku nei au iā ʻoukou, ʻo ka mea nāna e haʻalele i kāna wahine, koe wale no ka moekolohe, a mare i ka wahine ʻē, ʻo ia ke moekolohe. Matiu 19: 9 (NASB)

I mai la ia ia lakou, O ka mea i hoohemo i kana wahine, a e mare aku i kekahi wahine, ua moe kolohe no ia ia ia; a inā ʻo ia e haʻalele i kāna kāne a mare i kekahi kāne ʻē, ua moekolohe ʻo ia. Mareko 10: 11-12 (NASB)

ʻO ka mea haʻalele i kāna wahine a mare hou i kekahi, ʻo ia ke moekolohe: a ʻo ka mea e mare i ka mea hemo, ʻo ia ke moekolohe. Luka 16:18 (NASB)

E hoʻowalewale i kekahi e hana kolohe
ʻO ka huaʻōlelo ʻelua, gameo, i loko nō o ka manawa aorist ʻo ia hoʻi ua moekolohe ka wahine i kekahi manawa i ka manawa i male ai i kahi kāne ʻē aʻe. E hoʻomaopopo ʻo kēlā wahine kēia wahine i haʻalele ʻia e mare hou i ka moekolohe a hana i ka wahine hou e moekolohe, ke ʻole ka hemo "no ka hilahila ʻole." Unuhi ʻia ka hilahila ʻole ma ke ʻano he moekolohe a porneia paha.

Hōʻike kēia mau paukū i ke kāne a i ʻole ka wahine i hoʻomaha ʻole no laila ʻaʻole hewa i ka moekolohe. Inā male kekahi o nā wahine i haʻalele ʻia, he wahine moekolohe a moe kolohe paha ia e like me Roma 7: 3.

No laila, inā e ola ana kāna kāne a hui ʻia me kekahi kāne ʻē aʻe, e kapa ʻia ʻo ia he wahine moekolohe; akā inā make ke kāne, ua kaʻawale ʻo ia i ke kānāwai, no laila ʻaʻole ʻo ia he moekolohe ʻoiai ua hui ʻia me kekahi kāne ʻē aʻe. Roma 7: 3 (NASB)

No ke aha i kapa ʻia ai ʻo ia he moekolohe a i ʻole ua kapa ʻia ʻo ia he moekolohe? ʻO ka pane ua hana lākou i ka hewa o ka moekolohe.

He aha kaʻu e hana ai? Ua moe kolohe au


Hiki ke kala ʻia ka moekolohe, akā ʻaʻole ia e hoʻololi i ka ʻoiaʻiʻo he lawehala ia. Hāʻawi ʻia kahi stigma i kekahi manawa i nā huaʻōlelo "moekolohe", "moe kolohe" a me "wahine moekolohe". Akā ʻaʻole kēia na ka Baibala. ʻAʻole i noi mai ke Akua iā mākou e lele i loko o kā mākou lawehala ma hope o ka haʻi ʻana i kā mākou lawehala iā ia a ʻae i kāna kala ʻana. Hoʻomaopopo iā Roma 3:23 iā mākou ua lawehala kēlā me kēia.

. . . no ka mea, ua hana hewa nā mea a pau a hāʻule i ka nani o ke Akua. . Roma 3:23 (NASB)

Pau ka lawehala a me ka hapa nui i ka moekolohe. Ua hoʻopilikia, a hoʻomāinoino, a hoʻoweliweli ka ʻolelo a Paulo i nā Karistiano he nui (ʻ 8lelo 3: 9; 1: 4, 1). I 1 Timoteo 15:3 Kāhea ʻo Paulo iā ia iho i ka mua (protos) o ka poʻe lawehala. Eia nō naʻe, ma Pilipi 13:XNUMX ua ʻōlelo ʻo ia i nānā ʻole i nā mea i hala a hele i mua i ka lawelawe ʻana iā Kristo.

E nā hoahānau, ʻaʻole wau e noʻonoʻo iaʻu iho ua hopu wau i kēia manawa; akā hoʻokahi mea aʻu e hana nei: hoʻopoina i nā mea ma hope a kikoo i nā mea e hiki mai ana, kaomi wau iaʻu iho i ka pahuhopu no ka uku o ke kāhea ʻana o ke Akua i luna i loko o Kristo Iesu. Pilipi 3: 13-14 (NASB)

ʻO kēia ke hōʻike nei mākou i kā mākou lawehala (1 John 1: 9), kala ʻia mākou. A laila paipai ʻo Paul iā mākou e hoʻopoina a e hoʻomaikaʻi aku i ke Akua no kāna kala ʻana.

Ua moe kolohe au. E hoʻopau paha wau iā ia?
ʻO kekahi mau kāne i moekolohe ma ka male ʻana inā ʻaʻole pono lākou e hana pēlā, ua noʻonoʻo inā paha e haʻalele lākou i mea e wehe ai i ka moekolohe. ʻAʻole ka pane, no ka mea e alakaʻi ia i kekahi hewa. ʻAʻole hana ka hana hewa hou i kahi hewa hou. Inā ʻoiaʻiʻo ka wahine, ʻoiaʻiʻo mai ka lalo o ko lāua mau puʻuwai i ka hewa o ka moekolohe, ua kala ʻia lāua. Ua poina ke Akua iā ia (Halelu 103: 12; ʻIsaia 38:17; Ieremia 31:34; Mika 7:19). ʻAʻole poina iā mākou inaina ke Akua i ka male male (Malaki 2:14).

Mahalo nā kāne ʻē aʻe inā haʻalele lākou i kā lākou wahine i kēia manawa a hoʻi i kā lākou wahine mua. ʻO ka pane he "ʻaʻole" hou ia no ka mea he hewa ka hemo, ke ʻole ka moekolohe o ka wahine i kēia manawa me kekahi mea ʻē aʻe. Eia kekahi, ʻaʻole hiki ke male hou i ka wahine ma mua ma muli o Kan. 24: 1-4.

Hōʻike kekahi kanaka i kāna hewa i ke Akua ke inoa inoa hewa a ʻae ʻo ia ua lawehala ʻo ia. No ka ʻike hou aku, e heluhelu i ka ʻatikala “Pehea e hiki ai iā ʻoe ke kala aku i ka hewa o ka moekolohe? - He mau loa anei ka hewa? "I mea e maopopo ai ka lōʻihi o ka moekolohe, heluhelu:" He aha ka huaʻōlelo Helene no ka "moekolohe" ma Mat 19: 9? "

Hopena:
ʻAʻohe o ka male male i ke kumumanaʻo mua a ke Akua. ʻAe ke Akua ia mea wale no ka paʻakikī o ko mākou naʻau (Matiu 19: 8-9). ʻO ka hopena o kēia hewa e like me nā hewa ʻē aʻe; aia mau nā hopena hiki ʻole ke alo ʻia. Akā mai poina e kala ke Akua i kēia hewa ke haʻi ʻia. Ua kala aku ʻo ia i ke aliʻi ʻo Dāvida nāna i pepehi ke kāne a ka wahine a Dāvida i moekolohe ai. ʻAʻohe hewa a ke Akua e kala ʻole ai, koe wale nō ka hewa hiki ʻole ke kala ʻia. ʻAʻole kala ke Akua i kala ʻole i ka hewa ke kala ʻole ka haʻi a ʻaʻole mākou mihi maoli. ʻO ka mihi ka mea i hana ʻia e hana hou ʻole i ka lawehala.