ʻO Therese o Lisieux a me nā ʻānela Hemolele

He hoʻomana ʻo Saint Therese o Lisieux i nā ʻānela hemolele. Pehea ke kūpono o kēia kūpaʻa iā ia 'Little Way' [ʻoiai makemake ʻo ia e kāhea i kēlā ala i alakaʻi iā ia i ka hoʻāno o ka ʻuhane]! I ka ʻoiaʻiʻo, ua pili ka Haku i ka hoʻohaʻahaʻa me ke alo a me ka pale ʻana o nā ʻānela hemolele: "E makaʻala i ka hoʻowahāwahā ʻana i kekahi o kēia mau mea liʻiliʻi, no ka mea, ke haʻi aku nei au iā ʻoe, ʻo ko lākou ʻānela i ka lani e ʻike mau nei i ka maka o koʻu Makua i ka lani. . (Mt 18,10) ". Inā mākou e ʻike i ka mea a Saint Teresa e ʻōlelo ai e pili ana i nā ʻānela, ʻaʻole pono mākou e manaʻo i kahi kuʻikahi paʻakikī akā, akā, he hōʻiliʻili o nā mele e kupu mai ana mai kona puʻuwai mai. ʻO nā ʻānela hemolele kekahi o kāna ʻike ʻuhane mai kona wā ʻōpio.

I ka makahiki 9, ma mua o kāna Komisina mua, hoʻolaʻa ʻo Saint Teresa iā ia iho i nā ʻānela hemolele ma ke ʻano he lālā o ka "ʻAhahui o nā ʻānela Hemolele" me kēia mau huaʻōlelo: "Hoʻolaʻa wau iaʻu iho i kāu ʻoihana. Ke hoʻohiki nei wau, i mua o ke alo o ke AKUA, i ka Virgin Mary Pōmaikaʻi a me kaʻu mau hoa hele e kūpaʻa iā ʻoe a e hoʻāʻo e hoʻohālike i kāu mau pono, i kāu kikoʻī, kou hoʻohaʻahaʻa, kou hoʻolohe a me kou maʻemaʻe. . " Ma ke ʻano he aspirant ua hoʻohiki ʻo ia e "hoʻohanohano i nā ʻānela hemolele a me Mary, ko lākou mōʻī wahine, me ka hoʻolaʻa kūikawā. ... Makemake wau e hana me koʻu ikaika āpau e hoʻoponopono i kaʻu mau kīnā, e loaʻa ai nā ʻano maikaʻi a hoʻokō i kaʻu mau hana āpau ma ke ʻano he kaikamahine a he Karistiano. "

Ua hoʻomaʻamaʻa pū nā lālā o kēia hui i kahi Angel Guardian ma ka haʻi ʻana i ka pule aʻe: "ʻĀnela o ke Akua, ke aliʻi o ka lani, kiaʻi kiaʻi, alakaʻi pono, kahuhipa aloha, hauʻoli wau na ke Akua i hana iā ʻoe me nā hemolele, ka mea i hoʻāno iā ʻoe e kona lokomaikaʻi a nāna ʻoe i kalaunu iā ʻoe me ka hanohano no ka hoʻomanawanui ʻana i kāna ʻoihana. E hoʻomaikaʻi mau ʻia ʻo AKUA no nā waiwai āpau āna i hāʻawi mai ai iā ʻoe. E hoʻomaikaʻi ʻia hoʻi ʻoe no nā mea maikaʻi āu e hana ai iaʻu a me koʻu mau hoa. Mālama wau iā ʻoe i koʻu kino, i koʻu ʻuhane, i koʻu hoʻomanaʻo, i koʻu noʻonoʻo, i koʻu moemoeā a me koʻu makemake. E hoʻomalu iaʻu, e hoʻomālamalama iaʻu, e hoʻomaʻemaʻe iaʻu a hoʻolei iaʻu e like me kou makemake. (Manuahi o ka ʻAhahui o nā ʻānela Hemolele, Tournai).

ʻO ka ʻoiaʻiʻo ʻo Therese o Lisieux, ke kauka o ka Ekalesia e hiki mai ana, i hana i kēia hoʻolaʻa ʻana a haʻi hou i kēia mau pule - ʻoiai he keiki maʻamau ʻole, ʻoiaʻiʻo - hoʻolilo kēia i ʻāpana o kāna aʻo ʻuhane. I ka ʻoiaʻiʻo, i kona mau makahiki makua ʻaʻole ʻo ia e hoʻomanaʻo wale i kēia mau hoʻolaʻa ʻana me ka hauʻoli, akā hāʻawi ʻo ia iā ia iho i nā ʻano like ʻole i nā ʻānela hemolele, e like me kā mākou e ʻike ai ma hope. Hōʻike kēia i ka mea nui āna i ʻike ai i kēia hoʻopaʻa me nā ʻānela hemolele. I ka "Moʻolelo o kahi ʻuhane" kākau ʻo ia: "ʻAneʻane koke ma hope o koʻu komo ʻana i ke kula conventual ua hoʻokipa ʻia wau i ka ʻAhahui o nā ʻānela Hemolele; Ua aloha au i nā hana haipule i kuhikuhi ʻia, no ka mea ua hoihoi wau i ka ʻimi ʻana i nā ʻuhane pōmaikaʻi o ka lani, ʻo ia hoʻi ka mea a ke Akua i hāʻawi mai ai iaʻu i hoa no kaʻu lawe pio ʻana (Autobiograpical documents, Story of a soul, IV Ch.) .

ʻ Angellelo Ke kiaʻi
Ua ulu ʻo Teresa i loko o kahi ʻohana i hoʻolaʻa loa i nā ʻānela. Ua kamaʻilio wale kona mau mākua e pili ana i kēlā me kēia manawa i nā manawa like ʻole (cf. Ka moʻolelo o kahi ʻuhane I, 5 r °; leka 120). A ʻo Paolina, kona kaikuaʻana, ua hōʻoiaʻiʻo iā ia i kēlā me kēia lā e noho pū nā ʻānela me ia e kiaʻi a pale iā ia (cfr. Story of a soul II, 18 v °).

I kāna pāʻani "The Flight into Egypt" wehewehe ʻo ia i nā mea nui o ka ʻānela kiaʻi. Ma ʻaneʻi e haʻi aku ai ka Virgin Virgin iā Susana, ka wahine a kahi brigand a me ka makuahine o ka Di-smas liʻiliʻi e loaʻa ana i ka maʻi lepera: "Mai kona wā hānau mai, hele mau ʻo Dismas me kahi ʻelele lani e haʻalele ʻole iā ia. E like me ia, he ʻānela nō kāu nāna ka hana o ke kiaʻi ʻana iā ʻoe i ka pō a me ke ao, ʻo ia ka mea e hōʻeuʻeu iā ʻoe me nā manaʻo maikaʻi a me kāu mau hana pono. "

Pane aku ʻo Susana: "Ke hōʻoiaʻiʻo aku nei au iā ʻoe, ʻaʻohe mea, ma waho ou, i hoʻonāukiuki iaʻu me nā manaʻo maikaʻi a, a hiki i kēia manawa, ʻaʻole au i ʻike i kēia ʻelele āu e kamaʻilio nei." Ua hōʻoiaʻiʻo ʻo Maria iā ia: “Maopopo iaʻu ʻaʻole ʻoe i ʻike iā ia no ka mea ʻaʻole ʻikea ka ʻānela ma hope ou, akā eia naʻe aia ʻo ia e like me aʻu nei. Mahalo i kāna mau hoʻoulu lani ua ʻike ʻoe i ka makemake e ʻike i ke AKUA a maopopo iā ʻoe kokoke ʻo ia iā ʻoe. ʻO nā lā a pau o kou lawe pio ʻana i ka honua e lilo kēia mau mea i mea pohihihi iā ʻoe, akā i ka hopena o ka manawa e ʻike ʻoe i ke Keiki a ke AKUA e hele mai ana ma nā ao me nā leonaona ʻānela (Hana 1, Manaʻo 5a). No laila, hoʻomaopopo ʻo Teresa iā mākou ʻo ka ʻānela o Dismas i hele pū me ia i loko o kāna 'ʻoihana' ma ke ʻano he brigand, āna i hana ai, a kōkua hope iā ia e ʻike i ke akua o KRISTO ma ke keʻa a e hoʻāla iā ia ka makemake i ke Akua i mea e kōkua ai iā ia e 'ʻaihue', no laila e ʻōlelo, ka lani a lilo i ʻaihue maikaʻi.

I ke ola maoli, ua paipai ʻo Teresa i kona kaikuahine ʻo Céline e haʻalele iā ia iho i kahi ala hemolele i ka mālama akua, e noi ana i ke alo o kāna Angel Guardian: "Ua hoʻonoho ʻo IESU i kou ʻaoʻao i kahi ʻānela mai ka lani e pale mau iā ʻoe. Hāpai ʻo ia iā ʻoe ma kona mau lima i ʻole ʻoe e hele ma luna o kahi pōhaku. ʻAʻole ʻoe ʻike ia akā ʻo ia ka mea e pale nei i kou ʻuhane no 25 mau makahiki e ka mālama ʻana i kāna nani virginal. ʻO ia ka mea e lawe aku mai ou aku nei i nā manawa o ka lawehala ... kou Angel Guardian e uhi iā ʻoe me kona mau ʻeheu a me IESU, ka maʻemaʻe o nā puʻupaʻa, kau i kou puʻuwai. ʻAʻole ʻoe ʻike i kāu mau waiwai; Ua hiamoe ʻo IESU a noho ka ʻānela i loko o kāna hāmau wahaheʻe; eia nō naʻe lākou i laila, a me Mary nāna i wahī iā ʻoe me kona kapa ... ”(Palapala 161, ʻApelila 26, 1894).

Ma kahi pae pilikino, ʻo Teresa, i ʻole e hāʻule i ka lawehala, ua noi aku i kāna ʻĀnela Guardian no ke alakaʻi ʻana: “E kuʻu ʻānela hemolele.

I kaʻu Luna Kākoʻo
He kahu nani o kuʻu ʻuhane, e ʻā ana ana i ka lani nani o Iēhova e like me ka lapalapa a me ka maʻemaʻe kokoke i ka noho aliʻi o ke ao mau loa.

E iho mai ʻoe i lalo i ka honua noʻu a hoʻomālamalama ʻia mai iaʻu me kou hanohano.

ʻĀnela nani, e lilo ʻoe i kuʻu hoahānau, koʻu hoa, koʻu mea hoʻokuʻi.

Ke ʻike nei i koʻu nāwaliwali ke alakaʻi mai ʻoe iaʻu me kou lima, a ke ʻike nei au e hoʻohaʻahaʻa iki i nā pōhaku i koʻu ala.

ʻO kou leo ​​aloha e ʻōlelo mau ana iaʻu e nānā wale ma ka lewa.

ʻO ka haʻahaʻa a haʻahaʻa hou aʻe ʻoe ke ʻike mai iaʻu, e hele aʻe ana ka maka o kou maka.

E ka mea, e hāhai i ke aniani e like me ka uila e ʻoluʻolu aku ai au iā ʻoe: lele i ka wahi o koʻu home, i ka mea i aloha ʻia iaʻu.

E hoʻomoʻi i ka waimaka me kou mau ʻēheu. E haʻi aku i ka maikaʻi o IESU!

E haʻi aku me kāu mele e hiki ke aloha ʻia ka lokomaikaʻi a ʻōlelo aku i koʻu inoa! ... I koʻu wā pōkole koʻu makemake e hoʻopakele i koʻu mau kaikuaʻana hewa.

E, ʻānela nani o kuʻu ʻāina, e hāʻawi mai iaʻu i kāu pākaha hemolele!

ʻAʻohe oʻu mea wale nō akā me kaʻu ʻālana a me ka ʻilihune ʻilihune.

E kaumaha aku iā lākou, me kāu leʻaleʻa a ka lani, i ka Hokona hemolele loa

I ʻoe ke aupuni nani, iā ʻoe ka waiwai o nā aliʻi o nā aliʻi.

ʻO wau iho i ka puʻupuʻu haʻahaʻa o ke kauā, iaʻu i ke kea o ka waiwai!

Me ke keʻa, me ka mea hoʻokipa a me kou kōkua lani e kali ana au me ka maluhia i ke ola ʻē aʻe i nā hauoli e mau loa nō ia.

(Nā mele a Saint Therese o Lisieux, paʻi ʻia e Maximilian Breig, mele 46, ʻaoʻao 145/146)

E ka mea mālama, e uhi iaʻu me kou mau ʻeheu, / hoʻomālamalama i koʻu ala me kou nani! / E hele mai a alakaʻi i koʻu mau wāwae, ... e kōkua mai iaʻu, ke noi aku nei au iā ʻoe. " (Poem 5, paukū 12) a me ka pale: "E kuʻu ipo Kahu Hemolele, e uhi mau iaʻu me kou mau ʻēheu, i ʻole e loaʻa iaʻu ka pōʻino o ka huhū ʻana iā IESU" (Pule 5, paukū 7).

Ke hilinaʻi nei i ka pili aloha me kāna ʻānela, ʻaʻole i hoʻokaʻulua ʻo Teresa e noi iā ia no kekahi mau aloha. ʻO kahi laʻana, ua kākau ʻo ia i kona ʻanakala i ke kanikau no ka make ʻana o kāna hoaloha: "Ke hilinaʻi nei wau i kuʻu ʻānela maikaʻi. Ke manaʻoʻiʻo nei wau e hoʻokō ana kahi ʻelele lani i kēia noi o kaʻu luawai. E hoʻouna wau iā ia i koʻu ʻanakala aloha me ka hana o ka ninini ʻana i loko o kona puʻuwai e like me ka hōʻoluʻolu a hiki i ko mākou ʻuhane ke loaʻa i kēia awāwa o ka lawe pio… ”(Letter 59, 22 August 1888). Ma kēia ala ua hiki iā ia ke hoʻouna i kāna ʻānela e komo i ka hoʻolauleʻa ʻana i ka Eucharist Hemolele a kona kaikuaʻana ʻuhane, ʻo Fr. Roulland, he mikionali ma Kina, i mōhai nona: "Ma Kēkēmapa 25, ʻaʻole au e haʻalele i kaʻu hoʻouna ʻana i kaʻu ʻānela. Kiaʻi i hiki iā ia ke hoʻokau i kaʻu mau manaʻo ma ka ʻaoʻao o ka mea hoʻokipa āu e hoʻolaʻa ai "(Letter 201, 1 nov. 1896).

ʻO kēia mediation o ka pule i hōʻike maʻamau ʻia i kāna mea i kū ai The Mission of the Maid of Orleans. Ua hōʻoia ʻo Saint Catherine lāua ʻo Saint Margaret iā Giovanna: “E kuʻu keiki, e kā mākou hoa ipo aloha, ua hōʻea kou leo ​​i ka lani. ʻO ka ʻĀnela Guardian, ka mea hele pū me ʻoe i nā manawa āpau, ua hōʻike i kāu mau noi i ke Akua Mau Loa "(scene 5a). ʻAʻole i hōʻoiaʻiʻo ka ʻānela nui ʻo Raphael iā Tobias: "E ʻike hoʻi, iā ʻolua me Sarah e pule nei, ua hōʻike aku wau i ka palapala o kāu pule i mua o ka nani o ka Haku." (Hobi 12,12:XNUMX)?

Lawe ka ʻānela i ke Akua i ka mālamalama a me ka lokomaikaʻi, i kahi ʻōlelo, i kāna hoʻomaikaʻi. Pēlā i hoʻohiki ai ʻo Saint Margaret iā Giovanna: "E hoʻi mākou me Mikaela, ka ʻAnekela nui, e hoʻomaikaʻi iā ʻoe" (The Mission of the Holy Maid of Orleans, Scene 8a). E lilo kēia hoʻomaikaʻi i kumu o ka ikaika a me ka hoʻomanawanui.

Ua wehewehe ʻo St. Michael iā Giovanna: "Pono mākou e hakakā ma mua o ka lanakila ʻana" (Scene 10a). A pehea ka nui o kā Giovan-na hakakā ʻana! ʻO ia, me ka hoʻohaʻahaʻa a pau, ua loaʻa ka wiwo ʻole mai ka hilinaʻi i ke AKUA.

I ka hōʻea ʻana o ka hora o kona make ʻana, hōʻole mua ʻo Giovanna i ka manaʻo e lilo i mea hōʻino ʻia no kahi kumakaia. Eia naʻe, ua wehewehe ʻo St. Gabriel iā ia i ka make ʻana ma ke ʻano he kumakaia e lilo e like me Kristo, i ka mea i make pū ʻo ia ma muli o kahi kumakaia. Pane maila ʻo Giovanna: “Auē ka nani Ange-lo! Nani kou leo ​​i kou kamaʻilio ʻana me aʻu e pili ana i ka ʻeha o IESU. ʻO kēia mau ʻōlelo āu e hoʻohua hou ai ka manaʻolana i loko o kuʻu puʻuwai ... ”(Fight and lanakila o the Holy Maid of Orleans, Scene-5a). ʻO ia mau manaʻo e hoʻomau iā Saint Teresa i ka wā o nā hoʻokolohua ʻawaʻawa i ka hopena o kona ola.

Hui me nā ʻānela
ʻO Teresa, ka mea i ʻimi ʻole i nā hihiʻo a hōʻoluʻolu paha, ua ʻōlelo ʻo ia: “E hoʻomanaʻo ʻoe me kaʻu 'Via Piccola' ʻaʻole ʻoe makemake e ʻike i kekahi mea. ʻIke maikaʻi ʻoe ua haʻi pinepine wau i ke AKUA, nā ʻānela a me nā haipule ʻaʻole oʻu makemake e ʻike iā lākou ma ka honua. … ”(Ka puke melemele a Mother Agnes, 4 Iune 1897). "ʻAʻole wau i makemake e loaʻa nā hihiʻo. ʻAʻole hiki iā mākou ke ʻike ma ka honua, ka lani, nā ʻānela, etc. Makemake au e kali a hiki i koʻu make ʻana ”(ibidem, 5 ʻAukake 1897).

ʻO Teresa, ma ka ʻaoʻao ʻē aʻe, ua ʻimi i ke kōkua kūpono o nā ʻānela no kāna hoʻāno. I kāna ʻōlelo nane ua kāhea ʻo 'Little Bird' iā KRISTO: "E IESU, nani wale kāu manu liʻiliʻi e liʻiliʻi a nāwaliwali, ... ʻaʻole ia e hopohopo, ua maluhia kona puʻuwai a hoʻomau hou i kāna misiona o 'aloha. ʻLelo ʻo ia i nā ʻānela a me nā haipule e lele lele e like me nā ʻaeto e lawe iā lākou iho i mua o ke ahi akua a ʻoiai ʻo kēia pahuhopu kāna mea i makemake ai, aloha ka ʻaeto i ko lākou kaikaina, pale iā ia a pale lākou ma ka alualu ʻana i nā manu o ka manu e hoʻāʻo e ʻai iā ia ”(Scritti autobiografici, p. 206).

I ka wā o ke Komina Hemolele, ʻaʻole ia he mea ʻokoʻa iā ia ke noho pinepine me ka hōʻoluʻolu ʻole ʻia. "ʻAʻole hiki iaʻu ke ʻōlelo ua loaʻa mau iaʻu nā hōʻoluʻolu ke, ma hope o ka Mass, hāʻawi wau i nā pule hoʻomaikaʻi - ʻo ia nō paha i kēlā mau manawa i loaʻa ai iaʻu ka mea liʻiliʻi loa. ... Eia naʻe he mea maopopo iaʻu, no ka mea, ua hāʻawi wau iaʻu iho iā IESU ʻaʻole ma ke ʻano he mea e makemake ana e kipa i kāna kipa ʻana no kāna ʻoluʻolu ponoʻī, akā e hāʻawi wale i ka hauʻoli i ka mea nāna i hāʻawi iā ia iho iaʻu "(Autobiograpical documents, p. . 176).

Pehea ia i hoʻomākaukau ai iā ia iho no ka hālāwai me ko mākou Haku? Hoʻomau ʻo ia: "Manaʻo wau i kuʻu ʻuhane ma ke ʻano he wahi ākea nui a noi aku wau i ka wahine puʻupaʻa i hoʻopōmaikaʻi ʻia e hoʻomaʻemaʻe hou aʻe i nā ʻōpala ʻē aʻe i koe i hiki ke pale iā ia mai ka ʻole maoli; A laila noi wau iā ia e kūkulu i hale lole nui e pono ai ka lani a e hoʻonani iā ​​ia me kāna mau mea nani, a ke kono nei wau i nā poʻe haipule a me nā ʻānela e hele mai a hana i kahi ʻahamele nani i kēia hale lole. Me he mea lā iaʻu i ka iho ʻana o IESU i loko o kuʻu puʻuwai, hauʻoli ʻo ia i ka loaʻa maikaʻi ʻana a no laila ʻo wau pū kekahi ... ”(i-bidem).

Olioli nā ʻānela i kēia ʻaha inu, kahi e hoʻohui ai iā mākou ma ke ʻano he 'hoahānau'. ʻO Teresa, i loko o kekahi o kāna mau mele, ua ʻōlelo ʻo Saint Cecilia i kēia mau ʻōlelo i kāna kāne hoʻohuli iā Vale-rian: "Pono ʻoe e hele a noho i ka ʻaha inu o ke ola e loaʻa iā IESU, ka berena a ka lani. / A laila e kāhea ka Seraph iā ʻoe he kaikaina; / a inā ʻike ʻo ia i loko o kou puʻuwai i ka noho aliʻi o kona Akua, / e hoʻolilo ʻo ia iā ʻoe e haʻalele i nā kapakai o kēia honua / e ʻike i ka noho o kēia ʻuhane ahi "(Poetry 3, Alla santa Ceci-lia).

No Teresa, ʻaʻole lawa ke kōkua wale ʻana o nā ʻānela. Ua makemake ʻo ia i ko lākou aloha a me kahi ʻāpana o kēlā aloha nui a pili aloha hoʻi na lākou no ke AKUA. ʻO ka ʻoiaʻiʻo, ua makemake nō ʻo ia e lilo nā ʻānela iā ia i kaikamahine, ʻoiai ʻo ia e hōʻike ana me kāna pule wiwo ʻole: "E IESU, ʻike wau ʻo ke aloha wale nō ke uku ʻia, no laila ua ʻimi a loaʻa nā mea e hoʻomaha ai koʻu puʻuwai. , ke hāʻawi aku nei iā ʻoe i ke aloha no ke aloha ... Ke hoʻomanaʻo nei i ka pule a ʻElisai i ʻaʻa ai e ʻōlelo aku i kona makuakāne ʻo ʻElia e noi ana iā ia no kāna aloha pālua, ua hōʻike wau iaʻu iho i mua o nā ʻānela a me nā haipule a haʻi aku iā lākou: "ʻO wau ka liʻiliʻi o nā mea ola, ʻike wau i ka koʻu kaumaha a me koʻu nāwaliwali, akā ʻike nō hoʻi au i ke aloha a me ka puʻuwai aloha e aloha i ka hana maikaʻi. No laila, ke nonoi aku nei au iā ʻoe, e ka poʻe pōmaikaʻi o ka lani, e ʻapo iaʻu ma kāu kaikamahine. ʻO ʻoe wale nō ka hanohano aʻu e pono ai me kāu kōkua, akā makemake wau e hoʻokipa aloha i kaʻu pule, ʻike wau he makaʻu ia, akā ʻaʻa wau e noi iā ʻoe e loaʻa i kāu aloha pālua ”(Autobiograpical Writing, pag. 201/202).

Kūpono iā ia 'Via Piccola', ʻaʻole ʻimi ʻo Teresa i ka hanohano, akā no ke aloha wale nō: "ʻAʻole ʻimi ka puʻuwai o kahi keiki i ka waiwai a me ka hanohano (ʻaʻole ʻo ka lani). … Maopopo iā ʻoe no nā kaikaina kēia kuleana, ʻo ia hoʻi, nā ʻānela a me nā haipule. ʻO kona nani ka ʻoliʻoli o ke aniani e hoʻomālamalama mai ka lae o kona makuahine [ka Ekalesia]. ʻO ka mea a kēia kaikamahine e makemake nui ai ke aloha ... hiki iā ia ke hana i hoʻokahi mea wale nō, ke aloha aku iā ʻoe, e GE-Sù ”(ibidem, ʻaoʻao 202).

Akā, ke hiki ʻo ia i ka lani, e nānā ʻo ia i ke Akua i ka naʻauao. I ka ʻoiaʻiʻo, i ka nānā ʻana i kēia ala e hoʻonoho ʻia ai ʻo ia i waena o nā seraphim, pane koke ʻo Teresa: “Inā wau e hele i ka seraphim ʻaʻole wau e hana e like me lākou. Uhi lākou iā lākou iho me ko lākou mau ʻeheu i mua o ke Akua maikaʻi; E akahele au ʻaʻole e uhi iaʻu me koʻu mau ʻeheu ”(The yellow notebook, Sept. 24, 1897; E komo wau i ke ola, ʻaoʻao 220).

Ma waho o ka hoʻohana ʻana i ka nonoi ʻana a me ke kōkua wikiwiki ʻana o nā ʻānela, ua hele hou aku ʻo Saint Teresa a koi aku i ko lākou hemolele nona iho, e ulu iā ia iho i loko. I kāna hoʻolaʻa ʻana i ke aloha aloha ua pule ʻo ia e like me kēia: "Ke hāʻawi aku nei wau iā ʻoe i nā pono āpau o ka poʻe haipule ma ka lani a ma ka honua, kā lākou mau hana aloha a me nā ʻānela hemolele. Eia kekahi, ke hāʻawi aku nei au iā ʻoe, e Trinity Hemolele, ke aloha a me nā pono o ka Puʻupaʻa Pōʻino, koʻu makuahine aloha. Ke waiho nei wau i kaʻu hāʻawi iā ia, e noi ana iā ia e hōʻike iā ia iā ʻoe ”. (Helu wale ke aloha, hoʻolaʻa i ke aloha aloha, pp. 97/98). Huli ʻo ia i kāna Angel Guardian: "E ka ʻānela nani o koʻu ʻāina, e hāʻawi mai iaʻu i kou aloha hoʻāno! ʻAʻohe aʻu mea ʻē aʻe i kaʻu mau mōhai a me koʻu ʻilihune nui loa. Me kāu mau leʻaleʻa lani e hāʻawi iā lākou i ka Trinity Hemolele !! (Poem 46, I kuʻu ʻānela Cu-kū, ʻaoʻao 145).

I kāna hoʻolaʻa hoʻomana ponoʻī ua hui nui ʻo Teresa i nā ʻānela hemolele. "ʻO Chastity e lilo iaʻu i kaikuahine o nā Anela, kēia mau ʻuhane maʻemaʻe a lanakila" (Poetry 48, ʻO kaʻu mau mea kaua, ʻaoʻao 151). Pēlā ʻo ia i paipai ai i kāna novice, ʻo Sister Mary o ke Kahikolu: "E ka Haku, inā ʻoe e aloha i ka maʻemaʻe o ka ʻānela / kēia ʻuhane ahi, e neʻe nei i ka lani polū, / ʻaʻole ʻoe e aloha i ka līlia, e piʻi mai ana mai ka lepo, / a ua hiki i kou aloha ke mālama i ka maʻemaʻe? / E kuʻu Akua, inā ʻānela ka ʻānela me nā ʻēheu ʻulaʻula vermillion-ʻulaʻula, i mua ou, hauʻoli pū koʻu hauʻoli ma kēia honua i kāna / no ka mea he waiwai puupaa kaʻu. … ”(Poem 53, He līlia i waena o nā kākalaioa, ʻaoʻao 164).

ʻO ka manaʻo ʻānela o nā ʻānela no nā ʻuhane hoʻolaʻa e kau i ka pili o ka wahine a lākou me CHRIST (a hiki i kēlā me kēia ʻuhane ke kaʻana like). I ka manawa o ka hoʻolaʻa hoʻomana ʻana o Sister Marie-Madeleine o ka Sacramen hemolele loa, kākau ʻo Teresa: "I kēia lā lili nā ʻānela iā ʻoe. / Makemake lākou e ʻike i kou hauʻoli, e Marie, / no ka mea ʻo ʻoe ka wahine mare a ka Haku "(Poem 10, Story of a kahu hānai wahine i lilo i mōʻī wahine, ʻaoʻao 40}

Ka ʻeha a me nā ʻānela
Ua ʻike maopopo ʻo Teresa i ka ʻokoʻa nui ma waena o nā Angela a me nā kāne. Ua manaʻo paha kekahi ua lili ʻo ia i nā ʻānela, akā ʻo ka ʻaoʻao ʻē aʻe ia, ʻoiai ua ʻike maopopo ʻo ia i ke koʻikoʻi o ka Hoʻokomo ʻana: Makuahine ʻaʻole au i lili hou aku i nā ʻānela, / no ka mea, ʻo ko lākou Haku mana koʻu kaikuaʻana aloha. … (Poem 54, 10: No ka mea aloha wau iā ʻoe e Mary, p. 169). ʻOiai ka ʻānela e maopopo hohonu i ka Hoʻokomo a makemake - inā hiki - e ʻike iā mākou i nā mea ʻilihuna o ka ʻiʻo a me ke koko. Ma kekahi o kāna mau hiʻohiʻona Kalikimaka, kahi a Teresa i helu ai i nā ʻānela e like me kā lākou hana e pili ana iā IESU (e like me: ka ʻānela o ke keiki ʻo Iesū, ka ʻānela o ka helehelena laʻa loa, ka ʻānela o ka Eucharist) Hoʻokani ʻo ia i ka ʻānela o ka hoʻokolokolo hope loa: "Ma mua ou, e ke keiki momona, kūlou nā Cherub. / Mahalo ʻo ia i ka leʻaleʻa i kou aloha hiki ʻole ke haʻi ʻia. / Makemake ʻo ia e hiki iā ʻoe ke make i kekahi lā ma ka puʻu ʻeleʻele! " A laila hīmeni nā ʻānela āpau i ka hoʻihoʻi: “Nani ka hauʻoli o ka mea haʻahaʻa. / E hauʻoli ka Se-rafini, i ko lākou hoihoi, e IESU, e wehe iā lākou iho i ko lākou ʻano ʻānela e lilo i mau keiki. " (The Angels at the Manger, hopena hope loa).

Eia mākou e hālāwai nei i ke kumuhana kokoke i ka puʻuwai o Saint Teresa, ʻo ia ka 'lili hemolele' o nā ʻānela no ke kanaka no ke Kino a ke Akua i lilo ai i kino a make. Ua ʻae ʻē ʻo ia i kēia manaʻo paʻa i kāna makuakāne aloha a ʻehaʻeha hoʻi, nāna i hoʻolaʻa aku i nā ʻōlelo a Raffaele iā Tobias: "Ma muli o ka loaʻa ʻana o ka lokomaikaʻi i nā maka o ke AKUA, ua hoʻāʻo ʻia ʻoe e ka ʻeha" (Nā palapala like ʻole, Easter Concordance 1894) . Ma kēia kumuhana ua ʻōlelo ʻo ia i kekahi o nā leka a kona makuakāne: "Auwe, ua pulu kuʻu haleluia me ka waimaka ... E aloha aku mākou iā ia [e like me nā mea maʻamau i kēlā mau lā, hāʻawi ka makuakāne iā ia i kāna kaikamahine] ma aneʻi ma ka honua. ʻoiai i ka lani e hoʻomaikaʻi aku nā ʻānela iā ʻoe a lili ka poʻe haipule iā ʻoe. ʻO kona lei aliʻi kākalaioa kā lākou i hoʻouna aku ai iā ʻoe. No laila, e aloha ʻoe i kēia mau mea ʻoʻoi loa e like me nā hōʻailona o ke aloha mai kāu wahine akua mai (Letter 120, 13, Sept. 1890, p. 156).

I loko o ka mele i hoʻolaʻa ʻia no Saint Cecilia a Seraph e wehewehe nei i kēia mea pohihihi iā Valerian: “… Ua lilo wau iaʻu iho i loko o kuʻu AKUA, ke noʻonoʻo nei au i kona lokomaikaʻi, akā ʻaʻole hiki iaʻu ke mōhai iaʻu iho nona a ʻehaʻeha; / ʻAʻole hiki iaʻu ke hāʻawi iā ia i koʻu koko a me koʻu mau waimaka. / ʻOiai koʻu aloha nui, ʻaʻole hiki iaʻu ke make. … / Maʻemaʻe ka ʻāpana luminous o ka ʻānela; / kona hauʻoli nui palena ʻole e pau. / Akā hoʻohālikelike ʻia me ka Seraphim loaʻa iā ʻoe ka pōmaikaʻi: / Hiki iā ʻoe ke maʻa, akā hiki iā ʻoe ke ʻeha pū kekahi. … ”(Poem 3, ʻaoʻao 19).

ʻO kekahi seraph, ke noʻonoʻo nei i ka pēpē ʻo Iesū i ka wāi holoholona a me kāna aloha ma ke keʻa, kāhea aku iā Emmanuel: “ʻĀ, no ke aha he ʻānela wau / ʻaʻole hiki ke ʻeha. … E IESU, me kahi kuʻikahi hemolele makemake wau e make nāu !!! … (ʻO nā ʻānela ma ka hānai holoholona, ​​hōʻike ʻelua).

Ma hope, hōʻoiaʻiʻo ʻo IESU i ka ʻānela o ke alo akua e ʻae ʻia kāna mau pule o ke aloha; no nā ʻuhane hoʻāno i lilo ʻole lākou i mehana: "Akā, ʻo kēia mau ʻānela ma ka honua e noho i kahi kino make a i kekahi manawa e hoʻonāwaliwali ko lākou manaʻo kiʻekiʻe iā ʻoe" (ibidem, kahi 5a) a no nā lawehala, i hoʻolaʻa ai iā lākou iho: ʻO kou maikaʻi, e IESU, me hoʻokahi o kāu mau nānā ʻana e hoʻonui hou aʻe ai iā lākou ma mua o nā hōkū o ka lani. " - Pane ʻo IESU: "E ʻae wau i kāu pule. / E kala ʻia kēlā me kēia ʻuhane. / E hoʻopiha wau iā lākou i ke kukui / ke kāhea koke lākou i koʻu inoa! … (Ibidem 5, kahua 9a). A laila hoʻohui ʻo IESU i kēia mau huaʻōlelo i piha i ka hōʻoluʻolu a me ka mālamalama: "E ka ʻānela nani, i makemake e kaʻana i koʻu keʻa a me koʻu ʻeha me aʻu ma ka honua, e hoʻolohe i kēia mea pohihihi. / kou kaikuahine. / I ka lani e ʻalohi ka nani o kona ʻeha ma kou lae. / A me ka hanohano o kou mea maʻemaʻe / e hoʻomālamalama i nā mea make! . "(Ibidem, Nānā 5,9-1oa). I ka lani, nā ʻānela a me nā haipule, i ka launa ʻana o ka hanohano, e hoʻokaʻawale a hauʻoli i ka hanohano like. Pēlā nō he symbiosis kupaianaha ma waena o nā ʻānela a me nā haipule i ka hoʻokele waiwai o ke ola.

Ua haʻi aku ʻo Teresa i kēia mau manaʻo i kona kaikuahine ʻo Céline a wehewehe i ke kumu a ke Akua i hana ʻole ai iā ia ma ke ʻano he ʻānela: "Inā ʻaʻole i hana ʻo JESus iā ʻoe ma ke ʻano he ʻānela ma ka lani, no kona makemake iā ʻoe e lilo i ʻānela ma ka honua. ʻAe, makemake ʻo IESU e loaʻa i kona alo lani ma ka lani a ma aneʻi ma ka honua. Makemake ʻo ia i nā martyrs Angela, makemake ʻo ia i nā ʻānela nā ʻānela, a, no kēia kumu, ua hana ʻo ia i kahi pua liʻiliʻi ʻike ʻole ʻia me ka inoa ʻo Céline. Makemake ʻo ia i kēia pua liʻiliʻi e hoʻopakele i nā ʻuhane nona. No laila hoʻokahi wale nō mea āna e makemake ai: e huli aʻe kāna pua iā ia i kona wā e ʻehaʻeha nei i kāna make ʻana ... A ua hoʻololi kūlike kēia i waena o IESU a me kāna pua liʻiliʻi. e hana ʻo ia i nā hana mana a hāʻawi iā ia i nā pua ʻē aʻe he nui loa ... ”(Leta 127, ʻApelila 26, 1891). I kekahi manawa ʻē aʻe ua hōʻoiaʻiʻo ʻo ia iā ia ʻo nā ʻānela, "e like me nā nalo meli kiaʻi, ʻohiʻohi i ka meli mai nā chalices pohihihi he nui e hōʻike ana i nā ʻuhane a i ʻole nā ​​keiki o ka pua puʻupaʻa liʻiliʻi ..." (Letter 132, 20 ʻOkakopa 1891), ʻo ia ka hua o ke aloha hoʻomaʻemaʻe.

ʻO kāna misiona i ka lani a me ka honua
I ka wā i kokoke ai ʻo T i kona make ua ʻōlelo ʻo ia: "Manaʻo wau e kokoke ana wau e komo i kahi hoʻomaha ... Manaʻo wau ma luna o nā mea āpau e hoʻomaka ai kaʻu misionari, ʻo ia ke aʻo ʻana e aloha i ke AKA me aʻu e aloha nei iā ia a hōʻike i nā ʻuhane i koʻu 'Little Way'. Inā e ʻae ke Akua i kaʻu pule, e hoʻolilo wau i koʻu lani ma ka honua a hiki i ka hopena o ka honua e hana maikaʻi. ʻAʻole hiki ʻole kēia, ʻoiai ʻo nā ʻānela, ʻoiai i ka ʻike beatific o ke AKUA, mālama iā mākou e mālama iā mākou ”(Il quaderno giallo, 17. VII. 1897). Pēlā mākou e ʻike ai i kona maopopo ʻana i kāna mikiona lani i ka mālamalama o ka lawelawe ʻana a nā ʻānela.

Iā Pāpā Roulland, kāna 'hoahānau' mikionali ma Kina, ua kākau ʻo ia: “Auē! E ke kaikaina, ke manaʻo nei wau ma ka lani e ʻoi aku koʻu pono iā ʻoe ma mua o ka honua a me ka hauʻoli e hoʻolaha aku ai i koʻu komo koke ʻana i ke kūlanakauhale pōmaikaʻi, me ka maopopo e kaʻana like ʻoe i koʻu hauʻoli a hoʻomaikaʻi i ka Haku nāna e hāʻawi iaʻu i ka manawa kūpono e kōkua iā ʻoe. ʻoi aku ka maikaʻi i kāu hana aposetole. ʻAʻole wau e noho hana ʻole ma ka lani. Makemake wau e hoʻomau i ka hana no ka Church a no nā ʻuhane. Noi wau i ke Akua e hāʻawi mai iaʻu i kēia hiki a maopopo iaʻu e hāʻawi mai ʻo ia iaʻu. ʻAʻole mau ka ʻānela me mākou me ka hoʻomau ʻole e noʻonoʻo i ke alo akua a nalowale i ke kai nui o ke aloha? No ke aha e ʻae ʻole ai ʻo IESU iaʻu e hoʻohālike iā lākou? " (Palapala 254, Iulai 14, 1897).

I ka Makua Bellière, kāna 'hoahānau' ʻuhane mua, ua kākau ʻo ia: ʻAʻole ia ʻoi aku ka liʻiliʻi a me ka liʻiliʻi paha o kēia mau leka, akā ʻaʻole piha mau ua ʻike ʻoe he nostalgia, akā he kamaʻilio ma waena o ke kaikaina a me ke kaikuahine e hoʻopūʻiwa i nā ʻānela, kahi kamaʻilio e hiki ʻole i nā mea ola ke hōʻole. e hūnā ʻia. " (Palapala 261, Iulai 26, 1897).

I ka manawa i hoʻopiʻi ai ʻo Sister Mary o ka Eucharist i ka makaʻu i ko Teresa mau kipa ʻana ma hope o kona make ʻana, ua pane ʻo ia: "Ke makaʻu nei ʻoe i kāu ʻānela Guardian? … A hāhai mau nō ʻo ia iā ia; ʻeā, e ukali pū wau iā ʻoe ma ke ala like, ʻoi aku paha kokoke. " (Nā kamaʻilio hou loa, p. 281).

hopena a
Eia ka 'Via Piccola' o Saint Teresa liʻiliʻi i ka mālamalama o nā ʻānela. Ua hana nā ʻānela i kahi hapa nui o kona ola i loko. ʻO lākou kona mau hoa, nā kaikaina, kona mālamalama, kona ikaika a me kona pale ʻana ma kāna ala ʻuhane. Ua hiki iā ia ke hilinaʻi ma luna o lākou, nā kauā kūpaʻa a ko mākou Haku ʻo IESU KRISTO, iā ia i hoʻolaʻa ai iā ia iho ma ke ʻano kamaliʻi a iā ia i hilinaʻi ai iā lākou iho ma ke ʻano he kaikamahine ʻuhane i kona wā makua. He kukui ʻo Teresa no nā lālā o ka Hana a nā ʻānela Hemolele, inā ʻaʻole mākou e like me nā keiki - ʻo ia ke kumu o ka 'Via Piccola' - ʻaʻole loa mākou e hoʻokō i ka pilina maoli me kēia mau ʻuhane lani. Ma ka ukali wale ʻana i kona mau kapuwaʻi wāwae e hiki ai iā mākou ke hui pū me nā ʻānela, e hoʻokō i kā mākou nuʻukia ma ka lawelawe ʻana a CHRIST a me kāna Church.