Korero o Ruta i te Paipera

Ia au i te Buka Bibilia a Ruta, e vahine Moabi o Ruta o tei faaipoipo i roto i te hoê utuafare ati Iseraela e i te pae hopea ua huri i te haapaoraa ati Iuda. Ko ia te tupuna wahine o Kingi Rawiri, a he tupuna ia no te Karaiti.

Ua huri o Ruta i te haapaoraa ati Iuda
Ua haamata te aamu o Ruta i to te hoê vahine Iseraela o Naomi te i‘oa e ta ’na tane o Elimeleka faarueraa i to raua oire tumu o Betelehema. Te mauiui nei Iseraela i te o‘e e ua faaoti ratou e haere i te nunaa tapiri o Moabi. I te pae hopea, ua pohe te tane a Naomi e ua faaipoipo te mau tamarii a Naomi i te mau vahine Moabi o Oropa e o Ruta te i‘oa.

I muri a‘e i te hoê ahuru matahiti faaipoiporaa, ua pohe na tamarii toopiti a Naomi ma te ite-ore-hia e ua faaoti oia e ua tae i te taime no te ho‘i i to ’na fenua o Iseraela. Kua iti te matekai, kua kore he whanau tata ki Moapa. Ka korero a Naomi ki ana tamahine mo ana mahere, ka kii raua e hiahia ana raua kia haere tahi me ia. Tera râ, e mau vahine apî ratou o te nehenehe e faaipoipo faahou, no reira Naomi i a‘o ia ratou ia faaea i to ratou fenua, ia faaipoipo faahou e ia haamata i te mau oraraa apî. Ua farii o Orepa i te pae hopea, ua onoono râ o Ruta i te faaea ia Naomi. “Eiaha e tohe mai ia ’u ia faarue ia oe aore ra ia fariu ê,” o ta Ruta ïa i parau ia Naomi. “Ko te wahi e haere ai koe ka haere ahau, ko te wahi e noho ai koe ka noho ahau. Ko tou iwi hei iwi moku, ko tou Atua hei Atua moku. (Ruta 1:16).

Aita te parau a Ruta i faaite noa i to ’na taiva ore ia Naomi, to ’na atoa râ hinaaro e amui atu i te nunaa o Naomi, te nunaa ati Iuda. “I roto i te mau tausani matahiti mai to Ruta parauraa i teie mau parau,” ta te Rabi Joseph Telushkin ïa i papai, “aita e taata i faataa maitai a‘e i te taatiraa o te mau taata e te haapaoraa o tei tapao i te haapaoraa ati Iuda:” E riro to oe mau taata ei nunaa no ’u “(” Te hinaaro nei au e amui atu i te iwi Hurai ")," Ko to koutou Atua hei Atua moku "(" E hiahia ana ahau ki te whakaae ki te karakia Hurai ").

Ka moe a Ruta ia Poaha
I muri iti noa ’‘e i to Ruta huriraa i te haapaoraa ati Iuda, ua tae raua Naomi i Iseraela i te ootiraa parei. No to ratou veve, ua tia ia Ruta ia ohi i te maa i topa i raro i te repo a haaputu te feia ooti i te mau maa. I te na reiraraa, ua faaohipa Ruta i te hoê ture ati Iuda no roto mai i te Levitiko 19:9-10. Ka aukati te ture i nga kaiahuwhenua ki te hauhake i nga hua "tae noa ki te taha o te mara" me te kohi kai kua taka ki te whenua. Ko enei mahi e rua ka taea e te hunga rawakore te whangai i o ratau whanau ma te hauhake i nga toenga o te mara a te kaiahuwhenua.

Auaa râ, no te hoê taata o Boaza te i‘oa te aua e rave ra o Ruta, e fetii no te tane a Naomi tei pohe. I to Boaza iteraa e te ohi ra te hoê vahine i te maa i roto i ta ’na faaapu, ua parau oia i ta ’na mau rave ohipa e: “A vaiiho ia ’na ia ohi i roto i te mau paihere, eiaha e faaino ia ’na. A rave atoa mai i te tahi mau tumu raau i roto i te mau pute, a tuu atu ia ohi mai, eiaha e faaino atu ia ’na.” (Ruta 2:14). I muri iho, ua horoa o Boaza i te tahi tao‘a sitona tunu ia Ruta e ua parau atu ia ’na e e tia ia ’na ia mana‘o maitai i te ohipa i roto i ta ’na faaapu.

I to Ruta parauraa ia Naomi eaha tei tupu, ua faaite Naomi ia ’na i to raua taairaa e o Boaza. I muri iho, ua a‘o Naomi i ta ’na hunoa vahine ia faaahu e ia taoto i te pae avae o Boaza a puhapa ai oia e ta ’na mau rave ohipa i roto i te faaapu no te ootiraa. Ua tiaturi Naomi e na roto i te na reiraraa, e faaipoipo o Boaza ia Ruta e e fana‘o raua i te hoê fare i Iseraela.

Ua pee o Ruta i te a‘oraa a Naomi e i to Boaza iteraa ia ’na i to ’na pae avae i ropu i te po, ua ani atura o ’na e o vai oia. Pahono atura Ruta: “O Ruta vau no to tavini. horahia te pito o to kakahu ki runga ki ahau, he kai tiaki hoki koe i to matou whanau.” (Ruta 3:9). Ma te pii ia ’na “te hoo” te faahiti ra o Ruta i te hoê peu tahito, i reira te hoê taeae e faaipoipo ai i te vahine a to ’na taeae i pohe mai te peu e e pohe o ’na ma te tamarii ore. Ko te tamaiti tuatahi ka whanau mai i taua uniana ka kiia ko te tama a te tuakana kua mate, ka riro katoa ana taonga. I te mea e e ere o Boaza i te taeae no te tane faaipoipo a Ruta tei pohe, aita te peu matauhia e tano no ’na. Heoi e kii ana ia, ahakoa e pirangi ana ia ki te marena i a ia, tera ano tetahi atu whanaunga tata atu ki a Erimereke he kereme kaha ake.

I te mahana i muri iho, ua paraparau o Boaza i teie fetii e hoê ahuru matahiapo ei ite. Ua parau o Boaza ia ’na e e fenua to Elimeleka e ta ’na mau tamarii i Moabi e tia ia hoohia mai, tera râ, no te titau i te reira, e tia i te fetii ia faaipoipo ia Ruta. E hiahia ana te whanaunga ki te whenua, engari kare ia e pai ki te marena ia Ruta no te mea ka wehewehea ana taonga ki nga tamariki katoa i whanau ki a Ruta. Ua ani oia ia Boaza ia riro ei hoo, e mea au roa na Boaza i te rave. Ua faaipoipo oia ia Ruta e aita i maoro roa ua fanau mai oia i te hoê tamaiti o Obeda te i‘oa, o te riro mai ei papa ruau no te arii Davida. I te mea e ua tohuhia te Mesia no roto mai i te utuafare o Davida, te arii rahi roa ’‘e i roto i te aamu o Iseraela e te Mesia no a muri a‘e, e huaai ïa raua na Ruta, te hoê vahine Moabi tei huri i te haapaoraa ati Iuda.

Ko te pukapuka a Rutu raua ko Havuot
He tikanga ki te panui i te Pukapuka a Ruth i te wa o te hararei Hurai o Shavuot, e whakanui ana i te hoatutanga o te Torah ki nga Hurai. E ai ki a Rabbi Alfred Kolatach, e toru nga take i panuitia ai te korero a Ruth i runga i a Shavuot:

Ko te korero a Ruta ka puta i te wa o te kotinga puna, ka hinga a Shavuot.
Ko Ruth te tupuna o Kingi Rawiri, e ai ki nga tikanga i whanau mai ka mate i Shavuot.
No te mea ua haapapu o Ruta i to ’na taiva ore i te haapaoraa ati Iuda na roto i te huriraa mai, mea tano ia haamana‘o ia ’na i te hoê mahana oroa o te haamana‘o i te ô o te Torah na te mau ati Iuda. Mai ia Ruta i faaô noa i roto i te haapaoraa ati Iuda, ua farii atoa te mau ati Iuda i te pee i te Torah.