Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te paretenia ra o Maria?

Ua faataahia o Maria, te metua vahine o Iesu, e te Atua mai “tei herehia” ( Luka 1:28 ). Ko te kupu tino pai i ahu mai i te kupu Kariki kotahi, ko te tikanga "nui te aroha noa". I whiwhi a Meri i te aroha noa o te Atua.

Ko te aroha noa he "ngawari kore e tika," he manaakitanga ka riro mai i a tatou ahakoa kaore e tika ana mo tatou. I hiahiatia e Meri te aroha noa o te Atua me te Kaiwhakaora, pera me era atu o tatou. Ua taa ia Maria iho i teie parau mau, mai ta ’na i parau i roto i te Luka 1:47 , “e te oaoa nei tau varua i te Atua i tau Ora”.

Ko te wahine a Meri, na te aroha noa o te Atua, i mohio e hiahia ana ia ki te Kaiwhakaora. Aita roa te Bibilia e parau ra e e taata taa ê noa o Maria, ta te Atua i opua e faaohipa ma te faahiahia mau. Ae, he wahine tika a Meri (i hanga hei taonga mo te aroha noa) e te Atua (Luka 1:27-28). I te hoê â taime, e taata hara oia o tei hinaaro ia Iesu Mesia ei Faaora no ’na, mai ia tatou atoa (Koheleta 7:20; Roma 3:23; 6:23; Ioane 1, 1:8 ).

Ko te wahine a Meri kaore he "haputanga pokekore." Aita te Bibilia e parau ra e mea taa ê te fanauraa o Maria i te fanauraa matauhia. E paretenia Maria i to ’na fanauraa ia Iesu (Luka 1:34–38), aita râ oia i vai paretenia e a muri noa ’tu. Ko te whakaaro o te wahinetanga tonu o Meri ehara i te Paipera. Te na ô ra te Mataio 1:25, no nia ia Iosepha e: “Aita râ oia i ite ia ’na, e tae noa ’tu i te fanauraa i ta ’na tamaiti matahiapo, ta ’na i mairi i te i‘oa o Iesu.” Ko te kupu rite te roa e whakaatu marama ana ko Hohepa raua ko Meri he taangata taangata i muri i te whanautanga o Ihu. I noho wahine a Meri tae noa ki te whanautanga o te Kaiwhakaora, engari i muri mai ka whanau a Hohepa raua ko Meri he maha nga tamariki. E wha nga teina o Ihu: ko Hemi, ko Hohepa, ko Haimona, ko Hura ( Mataio 13:55 ). E tuahine haurua atoa to Iesu, noa ’tu e aita ratou i tapaohia e aita i horoahia mai to ratou numera (Mataio 13:55–56). Ua haamaitai e ua haamaitai te Atua ia Maria na roto i te horoaraa i te mau tamarii e rave rahi na ’na, i roto i taua peu ra o te tapao papu roa ïa o te haamaitairaa a te Atua i te hoê vahine.

I te hoê taime, a paraparau ai Iesu i te nahoa taata, ua parau te hoê vahine e: “E ao to te opu i fanau mai ia oe, e te u i û ia oe.” ( Luka 11:27 ). Ko tera pea te waahi pai rawa atu ki te kii he tika a Meri ki te whakanui me te karakia. He aha te whakautu a Ihu? “E ao to te feia i faaroo i te parau a te Atua e ua haapao i te reira.” ( Luka 11:28 ). No Iesu, mea faufaa a‘e te auraroraa i te Parau a te Atua i te riroraa ei metua vahine no te Faaora.

I roto i te Karaipiture, kare he tangata, ahakoa ko Ihu, me tetahi atu, e tuku whakamoemiti, whakakororia, karakia ranei ki a Meri. Ua haapopou o Elisabeta, te hoê fetii no Maria, ia ’na i roto i te Luka 1:42–44, i ni‘a râ i te haamaitairaa no te fanauraa i te Mesia, e ere no te hoê hanahana no roto mai ia Maria. Inaha, i muri a‘e i taua mau parau ra, ua faahiti o Maria i te hoê himene arueraa i te Fatu, ma te haapopou i To ’na iteraa i te feia i roto i te huru haehaa, To ’na aroha e To ’na taiva ore ( Luka 1:46–55 ).

E rave rahi o te ti‘aturi nei e o Maria te hoê o te mau tumu parau a Luka no te papa‘iraa i ta’na evanelia (hi‘o Luka 1:1–4). Te faaite ra o Luka e mea nahea te melahi Gaberiela i te haereraa e hi‘o ia Maria e ua parau atu ia’na e fanau oia i te hoê Tamaiti, o te riro ei Faaora. Kare a Meri i tino mohio me pehea e tupu ai, i te mea he wahine ia. I to Gaberiela parauraa ia ’na e e hapû te Tamaiti i te Varua Mo‘a, ua pahono o Maria e: “Inaha te tavini vahine a te Fatu; kia rite ki tau kupu te meatanga ki ahau”. Ua fariu ê atura te melahi ia ’na” (Luka 1:38). Ua pahono o Maria ma te faaroo e te hinaaro i te auraro i te faanahoraa a te Atua.

Ma te faataa i te mau ohipa i tupu i te fanauraa o Iesu e te huru o te feia i faaroo i te poroi a te mau tiai mamoe, ua papai o Luka e: “Ua tapea Maria i teie mau parau atoa, ma te feruri hohonu i roto i to ’na aau.” ( Luka 2:19 ). I to Iosepha raua Maria tuuraa ia Iesu i roto i te hiero, ua ite Simeona e o Iesu te Faaora e ua haamaitai atura i te Atua. Ua parau atoa Simeona ia Maria: “Inaha, ua tuuhia oia no te hi‘araa e no te faatia i te taata e rave rahi i roto ia Iseraela, e ei tapao no te mârôraa, e na te ‘o‘e e tairi i te aau, ia riro te mana‘o o te aau e rave rahi. i faaitehia mai.”—Luka 2:34–35.

I tetahi atu wa, i roto i te temepara, i te tekau ma rua o nga tau o Ihu, ka riri a Meri i te mea kua mahue ia i te haerenga o ona matua ki Nahareta. I manukanuka ratou, i rapu ia ia. I to ratou iteraa faahou Ia’na i roto i te hiero, ua parau papû Oia e, tei roto Oia i te fare o te Metua ( Luka 2:49 ). Ua ho‘i Iesu i Nazareta e to ’na na metua i te fenua nei e ua auraro i to raua mana. Ua parau-faahou-hia mai ia tatou e ua “haapao noa Maria i teie mau parau atoa i roto i to ’na aau” ( Luka 2:51 ). Ua riro paha te faatiaraa ia Iesu ei ohipa maere, noa ’tu e ua î i te mau taime faufaa roa, peneia‘e te mau haamana‘oraa putapû mau e ua taa maitai a‘e ia Maria o vai ta ’na iho Tamaiti. Ka taea hoki e tatou te pupuri i te matauranga o te Atua me nga maharatanga o tona aroaro i roto i o tatou oranga i roto i o tatou ngakau.

Na Meri i tono kia uru mai a Ihu ki te marena i Kana, i mahia ai e ia tana merekara tuatahi me te huri i te wai hei waina. Noa ’tu e e au ra e ua patoi Iesu i ta ’na aniraa, ua faaue Maria i te mau tavini ia rave i ta Iesu i parau ia ratou. E faaroo to'na ia'na (Ioane 2:1–11).

I muri a‘e, i roto i te taviniraa a Iesu i mua i te taata, ua haapeapea roa ’tu â to ’na utuafare. Te faaite ra te Mareko 3:20–21 : « Ua tomo atura ratou i roto i te hoê fare. Na ka huihui ano te mano, no ka kore rawa ratou i ahei te kai. A, no ka rongo ona whanaunga, ka haere ki te tiki ia ia, i mea hoki, He porewarewa ia. I to ’na taeraa mai i to ’na utuafare, ua parau Iesu e te feia e rave i te hinaaro o te Atua, o to ’na ïa utuafare. Aita te mau taeae o Iesu i ti'aturi Ia'na hou te Faasatauroraa, e piti râ o ratou i faaroo i muri iho: Iakobo e Iuda, te mau taata papa'i no te mau buka o te Faufaa Apî.

E au ra e ua tiaturi o Maria ia Iesu i to ’na oraraa taatoa. Tei reira oia i te Satauro, i te poheraa o Iesu ( Ioane 19:25 ), ma te feaa ore, ua mana‘o oia i te “‘o‘e” ta Simeona i tohu e oto i to ’na nephe. Tei te Satauro i ani ai Iesu ia Ioane ia riro ei Tamaiti na Maria, e ua afa'i Ioane ia'na i to'na fare (Ioane 19:26–27). Oia atoa, tei pihai iho o Maria i te mau aposetolo i te mahana Penetekose ( Ohipa 1:14 ). Teie râ, aita roa ’tu te reira i faahiti-faahou-hia i muri a‘e i te pene matamua o te Ohipa.

Aita te mau aposetolo i horoa ia Maria i te hoê tiaraa teitei. Aita to ’na poheraa i papaihia i roto i te Bibilia. Karekau he korero mo tona kakenga ki runga ki te Rangi, kare he mahi teitei i muri i tana kakenga. Ei metua vahine o Iesu i nia i te fenua nei, e tia ia faaturahia o Maria, e ere râ o ’na i te mea tano no ta tatou haamoriraa.

Aita te Bibilia e faaite ra e e nehenehe ta Maria e faaroo i ta tatou mau pure aore ra e nehenehe oia e arai i rotopu ia tatou e te Atua, o Iesu ana‘e te paruru e te arai i nia i te ra‘i (Timoteo 1, 2:5). Mena ka whakaekea te karakia, te karakia, te karakia ranei, ka rite a Meri ki nga anahera: "Kia karakia ki te Atua!" ( Apokalupo 19:10; 22:9 ). Ua riro o Maria iho ei hi‘oraa no tatou, i te mea e ua horoa oia i to ’na arueraa, to ’na faahanahanaraa e ta ’na arueraa i te Atua ana‘e ra: “Ua faarahi tau varua i te Fatu, e te oaoa nei tau varua i te Atua i tau Faaora, no te mea ua hi‘o oia i te ino o ta ’na tavini. , mai i tenei wa ka kiia ahau e nga whakatupuranga katoa ka hari: he nui hoki nga mahi a te Kaha Rawa ki ahau, he tapu hoki tona ingoa. ( Luka 1:46–49 ).

puna: https://www.gotquestions.org/Italiano/vergine-Maria.html