He aha ta te Paipera e kii ana mo te nohopuku wairua

I roto i te Faufaa Tahito, ua faaue te Atua ia Iseraela ia haapao e rave rahi mau taime haapaeraa maa. No te feia faaroo no te Faufaa Apî, aita te haapaeraa maa i faauehia aore ra i opanihia i roto i te Bibilia. Noa ’tu e aita te mau Kerisetiano matamua i titauhia ia haapae i te maa, e rave rahi o tei pure tamau e te haapae i te maa.

Ua parau o Iesu iho i roto i te Luka 5:35 e i muri a‘e i to ’na poheraa, e tano te haapaeraa maa no ta ’na mau pǐpǐ: “E tae mai te mau mahana e hopoi-ê-hia ’i te tane faaipoipo apî ia ratou, e i reira ratou e haapae ai i te maa i taua anotau ra” (ESV).

Ma te papu maitai e parahiraa e e tumu to te haapaeraa maa no te nunaa o te Atua i teie mahana.

He aha te nohopuku?
I roto i te rahiraa o te mau tupuraa, te haapaeraa i te maa pae varua o te haapaeraa ïa i te maa ma te tiatonu i nia i te pure. Ko te tikanga o tenei ko te aukati i te paramanawa i waenga i nga kai, te mokowhiti i nga kai kotahi, e rua ranei i te ra, te karo i etahi kai anake, te nohopuku katoa ranei i nga kai katoa mo te ra katoa, neke atu ranei.

Mo nga take hauora, karekau pea etahi e kaha ki te nohopuku. Ka whiriwhiri pea ratou ki te karo i etahi kai anake, penei i te huka me te tiakarete, i tetahi mea ke atu i te kai. He pono, ka taea e te hunga whakapono te nohopuku i nga mea katoa. Ko te mahi kaore he mea mo te wa poto, penei i te pouaka whakaata, i te houra ranei, hei huarahi ki te huri i to tatou aro mai i nga mea o te whenua ki te Atua, ka kiia he nohopuku wairua.

Te kaupapa o te nohopuku wairua
Ahakoa he maha nga tangata e nohopuku ana kia ngaro te taumaha, ehara i te kai te kaupapa o te nohopuku wairua. Engari, ka whakawhiwhia e te nohopuku nga painga wairua motuhake i roto i te oranga o te tangata whakapono.

E titau te haapaeraa maa i te haavîraa ia ’na iho e te haavîraa, i te mea e e ere te mau hinaaro natura o te tino. I te wa o te nohopuku wairua, ka nekehia atu te aro o te tangata whakapono mai i nga mea kikokiko o tenei ao, ka aro nui ki te Atua.

Te auraa, na te haapaeraa maa e haapäpü i to tätou hià i te Atua, na te reira e faaìte i te manaò e te tino i te aro o te fenua nei e te haafatata atu ia tätou i te Atua. . Te faaite atoa ra te haapaeraa i te hoê hinaaro hohonu i te tauturu e te aratairaa a te Atua na roto i te tiaturi-roa-raa ia ’na.

He aha te nohopuku
E ere te haapaeraa i te pae varua i te hoê ravea no te fana‘o i te farii maitai a te Atua ma te turai ia ’na ia rave i te tahi mea no tatou. Engari, ko te kaupapa ko te whakaputa i te huringa i roto i a tatou: kia marama ake, kia aro nui atu me te whakawhirinaki ki te Atua.

Ko te nohopuku, kaua rawa e waiho hei whakakitenga wairua mo te iwi, kei waenganui anake i a koe me te Atua. Inaa, i tino whakahau a Ihu ki a tatou kia noho puku, kia noho ngakau mahaki, kei ngaro nga painga. A, i te mea ko te nohopuku o te Kawenata Tawhito he tohu o te tangihanga, i akohia nga whakapono o te Kawenata Hou ki te mahi i te nohopuku me te ngakau koa:

Ka nohopuku hoki koutou, kei rite ki te hunga tinihanga, kaua e whakapoururu te kanohi; He pono taku e mea nei ki a koutou, Kua riro i a ratou te utu. Engari ka nohopuku koe, kaukauria tou upoko, horoia hoki tou kanohi; kei kitea koe e te tangata e nohopuku ana, erangi e tou Matua i te wahi ngaro. A ko tou Matua e kite nei i te wahi ngaro, mana koe e utu. (Mataio 6:16-18, ESV)

Ka mutu, me maarama ko te nohopuku wairua ehara i te mea he whiu, he kino ranei te tinana.

He maha atu nga patai mo te nohopuku wairua
Kia pehea te roa o taku nohopuku?

Ko te nohopuku, ina koa mai i te kai, me iti ki tetahi waa. Ko te nohopuku mo te wa roa ka kino te tinana.

Noa'tu e te feaa nei au i te parau i te mea papu, e mea ti'a ia arata'ihia ta oe faaotiraa ia haapae i te maa e te Varua Mo'a. Ano hoki, ka tino taunaki ahau, ina koa kare ano koe i nohopuku i mua, me toro atu koe ki te taote me te taha wairua i mua i te haere ki tetahi momo nohopuku roa. I a Ihu raua ko Mohi e nohopuku ana mo nga ra e 40 kaore he kai me te wai, he mea tino kore tenei i taea e te tangata, na te kaha o te Wairua Tapu i tutuki.

(He korero nui: he tino kino te nohopuku me te kore wai. Ahakoa he maha nga wa i nohopuku ai matou, ko te roa rawa o te kore kai he ono nga ra, kare ano matou i mahi me te kore wai.)

E hia nga wa ka taea e au te nohopuku?

Ko nga Karaitiana o te Kawenata Hou i mahi tonu i te inoi me te nohopuku. I te mea kare he whakahau a te Paipera kia nohopuku, me arahi te hunga whakapono e te Atua ma te inoi mo te wa me te maha o nga wa ka nohopuku ai.

Ko nga tauira o te nohopuku i roto i te Paipera
Te nohopuku no te Kawenata Tawhito

Ua haapae Mose e 40 mahana no te hara a Iseraela: Deuteronomi 9:9, 18, 25-29; 10:10.
Ua haapae o Davida e ua oto i te poheraa o Saula: 2 Samuela 1:12.
Ua haapae o Davida e ua oto i te poheraa o Abnera: 2 Samuela 3:35.
Ua haapae o Davida e ua oto i te poheraa o ta ’na tamaiti: 2 Samuela 12:16.
Ua haapae Elia e 40 mahana i muri a‘e i to ’na hororaa ia Iezebela: 1 Te mau arii 19:7-18.
Ua haapae o Ahaba e ua faahaehaa ia ’na iho i mua i te Atua: 1 Te mau arii 21:27-29.
Ua haapae o Dariu i te haapeapea no Daniela: Daniela 6:18–24.
Ua haapae o Daniela i te maa no te hara a Iuda a tai‘o ai oia i te parau tohu a Ieremia: Daniela 9:1–19.
Ua haapae o Daniela i nia i te hoê orama maere a te Atua: Daniela 10:3-13.
Ua haapae Esetera i te maa no to ’na nunaa: Esetera 4:13–16.
Ua haapae o Ezera e ua oto no te mau hara o te toea ho‘i mai: Ezera 10:6-17.
Ua haapae o Nehemia i te maa e ua oto i nia i te mau patu ofai o Ierusalema: Nehemia 1:4–2:10.
Ua haapae te mau taata no Nineve i te maa i muri a‘e i to ratou faarooraa i te poroi a Iona: Iona 3.
Te nohopuku i roto i te Kawenata Hou
Ua haapae o Ana no te faaoraraa ia Ierusalema na roto i te Mesia i muri iho: Luka 2:37 .
Ua haapae Iesu e 40 mahana hou to ’na faahemaraa e te haamataraa o ta ’na taviniraa: Mataio 4:1-11 .
Ua haapae te mau pipi a Ioane Bapetizo: Mataio 9:14–15.
Ua haapae te mau peresibutero no Anetiohia hou a tuu atu ai ia Paulo e ia Baranaba: Ohipa 13:1-5.
Ua haapae o Korenelio e ua imi i te faanahoraa no te faaoraraa a te Atua: Ohipa 10:30.
Ua haapae o Paulo e toru mahana i muri a‘e i to ’na farereiraa i te purumu no Damaseko: Ohipa 9:9.
Ua haapae o Paulo e 14 mahana i te moana i nia i te hoê pahi e topa ra: Ohipa 27:33-34.