Oketopa 16: Talosaga ia San Gerardo Maiella

Le Saint Gerard, outou, o e na i ai i lau galuega faʻamalu, o outou alofa tunoa ma lo outou fesoasoani, na taʻitaʻia loto le mafaitaulia i le Atua; o oe na filifilia e faʻamafanafana oe mafatia, mapusaga oe matitiva, fomai o tagata mamai; outou na faʻatupuina le faʻamafanafanaga i ou tagata tapuaʻi: ​​faʻafofoga mai i le tatalo ou te liliu atu ia te oe ma le mautinoa. Faitau i loʻu loto ma vaai pe o le a tele loʻu mafatia. Faitau i loʻu agaga ma faʻamaloloina aʻu, faʻamafanafana aʻu, faʻamafanafanaina aʻu. Oe ua iloa oʻu puapuaga, faʻafefea ona e iloa mai ia te aʻu le tigaina e aunoa ma loʻu fesoasoani mai?

Gerardo, sau vave e laveai aʻu! Gerardo, fai aʻu foi i le fuainumera o i latou e alolofa, vivii ma faʻafetai i le Atua faʻatasi ma oe.Ia aʻu e pese lona alofa mutimutivale faʻatasi ma i latou e alofa ia te aʻu ma mafatia mo aʻu. O le a le tau e te faʻalogo ai ia te aʻu?

O le a ou le toe valaauliaina oe seʻia e maeʻa atoa ona e faataunuuina aʻu. E moni ou te le oʻo iai ni ou alofa tunoa, ae ia e faʻalogo mai ia te aʻu mo le alofa na e aumaia ia Iesu, mo le alofa na e aumaia ia Mary sili ona paia. Amene.

San Gerardo Maiella o le soa fesoasoani i tina maitaga fafine ma tamaiti. E tele tala e uiga ile faʻamaloloina lea na faʻamatalaina ia te ia; tala i se tamaloa faatuatua e tali atu i le lagona lagona i loimata o tina ma le tagi a tamaiti ma le tatalo o le loto: o le tasi ua tumu i le faatuatua, o le na tuleia le Atua e faia vavega. O lana aganuu i le tele o seneturi ua laasia tuaoi Italia ma ua salalau nei i Amerika, Ausetalia ma Europa.

O lona soifua o le ola usiusitaʻi, o le faalafi, o le faalumaina, ma le taumafai: faatasi ai ma le finagalo malosi e mulimuli i le Keriso na faasatauroina ma le iloa fiafia o le faia o lona finagalo. Alofa mo se tasi e tuaoi ma mo mafatiaga faia o se tulaga ese ma le mafaamatalaina thaumaturge o ia na te faamaloloina le agaga muamua - e ala i le faamanatuga o le leleiga - ma sosoo ai ma le tino e ala i le faia o faʻamalologa leai se faʻamatalaina. I le luasefulu-iva tausaga o lona olaga faʻale-lalolagi na faʻatautaia ai i le tele o atunuʻu i saute, i le va o Campania, Puglia ma Basilicata. E aofia ai Muro Lucano, Lacedonia, Santomenna, San Fele, Deliceto, Melfi, Atella, Ripacandida, Castelgrande, Corato, Monte SantʻAngelo, Naples, Calitri, Senerchia, Vietri di Potenza, Oliveto Citra, Auletta, San Gregorio Magno, Buccino, Caposele, Materdomini. Ua tofu nei nofoaga ma se aʻoaʻoga faamaoni, e manatua ai foi mea mataʻina na tutupu, mea moni e fesoʻotaʻi ma le auai o le tauleʻaleʻa, e leʻi leva ona avea o ia ma tagata paia i le lalolagi.

Na soifua mai o ia i Muro Lucano (PZ) ia Aperila 6, 1726 e Benedetta Cristina Galella, o le fafine faatuatua e momoli atu ia te ia le iloa o le tele o le alofa o le Atua mo ana meaola, ma e Domenico Maiella, o se tagata galue malosi ma mauoa i le faatuatua ae e talafeagai tulaga tau tamaoaiga. O ulugalii e talitonu o loo i ai foi le Atua mo e matitiva, o lea e mafai ai e le aiga ona feagai ma faigata i le olioli ma le malosi.

Talu mai lona laititi mai sa ia tosina lava i nofoaga tapuaʻi, ae maise ile falesa a le Tupua i Capodigiano, lea e masani ona tuʻi e le tamaʻitaʻi o lena tamaʻitaʻi lalelei mai lona tina, e avatu ia te ia le sanuisi paepae. Ua naʻo le tagata matua le malamalama i le lumanaʻi o le tamaititi o Iesu lava ia ae leʻo se tagata mai le lalolagi nei.

O le faʻatusa faʻatatau o lena falaoa, e faʻafaigofieina i le tamaititi le malamalamaaga i le matua aoga o le falaoa liturgical: i le na o le valu tausaga na ia taumafai e maua le uluaʻi faʻamanatuga ae ua teena e le patele ona o lona laʻitiiti, e pei ona masani ai i lena taimi. I le afiafi na sosoʻo ai, na faʻatagaina lona manaʻo e St.Michael le Agelu Sili na ofo atu ia te ia le Eucharist manaʻomia. I le sefululua, o le maliu faʻafuaseʻi a lona tama na avea ai o ia ma mafuaʻaga autu o le tausiga o le aiga. Avea ma tagata aʻoga magafagafa i le aʻoga a Martino Pannuto, o se nofoaga o tulaga faʻaititia ma le le lelei ona o le i ai o tama talavou e tele lava i le faasausili ma le faʻailoga tagata uiga i lona mafaufau mafaufau. O lona matai, i le isi itu, e tele lona talitonuga ia te ia ma i vaitau e tau le faigaluega, na te aveina e galueaina le fanua. I se tasi afiafi Gerardo na te leʻi fuafuaina se afi i luga o le faaputuga vaomatua ao i ai o ia ma le tama a Martino: o le matamuli lautele, ae ua pe le afi mumu i se faailo faigofie o le koluse ma tatalo faʻatatau a le tama.

Ia Iuni 5, 1740, Monsignor Claudio Albini, Epikopo o Lacedonia, tuuina atu ia te ia le faamanatuga o le Faamauga ma ave o ia i le tiute i le episcope. Albini e lauiloa ona o lona le malosi ma le le lava o lona onosaʻi ae Gerardo fiafia i le galue-malosi ola lea na taitaiina o ia ma ola le faitio ma taulaga o se ata le mautonu o le faataʻitaʻi i le Faasatauroga. Ia i latou na te faʻaopopoina le faʻasalaga ile tino ma anapogi. Lenei foi mea e le mafaamatalaina mea na tutupu, pei o le taimi o ki i le fale mautotogi o Albini i totonu o le vaieli: na tamoe atu o ia i le falesa, ave se faatagata o le pepe o Iesu ma talosagaina lana fesoasoani, ona nonoa lea i le filifili ma lafo i le pulley. Ina ua toe sisi le aʻa o lea ua faʻaputu i vai ma o loʻo uʻu e le lima le ki. Talu mai lena taimi, o le vaieli ua taua Gerardiello. Ina ua maliu Albini i le tolu tausaga mulimuli ane, na tagi faanoanoa Gerardo o ia o se uo alofa ma lona tama lona lua.

Ina ua toe foi mai i Muro, sa ia taumafai mo le vaiaso le poto masani o le faiai i luga o mauga, ona ia alu lea i Santomenna i le tuagane o lona tama Father Bonaventura, o se Capuchin, o le na ia faatuatuaina le finagalo e faia ofu masani. Ae o le tuagane o lona tina na te teena lona manao, i se vaega ona o lona le soifua maloloina. Mai lena taimi ma seʻia oʻo ina taliaina o ia i le Redemptorists lona naunautaiga o taimi uma ia faʻasaga i le teteʻe lautele. I le taimi nei, o le sefuluiva tausaga le matua tatala se faleoloa ma tumu ai le lafoga lafoga i lona lava lima. O le tufuga ola o se tulaga taualoa aua ana moto o le e tatau ona tuuina atu se mea ma o ai na te le aveina tutusa. O lona taimi avanoa e faʻaalu i le faʻafiafiaga o le fale fetafaʻi, lea e masani ona ia talanoa ma Iesu i le na ia tuʻuina i ai ma le alofa se tagata valea, ona na ia filifili e faʻafalepuipuiina i lena nofoaga ona o le alofa i ana meaola. O lona ola le mafaufau o le mea lea e taulaʻi i ai lona uso a tagata o le nuʻu na faʻatosina ai o ia e faʻatoa fai, o le tama e le o faʻatopetope, na ia tali e le o toe mamao ae ia taʻu mai le igoa o le fafine o lona ola: na ia faia i le Aso Sa lona tolu o Me pe a luasefulu ma le tasi tausaga le matua i luga o le tulaga ua savali i le solo, tuu atu lana mama i le taupou ma faapaiaina o ia ia te ia ma le tautoga o le ola mama, a o fai mai leotele ua uma ona faamau i le Madonna.

O le tausaga na sosoo ai (1748), ia Aukuso, o tama o le laiti laiti Faapotopotoga o SS. Togiola, faʻavaeina mo le sefulu ma le ono tausaga a le Alfonso Maria de Liguori, saint lumanaʻi. Na fai atu foi Gerardo ia latou faafeiloaʻia latou ma maua ni tetee eseese. I le taimi nei, e auai le taulealea i le sauniga lotu: ia Aperila 4, 1749 na filifilia ai o ia e fai ma ata o foliga o Keriso na faʻasatauroina i le faʻatusa o le Living Calvary i le Pa. Na maliu le tina ina ua ia vaaia si ana tama o faʻaputu i le toto mai le tino ma le ulu na tui i le pale tuitui i se fofoga filemu ma le maofa mo le toe faʻafouina o le taulaga a Iesu, faʻapea foi mo le faʻasalaga na lagona i le tagata talavou.

I le aso 13 o Aperila, Aso Sa i Albis, na taunuu ai le vaega o Redemptorists i Muro: o aso faigata o le viiga ma catechesis. Gerardo auai ma le malosi tele ma faaalia le mautinoa i lona manao ia avea ma se vaega o le Faapotopotoga. Na toe teena e tama lona manaʻo ma i le aso o le tuʻua, fautuaina le tina e loka ia i le potu e 'alo ese mai lo latou mulimuli atu i ai. E le maʻimau le loto o le tama: sa ia nonoa faatasi lavalava ma tuʻua le potu ma tuʻua le tusi faʻavaloaga i lona tina, fai mai "O le a ou avea ma tagata paʻia".

Na ia augani atu i tamā ina ia tofotofoina o ia, ina ua uma ona ausia i latou i le tele kilomita o savali i le itu a Rionero i Volture. I le tusi na auina atu i le na fausiaina Alfonso Maria de Liguori, o Gerardo o loo taʻua mai o se tagata e leai se aoga, maaleale ma le soifua maloloina. I le taimi nei, o le 16-tausaga-matua ua auina atu i le fale lotu o Deliceto (FG), lea o le a ia faia ai ana tautoga i le 1752 Iulai XNUMX.

Na latou auina atu o ia o se "uso le aoga" i le tele o Redemptorist convents, lea na te faia ai mea uma: le faitogalaau, le sacristan, le aufaigaluega, le kuka, le tagata e nafa ma faamama fale o manu ma i nei galuega faatauvaa faatauvaa le tama "ex le aoga" ua faataʻitaʻi e ia le sailia o le finagalo o le Atua.

I se tasi aso lelei sa ia maua i le mamapala ma e tatau ona alu e moe; i le faitotoa o lona sela na ia tusia; "O lenei ua faia le finagalo o le Atua, pei ona finagalo ai le Atua ma ia faia foi e le Atua."

Na maliu o ia i le po i le va o 15 i le 16 Oketopa 1755: na o lona 29 tausaga, naʻo le toʻatolu na faaalu i le fale o le aiga i le taimi na ia faia ai ni alualu i luma i le paia.

O le faʻailoaina e Leo XIII i le 1893, na folafolaina Gerardo Majella o se tagata paʻia e Pius X i le 1904.