O ai le anetikeriso ma o le a le tala a le Tusi Paia

O loʻo taʻua i le Tusi Paia le tagata lilo e igoa ia Anetikeriso, le Keriso pepelo, le tagata o le amioleaga poʻo le manu feʻai. E leʻo faʻaigoaina faʻapitoa e le Tusi Paia le Anetikeriso ae o loʻo aumaia ia i tatou ni faailo e iloa ai lona tulaga. E ala i le vaʻai i igoa eseese o le Anetikeriso i le Tusi Paia, tatou maua ai se malamalama sili atu o le ituaiga o tagata o le a ia.

Uiga o le Anetikeriso Faʻamatalaina i le Tusi Paia
Atamai: Faʻaaliga 13:18; Tanielu 7: 8.
Failauga charismatic: Tanielu 7: 8 Faʻaaliga 13: 5.
Faipule Faigofie: Tanielu 9:27; Faʻaaliga 17:12, 13, 17.
Tino ese foliga vaaia: Tanielu 7:20.
Tomai o le militeli: Faʻaaliga 4; 17:14; 19:19.
Tamaoaiga tamaoaiga: Tanielu 11:38.
Le tagata upuvale: Faʻaaliga 13: 6.
Matua soli tulafono: 2 Tesalonia 2: 8.
Manatu faapito ma fiasili egomaniac: Tanielu 11:36, 37; 2 Tesalonia 2: 4.
Matapeʻapeʻa Meafaitino: Tanielu 11:38.
Pulea: Tanielu 7:25.
Faamaualuga ma silisili i luga aʻe o le Atua ma mea uma; Tanielu 11:36 2 Tesalonia. 2: 4.
Anetikeriso
O le igoa "Anetikeriso" e naʻo le 1 Ioane 2:18, 2:22, 4: 3 ma le 2 Ioane 7. Na o le aposetolo Ioane na tusia le Tusi Paia na faʻaaogaina le igoa Anetikeriso. I le suʻesuʻeina o nei fuaiupu, ua tatou aʻoaʻo ai o le tele o anetikeriso (aʻoaʻo pepelo) o le a aliali mai i le va o le taimi o le muamua ma le afio mai faʻalua o Keriso, peitaʻi o le ai ai se anetikeriso maoae o le a sau i le paoa i taimi o taimi mulimuli, poʻo le "itula mulimuli" e pei ona faʻaalia e le 1 Ioane. .

O le a faafiti e le Anetikeriso o Iesu o le Keriso. O le a ia faafitia le Atua le Tama ma le Atua le Alo ma o le a pepelo ma taufaasese. Muamua Ioane 4: 1-3 fai mai:

“Le au pele e, aua tou te talitonu i agaga uma, a ia tofotofo i agaga, pe o le Atua le Atua; aua e toatele perofeta pepelo ua o atu i le lalolagi. E ala i lenei, oe iloa le Agaga o le Atua: agaga uma e taʻutaʻu atu o Iesu Keriso na afio mai i le tino o le Atua, ma agaga uma e le taʻutaʻu atu o Iesu Keriso na afio mai i le tino e le mai le Atua.Ma o le agaga lea o le Anetikeriso. , lea na e faʻalogo ua sau ma o lea ua i ai nei i le lalolagi. "(NKJV)
I le iuga, e toatele o le a faigofie ona olegia ma o le a latou taliaina le Anetikeriso aua o lona agaga o le a uma ona nofo i le lalolagi.

Tagata o le Agasala
I le 2 Tesalonia 2: 3-4, o le Anetikeriso o loʻo faʻamatalaina "o le tagata o le agasala" poʻo le "ataliʻi o le malaia". Lenei o le aposetolo o Paulo, pei o Ioane, lapatai tagata talitonu i le Anetikeriso agavaʻa e faʻasese:

"Aua neʻi faaseseina oe e se tasi i soo se auala, aua e le oo mai lena Aso seʻi vagana ua muamua le pa'ū, ma ua faaalia le tagata o le agasala, le atalii o le malaia, o le tetee ma faaeaina o ia lava i luga o na mea uma E taʻua o ia o le Atua po o le ua tapuaʻia, o lea e nofo ai o ia o le Atua i le malumalu o le Atua, ma faamaonia o ia o le Atua. (NKJV)
O loʻo faʻamanino mai e le NIV Bible o le a oʻo mai le taimi o le fouvalega aʻo leʻi toe afio mai Keriso ona faailoa mai ai lea o le "tagata o le amio leaga, le tagata ua faasalaina i le malaia" I se taimi mulimuli ane, o le Anetikeriso o le a faʻaeaina o ia lava i luga atu o le Atua e tapuaʻi i le Malumalu o le Alii, folafolaina o ia lava o le Atua.Faitauina le 9-10 fai mai o le Anetikeriso o le a faia vavega pepelo, faʻailoga ma mea ofoofogia ina ia maua se mulimuli ma faʻaseseina le tele.

Le manu feʻai
I le Faʻaaliga 13: 5-8, o le Anetikeriso o loʻo taʻua o le "manu feʻai:"

“Ona faʻatagaina lea o le manu feʻai i le Atua, ona avatua ai lea ia te ia o le pule e fai ai le mea sa ia finagalo i ai mo le fasefulu-lua masina. Ma sa ia tautala upu mataʻutia o le faifai i le Atua, taufaaleaga i lona igoa ma afioaga - o lona uiga oi latou oe nonofo i le lagi. Ma sa faʻatagaina le manu feʻai e tau faasaga i le 'au paʻia a le Atua ma faʻatoilaloina i latou. Ma na tuuina atu ia te ia le pule e pule ai i ituaiga uma, tagata, gagana ma atunuu. Ma tagata uma o lenei lalolagi tapuaʻi le manu feʻai. O latou na e leʻi tusia o latou igoa i le Tusi o le Ola a o le i foafoaina le lalolagi: o le Tusi a le Tamai Mamoe na fasia. "(NLT)
Ua tatou vaʻai i le "manu feʻai" na faʻaaoga faʻatele mo le Anetikeriso i le tusi o Faʻaaliga.

O le Anetikeriso o le a mauaina le malosiʻaga faaupufai ma le pule faʻaleagaga i luga o malo uma o le lalolagi. E foliga mai o le a amata lona tulaʻi mai i le paoa o se tagata aloaʻia malosi, faʻaaloalogia, faʻapolokiki pe faʻalelotu. O le a ia pulea le malo o le lalolagi mo le 42 masina. E tusa ai ma le tele o eschatologists, o lenei vaitaimi vaitaimi o loʻo aofia i le mulimuli 3,5 tausaga o le Puapuaga. I lenei taimi, o le a maua ai e le lalolagi se vaitau o faigata.

Se tamai nifo
I le vaʻaiga faʻaaliga faʻavaloaga a Tanielu i aso e gata ai, tatou te vaʻaia ai le "pu laiti" o loʻo faʻamatalaina i mataupu 7, 8, ma le 11. I le faʻauiga i miti, o lenei tamaʻi nifo o se pule poʻo se tupu ma o loʻo talanoa e uiga i le Anetikeriso. Tanielu 7: 24-25 fai mai:

“O nifo e sefulu o tupu e sefulu o le a o mai mai lenei malo. Pe a mavae atu i latou, e toe tu mai le tasi tupu, e ese mai i isi muamua; o le a ia faʻatoʻilaloina tupu e toʻatolu. O le a ia tautala faʻasaga i le Silisili Ese ma faʻasauā ana au paʻia ma taumafai e suia taimi faʻatulagaina ma tulafono. O le au paia o le a tuuina atu ia te ia mo se taimi, taimi ma le afa taimi. "(NIV)
E tusa ai ma nisi o sikola a le Tusi Paʻia i le iʻuga o taimi, o le valoʻaga a Tanielu na faʻamatalaina faʻatasi ma fuaiʻupu o le Faʻaaliga, o loʻo faʻailoa mai ai se malo o le lalolagi i le lumanaʻi e sau mai le malo o Roma "toe faʻafouina" pe "toe fanaufouina", pei lava o le tasi na i ai i le taimi o Keriso. O nei sikola atamamai o le Anetikeriso o le a tulaʻi mai lenei ituaiga a Roma.

O Joel Rosenberg, o le tusitala o tala fatu (Dead Heat, The Copper Scroll, Ezekiel Option, The Last Days, The Last Jihad) ma le non-fiction (Epicenter ma Inside the Revolution) i luga o valoʻaga a le Tusi Paʻia, na faʻavaeina ana faʻaiuga i se suʻesuʻega tele. o Tusitusiga Paia e aofia ai le valoʻaga a Tanielu, Esekielu 38-39 ma le tusi o Faʻaaliga. Na ia talitonu o le anetikeriso i le taimi muamua o le a le foliga leaga, ae o se faatosina matagofie. I se talanoaga ma le CNN i le 2008, na ia taʻua ai o le Anetikeriso o le a avea ma "se tasi e malamalama i le tamaoaiga ma le lalolagi atoa ma manumalo ai i tagata, o se tagata maoae."

"E leai se fefaatauaiga o le a faia e aunoa ma lana faamaoniga," o le tala lea a Rosenberg. “O le a… vaʻaia o ia o se tagata atamai i mea tau tamaoaiga, o se tagata poto i tulafono i fafo. Ma o le a sau mai Europa. E pei ona fai mai le Tanielu mataupu e 9, o le perenise, o le a afio mai, o le anetikeriso, o le a sau mai tagata na latou faatafunaina Ierusalema ma le Malumalu ... Na faaumatia Ierusalema i le 70 TA e Roma. O loʻo matou suʻesuʻeina se tasi mai le pulega faʻafuaseʻi a le Emepaea o Roma ... "
Keriso pepelo
I Evagelia (Mareko 13, Mataio 24-25 ma le Luka 21), na lapataia ai e Iesu ona soo i mea matautia na tutupu ma sauaga o le a tutupu aʻo leʻi oʻo i lona afio mai faalua. E foliga mai, o le mea lea na muamua faʻailoa ai i le 'au soʻo le talitonuga o le anetikeriso, e ui lava e leʻi faʻasino ia te ia e Iesu i le numera tasi:

"Aua o Keriso pepelo ma perofeta pepelo o le a tulaʻi mai ma faʻaalia faʻailoga tetele ma mea ofoofogia e faʻasese ai, pe a mafai, e oʻo lava i le au filifilia." (Mataio 24:24, NKJV)
iʻuga
O ola le Anetikeriso i aso nei? E mafai ona avea o ia. O le a tatou iloaina o ia? Masalo leai ile amataga. Peitai, o le auala sili e aloese ai mai le faaseseina e le agaga o le Anetikeriso o le iloa Iesu Keriso ma sauni mo lona toe foi mai.