Faʻatele anamua, Pope Francis suia mea uma, "e le toe mafai"

Tapuni o Pope Francesco i Misasa na faʻamanatuina i sauniga anamua. Ua lolomiina e le Pontiff a Motu Proprio lea e fesuiaʻi ai tu ma aga o faʻamanatuga i luma o le Fono.

O Epikopo o le a nafa ma aiaiga. O le Misasa i le Latina ma o le faifeau faʻasaga i le fatafaitaulaga i soʻo se tulaga, o le a le toe mafai ona faʻamanatuina i aulotu aulotu.

O se "tulaga e tiga ai aʻu ma atuatuvale ai aʻu", o le tusi lea a le Pope i lana tusi i epikopo o le lalolagi, o loo atagia mai ai e faapea "o le faifeʻau o oʻu Tuaʻiga" aapa atu i le "manaʻoga mo le lotogatasi" na "tele le amanaiaina. . ".

Ma, o le Pope, ina ua maeʻa ona feutanaʻi ma epikopo o le lalolagi, na ia filifili e suia tulafono e faʻatonutonu ai le faʻaaogaina o le misiali 1962, faʻamalolo e avea o se 'extra-masani Roma Rite' sefulufa tausaga talu ai e lona muamua Penetito XVI.

I se auiliiliga, o faitauga e tatau ona "i le gagana masani”Faʻaaogaina o faʻaliliuga ua pasia e le Epikopo a Konafesi. O le tagata faʻamanatuina o le a avea ma osifeʻau pule e le epikopo. O le vaega mulimuli e nafa foʻi ma le faʻamaonia pe le tausia le faʻamanatuina e tusa ai ma le misia anamua, faʻamaonia lo latou "aoga aoga mo tuputupu aʻe faaleagaga".

O le mea moni e tatau ai o le faifeʻau pule o loʻo ia te ia le fatu e le gata i le mamalu faʻamanatuina o le litoria, ae o le tausi ma le faʻaleagaga tausiga o le au faʻatuatua. O le epikopo "o le a faʻaeteete ia aua neʻi faʻatagaina le faʻatuina o ni vaega fou".

O le tusi a Pope Francis i epikopo na ia faamatala ai mafuaaga o tulafono fou o le a pulea ai Misasa i le sauniga mai anamua, o loo faamamafaina ai le faaaogaina tele o Missale Romanum o le 1962, ua faʻatupulaia lona faʻateleina o le teʻena e le gata o le toe fuataʻiga o tulafono, ae o le Fono Lona Lua a le Vatikana, faatasi ai ma le mau le faavaea ma le le mautu na faʻalataina ai Tu ma Aganuʻu ma le 'Ekalesia moni' ”.