Aisea na faia ai e Iesu vavega? Ua tali mai le talalelei ia i tatou:

Aisea na faia ai e Iesu vavega? I le Evagelia a Mareko, o le tele o vavega a Iesu na tutupu e tali atu ai i manaʻoga o tagata. Ua maʻi le fafine, ua malolo (Mareko 1: 30-31). O se teineititi ua uluitinoina e temoni, ua faasaʻolotoina (7: 25-29). Ua fefefe le au soo i le malelemo, ua uma le afa (4: 35-41). Ua fiaaʻai le motu o tagata, ua fafagaina le fiaafe (6: 30-44; 8: 1-10). I se tulaga aoao, o vavega a Iesu e avea ma toefuatai tagata masani. [2] Naʻo le fetuu o le mati fua e i ai lona leaga (11: 12-21) ma naʻo vavega o meaʻai na maua ai le tele o mea e manaʻomia (6: 30-44; 8: 1-10).

Aisea na faia ai e Iesu vavega? O a ia mea?

Aisea na faia ai e Iesu vavega? O a ia mea? E pei ona finau mai Craig Blomberg, o vavega a Markan o loʻo faʻaalia ai foi le natura o le malo na talaʻiina e Iesu (Mareko 1: 14-15). Tagata ese i Isaraelu, pei o le lepela (1: 40-42), se fafine tafetotoi (5: 25-34) poʻo tagata o Nuʻuʻese (5: 1-20; 7: 24-37), o loʻo aofia i le lalolagi o aʻafiaga a le malo fou. E le pei o le malo o Isaraelu, o loʻo puipuia e le tulaga o le mamā i le Levitiko, e le leaga Iesu ile leaga na ia paʻi iai. Nai lo lena, o lona paia ma le mama e pipisi. Lepela na te faʻamamaina (1: 40-42). O agaga leaga ua lofituina e ia (1: 21-27; 3: 11-12). O le malo na folafola e Iesu o se malo e aofia ai tuaoi, toefuatai ma manumalo.

Aisea na faia ai e Iesu vavega? O le a le mea ua tatou iloa?

Aisea na faia ai e Iesu vavega? O le a le mea ua tatou iloa? O vavega e mafai foi ona vaai iai o le faataunuuga o Tusitusiga Paia. O le Feagaiga Tuai folafolaina faʻamalologa ma toefuataiga mo Isaraelu (eg Isa 58: 8; Iere 33: 6), aofia ai mo Nuuese (eg Isa 52:10; 56: 3), ma le manumalo i malosiaga faʻaleagaga ma faʻaletino fili (eg Zeph 3: 17; Saka 12: 7), ua faʻataunuʻuina (tusa o sina vaega) i vavega na faia e Iesu.

O loʻo i ai foi se faʻafitauli faigata i le va o vavega a Iesu ma le faʻatuatua o tagata e mauaina. E masani ona viʻia le na mauaina le faʻamalologa ona o lo latou faʻatuatua (5:34; 10:52). Peitai, ina ua maeʻa Iesu e laveaʻi i latou mai le afa, na aʻoaʻi le au soʻo ona o le le lava o le faatuatua (4:40). O le tama na ia taʻutino mai e i ai ona masalosaloga e le teʻena (9:24). E ui lava o le faʻatuatua e masani ona amata ai vavega, talu ai o vavega a Mareko e le tupu mai ai le faʻatuatua, ae o le fefe ma le ofo o tali masani ia (2:12; 4:41; 5:17, 20). Ae maise lava, o le Tala Lelei a Ioane ma Luka-Gaioiga e matua 'eseʻese latou manatu e uiga i lenei (eg Luka 4: 5-1; Ioane 11: 2-1).

O tala

Ua matauina o faʻamau o ni vavega a Mariana o loʻo iai ni faʻatusa i faataoto. O nisi vavega e faʻataʻitaʻi i faataoto, pei o le fetuu o le mati i le Mareko (Mareko 11: 12-25) ma le faataoto a Lusiana i le mati (Luka 13: 6-9). E le gata i lea, Iesu Na ia faʻaaogaina foʻi vavega e aʻoaʻo ai se lesona faʻatatau i le faʻamagaloina (Mareko 2: 1-12) ma le tulafono o le Sapati (3: 1-6). E pei ona taʻua ma le fesoasoani e Brian Blount i lenei itu, e taua pe a o le fa taimi muamua ua taʻua Iesu o le aʻoaʻo (didaskale), mai le aofaʻi e sefulu ma le lua taimi i le Evagelia a Mareko, o se vaega o se tala ofoofogia ( 4:38, 5:35; 9:17, 38). [6] Pau lava le taimi na faʻaigoaina o Rapi (Rabbouni) o le taimi o le faʻamalologa o le tauaso Bartimaeus (10:51).

O le faiaoga

I le atonu ofoofogia vaega o le fuafuaina o se potu e faʻamanatuina le Eseta (14:14), ua taʻua foi Iesu "le faiaoga " (didaskalos). Ono mai le sefulutolu taimi na faʻaigoaina ai o ia e Iesu o se faiaʻoga (aofia ai ma le 10:51) i le Mareko e le o fesoʻotaʻi ma le aʻoaʻoina o ia lava ae o faʻaaliga o le mana silisili. E leai se eseesega manino i le va o Iesu le aʻoaʻo ma Iesu le tolusefulu tausaga, aua tatou te ono manatu pe o aʻoaʻoga ma vavega o ni tuʻufaʻatasi o tu ma aga. Pe e leai se faigata dichotomy mo Mareko i le va o minisita o aʻoaʻoga a Iesu ma vavega, pe atonu e i ai se loloto loloto sootaga i le va oi latou?

Afai o Iesu o le "faiaoga" foi pe atonu e sili atu i mea uma pe a ia faia vavega, o le a le uiga o lenei mo le au soʻo? Masalo, pei o latou na mulimuli i lo latou faiaoga, o la latou matafaioi muamua e faatatau i vavega o molimau. Afai o lea, o le a la le mea o latou molimauina?