Tala faʻasolopito o Justin Martyr

Justin Martyr (100-165 AD) o se tamā lotu anamua na amataina lana galuega o se faifilosofia ae na ia iloaina o talitonuga faalelalolagi e uiga i le olaga e leai se uiga. Ina ua ia mauaina le faa-kerisiano, na ia tuliloaina ma le maelega le ekalesia lea na iʻu lava i lona faatinoina.

Mea moni saosaoa: Giustino Martire
Faʻailoa foi ole igoa: Flavio Giustino
Tomai: filosofia, failotu, faʻatoesega
Fanau: i. 100 TA
Maliu: 165 TA
Aʻoga: Aʻoaʻoga masani i filosofia Eleni ma Roma
Lolomiina galuega: talanoaga ma Trypho, faʻamalie
Upusii taʻutaʻua: "Matou te faamoemoe e toe mauaina o tatou tino, e ui lava ua maliliu ma lafoina i le lalolagi, a o tatou taofiina ma le Atua e leai se mea e le mafai."
Vaai mo tali
Fanau i le taulaga Roma o Flavia Neapolis, latalata i le taulaga anamua o Samaria o Sekema, o Justin o le atalii o matua faapaupau. O lona aso fanau tonu e leʻo iloa, ae masalo o le amataga o le seneturi lona lua.

E ui lava na osofaʻia e Justin ni atamai i nei ona po, ae sa ia te ia se mafaufau fia malamalama ma maua ai se aʻoaʻoga taua i tala, solo ma talaʻaga. A o talavou, sa aʻoaʻo Justin i aʻoga eseese o filosofia, saili tali i fesili faigata a le olaga.

O lana sailiga muamua o le stoicism, amataina e tagata Eleni ma atiaʻe e Roma, lea na unaʻia ai le mafaufau lelei ma le poto. Na aʻoaʻo e le au Setoiko le pulea o oe lava ma le le ano i mea e sili atu ma lo matou malosi. Na iloa e Justin ua le maua lenei filosofia.

Mulimuli ane, na ia aʻoaʻoina ma le Peripatetic poʻo le Aristotelian faifilosofia. Peitai, e leʻi umi ae iloa e Justin o le tamaloa sa sili atu lona fiafia i le aoina o ana lafoga nai lo le sailia o le upu moni. O lona faiaʻoga na sosoʻo o le Pythagorean, o le na finau pea e aʻoaʻo Justin i le geometry, musika ma le astronomy, o se mea mamafa tele. O le aʻoga mulimuli, o le Platonism, sa sili atu ona faigata ile mafaufau, ae leʻi talanoaina mataupu tau tagata na popole iai Justin.

Le tagata lilo
I se tasi aso, pe a ma le 30 tausaga o Justin, na la feiloaʻi ai ma se toeaina a o savali i le matafaga. Na taʻu atu e le tamaloa ia Iesu Keriso ma le auala o Keriso o le faataunuuga na folafolaina e perofeta Eperu anamua.

Aʻo latou talanoa, na faia e le toeaʻina se pu i le filosofia a Plato ma Aristotle, fai mai o le mafuaaga e le o le auala lea e saili ai le Atua. Ae, na tusi le tamaloa i perofeta na latou fetaiaʻi ma le Atua ma valoia lana ata o le faaolataga.

"Na faafuaseʻi lava ona mumu se afi i loʻu agaga," o le tala lea a Justin mulimuli ane. “Sa ou alofa tele i perofeta ma nei tamaloloa na alolofa ia Keriso; Sa ou mafaufau loloto ia latou upu uma ma iloa ai na o le filosofia lea e moni ma aoga. Ole ala lea ma aisea na avea ai aʻu ma se faifilosofia. Ma talosia ia tutusa uma lagona a tagata uma ma aʻu. "

Ina ua maeʻa lona liliu mai, sa mafaufau pea Justin ia ia lava o se faifilosofia nai lo o se failotu poʻo se misionare. Na ia talitonu o Plato ma isi faifilosofia Eleni na gaoia le tele o a latou talitonuga mai le Tusi Paia, ae talu ai o le Tusi Paia na aumai mai le Atua, o le faaKerisiano na avea ma "filosofia moni" ma na avea ma talitonuga e tatau ona fia feoti i ai.

Sili galuega e Justin
O le tusa o le 132 TA na alu ai Justin i Efeso, o se taulaga na faʻatuina ai e le aposetolo o Paulo se ekalesia. O iina, sa fai ai se finauga a Justin ma le tagata Iutaia e igoa ia Trifo e uiga i le faauigaina o le Tusi Paia.

O le isi nofoaga na tu ai Justin, o Roma, lea na ia faʻatuina ai le aʻoga Kerisiano. Ona o sauaga a tagata kerisiano, na faia ai e Justin le tele o ana aʻoaʻoga i fale tumaoti. Na nofo o ia i luga o le tamaloa e igoa ia Martinus, latalata i le fale taele o Timiotinian.

O le tele o Justin Justin o loʻo taua i tusitusiga a uluaʻi Ekalesia a Tama, peitaʻi e naʻo le tolu galuega moni o loʻo ola. Lalo o aotelega o a latou manatu taua.

Talanoa ma Trypho
I le avea ai ma foliga o se felafolafoaʻiga ma se Iutaia i Efeso, o lenei tusi e tetee i le Semitisi i aso nei. Peitai, sa avea o se faavae puipuiga o le faa-Kerisiano mo le tele o tausaga. Ua talitonu le au atamamai, na tusia lava ina ua maeʻa le faʻatoesega, lea na ia taʻua. O se le maeʻa suʻesuʻega o aʻoaʻoga kerisiano:

O le Feagaiga Tuai o loʻo agaʻi atu i le Feagaiga Fou;
Na faataunuu e Iesu Keriso valoaga o le Feagaiga Tuai;
O le a liua malo, ma Kerisiano o tagata fou filifilia.
malie
O le faʻatoʻesega a Justin, o se tusi e faʻatatau i ai faʻanoi faʻa-Kerisiano, poʻo le puipuiga, na tusia pe tusa o le 153 TA ma na faʻatuina i le tupu o Antoninus Pius. Na taumafai Justin e faʻailoa mai o le faʻaKerisiano e leʻo se taufaamataʻu i le Emepaea o Roma, ae o se faʻavae o le faʻavae o le faʻatuatua na alu ifo mai le Atua.

O Kerisiano e le o ni tagata solitulafono;
E sili ia i latou le feoti nai lo le faafitia o lo latou Atua pe tapuaʻi i tupua;
Sa tapuaʻi le au kerisiano i le Keriso na faasatauroina ma le Atua;
O Keriso o le Upu ua liutino tagata, poʻo le faʻailoga;
E maualuga le Faakerisiano i isi talitonuga;
Na faamatala e Justin le tapuaiga faa-kerisiano, papatisoga ma le Eukalesitia.
Lona lua "faatoesega"
O le sikolasipi faʻaonapo nei manatu o le Second Apology naʻo se faʻaopopoga i le muamua ma taʻua ai o le Ekalesia, Father Eusebius, na faia se mea sese ina ua faʻamasinoina o se lona lua tutoʻatasi pepa. E faʻapea foi ona fesiligia pe na faʻapaia ia Emperor Marcus Aurelius, o se faifilosofia taʻutaʻua Stoic. E aofia ai manatu taua e lua:

O loʻo faʻamatala auiliili mai faiga le tonu a Urbino agaʻi i tagata kerisiano;
E faʻatagaina e le Atua mea leaga ona o Providence, saolotoga o tagata ma le faʻamasinoga mulimuli.
Le itiiti ifo ma le sefulu tusitusiga anamua na tusia e Justin Martyr, ae o le faʻamaoniga o lo latou moni aʻiaʻi e masalosalo. E tele na tusia e isi tamaloloa i lalo ole igoa Justin, ose masani masani ile lalolagi anamua.

Fasiotia mo Keriso
Na finau Justin i nofoaga faitele i Roma ma le au faifilosofia e toʻalua: Marcion, o se tagata lotu ese, ma Crescens, o se tagata e le talitonu i le Atua. Fai mai le tala, na faiaʻina e Justin ia Crescens i le latou tuʻuga ma, tiga ai i lona faiaʻina, na lipotia ai e Justin ia Justin ma ana tamaiti aʻoga e toʻaono mai Rustico, o le taʻitaʻi malo o Roma.

I se tala o le TA 165 o le faamasinoga, na fesiligia ai e Rusticus ia Justin ma isi fesili e uiga io latou talitonuga. Na avatu e Justin se aotelega puʻupuʻu o aʻoaʻoga faaKerisiano ae o isi uma na taʻutaʻu atu o latou o Kerisiano. Ona faatonuina lea o latou e Rusticus e osia taulaga i atua Roma ma latou te leʻi taliaina.

Na faatonu e Rusticus ia sasa ma vavaeʻese o latou ulu. Fai mai Justin: "E ala i le tatalo, e mafai ona faaolaina tatou ona o lo tatou Alii o Iesu Keriso, e tusa foi pe a faasalaina i tatou, aua o le a avea lea mo i tatou le faaolataga ma le talitonuina i le nofoa sili ona fefefe ma lautele o le faamasinoga a lo tatou Alii ma le Faʻaola."

Talatuu a Justin
Justin Martyr, i le senituri lona lua, na taumafai e faʻamama le avanoa i le va o filosofia ma lotu. Peitai, i le taimi ina ua mavae lona maliu, sa osofaia o ia aua e le o ia o se filosofia moni po o se Kerisiano moni. O le mea moni, na ia taumafai e saili le moni poʻo le sili filosofia ma taliaina le faʻaKerisiano ona o lona tofi faʻaperofetane ma le ola mama.

O ana tusitusiga na tuua ai se auiliiliga o faʻamatalaga o le vaega muamua, faʻapea foi ma le fautuaga a Peresona e toʻatolu i le Atua e tasi - Tama, Alo ma le Agaga Paʻia - i tausaga a o leʻi faʻailoa mai e Tertullian le talitonuga o le Tolutasi. O le puipuiga a Justin i le faa-kerisiano na faamamafaina ai amioga ma amioga lelei e sili atu i le Platonism.

E silia ma le 150 tausaga talu ona fasiotia Justin ae lei taliaina le faa-kerisiano ma siitia foi i le Emepaea o Roma. Peitai, na ia tuuina mai le faʻataʻitaʻiga o se tamaloa na talitonu i folafolaga a Iesu Keriso ma na oo lava i ai le faalagolago i ai i lona ola.