O ai le Tupu o Nepukanesa i le Tusi Paia?

O le tupu o le Tusi Paia o Nepukanesa, o se tasi o tupu sili ona malosi na i ai lava i luga o le lalolagi, peitaʻi, e pei lava o tupu uma, o lona mana o se Atua moni o Isaraelu e toʻatasi.

Tupu o Nepukanesa
Igoa atoa: Nepukanesa II, tupu o Papelonia
Ua lauiloa mo: sili ona mamana ma umi le pule o le Emepaea o Papelonia (mai le 605-562 TLM) o le sa iloga lona taua i tusi o tusi a Ieremia, Esekielu ma Tanielu.
Fanau: c. 630 TLM
Maliu: c. 562 TLM
Matua: Nabopolassar ma Shuadamqa o Papelonia
Ulugalii: Amytis of Media
Tamaiti: Leaga-Merodach ma Eanna-szarra-usur
Nepukanesa II
O le Tupu o Nebuchadnezzar e lauiloa i tusitala o aso nei o Nebuchadnezzar II. Na ia puleaina Papelonia mai le 605 i le 562 TLM Pei o tupu e sili ona feoaʻi ma sili ona umi ona tautua i taimi o Neo-Papelonia, na taʻitaʻia e Nepukanesa le aai o Papelonia seia oo atu i lona tumutumuga o le mana ma le tamaoaiga.

Fanau i Papelonia, Nebuchadnezzar o le atalii o Nebopolassar, o le na faavaeina le aiga Kaletaia. E pei lava ona sui e Nepukanesa lona tama i le nofoalii, e faʻapena foʻi ona mulimuli atu ia te ia lona ataliʻi Evil-Merodach.

O Nepukanesa e sili ona lauiloa o le tupu o Papelonia lea na faʻaumatia Ierusalema i le 526 TLM ma aveʻesea tagata Iutaia sa ave faʻapagota i Papelonia. E tusa ai ma mea anamua o Josephus, na toe foi Nebuchadnezzar i le toe osofaʻia o Ierusalema i le 586 TLM. Ua faaalia i le tusi a Ieremia, o lenei faiga na mafua ai le puʻeina o le aai, faatamaia o le malumalu o Solomona ma le ave faapagota o tagata Iutaia.

O le igoa Nebuchadnezzar o lona uiga "mafai Nebo (po o Nabu) puipuia le pale" ma o nisi taimi e faaliliuina o Nebuchadnezzar. Ua avea o ia ma se tagata manumalo manumalo ma le tufuga. E afe ma afe piliki na maua i Iraq ma o lona igoa na faailogaina ia i latou. A o avea pea le palealii o le aloalii, na maua ai e Nepukanesa le tulaga o se taʻitaʻiʻau e ala i le faatoilaloina o Aikupito i lalo o le faʻa Farao Neco i le taua o Carchemish (2 Tupu 24: 7; 2 Nofoaiga a Tupu 35:20; Ieremia 46: 2).

I le taimi o lana nofoaiga, na faatuputeleina tele e Nepukanesa le malo o Papelonia. Faatasi ai ma le fesoasoani a lona faletua o Amytis, na ia faia le toe fausia ma teuteuina o lona nuu ma le laumua o Papelonia. O le tagata faʻaleagaga, na ia toe faʻafoʻiina malumalu faapaupau o Marduk ma Nabs, faʻapea foʻi ma le tele o isi malumalu ma maota. Ina ua mavae ona nofo i le maota o lona tama mo sina vaitau, na ia fausia se fale mo ia, o se taumafanafana faleoloa ma se matagofie tele i saute maota. O le Gatoa Gardens o Papelonia, o se tasi o faʻataunuʻuga a Nebuchadnezzar, o loʻo i ai i le fitu o mea ofoofogia o le lalolagi anamua.

O le aai matagofie o Papelonia
O le aʻai matagofie o Papelonia ma le 'Olo o Papelu i le mamao ma se tasi o mea taua e fitu na tutupu, o tautau laʻau, o loʻo faʻaalia i lenei toe fausia e le tusiata Mario Larrinaga. Fausia e le Tupu Nepukanesa ia faʻamalieina se tasi o ana ava. Hulton Archive / Getty Images
Na maliu le Tupu o Nepukanesa ia Aukuso poo Setema 562 T.A. i le 84 tausaga o lona matua. O faʻamaumauga mai tala faʻasolopito ma le Tusi Paʻia o loʻo faʻailoa mai ai o le Tupu o Nepukanesa, o se pule atamai ae le faʻamaoni, na te leʻi faʻatagaina se mea i lona ala ma ia faʻatoʻilaloina fanua. O mea taua i aso nei mo le Tupu o Nepukanesa o Nofoaga Tupu a Tupu o Kaletaia ma le Nofoaiga a Papelonia.

O le tala i le Tupu o Nepukanesa i le Tusi Paia
Ua toe ola le tala o le Tupu o Nepukanesa i le 2 Tupu 24, 25; 2 Nofoaiga a Tupu 36; Ieremia 21-52; ma le Tanielu 1-4. Ina ua faatoilaloina e Nepukanesa ia Ierusalema i le 586 TLM, na ia toe aumaia ai le toatele o ona tagatanuu sili ona atamamai i Papelonia, e aofia ai le talavou o Tanielu ma ana uo Iutaia e toatolu, oe na toe taʻua o Sataraka, Mesako ma Apeteniko.

O le tusi a Tanielu o lo o toso mai ai le ie puipui o taimi e faʻaalia ai le faʻaaogaina e le Atua o Nepukanesa e tusia ai le tala faasolopito o le lalolagi. Pei foi o le toatele o taʻitaʻi, na alofagia e Nepukanesa lona mana ma lona lauiloa, ae o le mea moni, ua na o ia o se mea faigaluega i le fuafuaga a le Atua.

Na tuu e le Atua ia Tanielu le tomai e faaliliu ai miti a Nepukanesa, peitai e lei gauaʻi atoatoa le tupu i le Atua.Na faʻamatala e Tanielu se miti na valoia ai o le a valea le tupu mo le fitu tausaga, e nofo i fanua e pei o se manu, ma lona lauulu uumi ma atigilima, ma le vao. I le tausaga mulimuli ane, aʻo sauaga Nebuchadnezzar ia te ia, na taunuu le miti. Na faalumaina e le Atua le pule faamaualuga e ala i le liliuina o ia i le manu feai.

Fai mai le au suʻesuʻe i mea tau fale e i ai se vaitau lilo i le 43 tausaga o Nepukanesa lea na pule ai le masiofo i le atunuu. Na iu lava ina toe foi le atamai o Nepukanesa ma aloaʻia ai le pule silisili ese a le Atua (Tanielu 4: 34-37).

Satue o le Tupu o Nepukanesa - O le faʻamatalaina e Tanielu o le miti a Nepukanesa
Kolose kolose e fai ma sui o pule o le lalolagi, tu i se laufanua o malo uma o le lalolagi; togitogiga i le lima, pe tusa o le 1750. O loʻo taʻua o le "Colossus Monarchic Statue Danielis", faʻavae i luga o le faʻauiga a Tanielu i le miti a Nepukanesa mai le Tanielu 2: 31-45.
Malosi ma vaivaiga
I le avea ai o se faipule atamai ma pule sili, na mulimuli Nebuchadnezzar i faiga poto e lua: na ia faatagaina malo faatoilaloina e puipuia la latou tapuaiga ma faaulufale mai sili ona atamamai o le malo manumalo ina ia fesoasoani ia te ia e pule. E iai taimi na ia iloa ai Ieova, ae e lei umi lona faamaoni.

O le faamaualuga o le malaia o Nepukanesa. E mafai ona faʻatautaia o ia e ala i le faʻataʻitaʻiga ma faʻapea ai o ia e tutusa ma le Atua, ua tatau ona tapuaʻi atu.

Lesona olaga mai ia Nepukanesa
O le olaga o Nebuchadnezzar e aʻoaʻo ai le au faitau Tusi Paia o le loto maulalo ma le usiusitaʻi i le Atua, e sili atu nai lo manumalo faʻalelalolagi.
Poo le a le malosi o le tagata e mafai ona avea, le mana o le Atua e sili lea. Na faatoilaloina e le Tupu o Nepukanesa ia malo, ae na le mafai e ia i luma o le aao silisili ese o le Atua.E faafoe foi e Ieova le mauoa ma malosi e faatino ana fuafuaga.
Na vaʻai atu Tanielu i tupu o o mai ma o, e aofia ai Nepukanesa. Na malamalama lelei Tanielu, e naʻo le Atua e ao ona tapuaʻi i ai, aua, e naʻo le Atua, e pule lava ia i le pule.
Fuaitau Autu o le Tusi Paia
Ona fai mai lea o Nepukanesa: “Ia vivii atu i le Atua o Sataraka, Mesako ma Apeteniko, o le na auina mai lana agelu ma faaolaina ana auauna! Na latou faʻatuatuaina o ia ma luʻiina le faʻatonuga a le tupu, ma na latou loto e foaʻi atu o latou ola, nai lo le auauna atu pe tapuaʻi i se isi lava atua vagana lo latou lava atua. "(Tanielu 3:28, NIV)
O upu sa i ai pea i ona laugutu ina ua sau se leo mai le lagi, "O le mea lea ua folafolaina mo oe, le Tupu o Nepukanesa: o lou pule tautupu ua aveesea mai ia te oe." O le taimi lava na faataunuuina ai le mea na fai e uiga ia Nepukanesa. Na tutuli ese o ia mai tagata ma 'ai vao pei o povi. O lona tino na susu i le sau o le lagi seia oo ina ola ona lauulu pei o fulu o le aeto ma ona fao e pei o le auvae o se manulele. (Tanielu 4: 31-33, NIV)

O lenei, o aʻu, Nepukanesa, ou te vivii ma faaneʻeneʻe ma vivii atu i le Tupu o le lagi, aua o mea uma na te faia e sao ma o ona ala uma e saʻo lava. Ma i latou oe savavali ma le mitamita e mafai ona faalumaina. (Tanielu 4:37, NIV)