O Ai na Tusia le Tusi Paia?

O le tele o taimi na faia ai e Iesu se faasinomaga masani ia i latou o e na tusia le Tusi Paia ina ua ia faʻaali "ua tusia" (Mataio 11:10, 21:13, 26:24, 26:31, etc.). O le mea moni, i le KJV faʻaliliuga o le Tusi Paʻia, o lenei fuaitau ua faʻamauina e le itiiti ifo i le luasefulu taimi. O lana mau mai le Teuteronome 8: 3, i le vaitaimi na faaosoosoina ai o ia e le tiapolo mo le fasefulu aso, ua ia faamaonia le aoga o le Feagaiga Tuai ma o ai na tusia (Mataio 4: 4).

A o e na tusia tusi eseese o le Tusi Paia, e iloa na tusia e Mose le Torah. O le mea ua taʻua o le Torah, po o le Tulafono, e lima tusi (Kenese, Esoto, Levitiko, Numera ma le Teuteronome) na tusia i le fasefulu tausaga ina ua taamilomilo tagata Isaraelu i le toafa.

Ina ua maeʻa ana tusi o le Tusi Paia, sa faʻatonu e Mose faitaulaga sa Levi i totonu o le Atolaau o le Feagaiga mo le lumanaʻi (Teuteronome 31:24 - 26, vaʻai foi Esoto 24: 4).

E tusa ai ma tu masani a Iutaia, Iosua poo Esera faaofi, i le faaiuga o le Teuteronome, le tala i le maliu o Mose. O le tusi paia e igoa ia Iosua na tauaveina lona igoa aua na ia tusia. Na ia faaauau pea i le mea na iʻu ai le vaega a Mose i totonu o le Tusi o Tulafono (Iosua 24:26). O le tusi a faamasino e masani na faatatau ia Samuelu, ae e leʻo manino tonu i taimi na ia tusia ai.

O le perofeta o Isaia, na talitonu na ia tusia tusi o le 1 ma le 2 Samuelu, 1 Tupu, le vaega muamua o le 2 Tupu ma le tusi e iai lona igoa. O nisi o punavai, e pei o le Pelubert Bible Dictionary, e tele tagata na tusia nei tusi, pei o Samuelu lava ia (1 Samuelu 10:25), Natano le perofeta ma Gad le tagatavaai.

O tusi o tala muamua ma lona lua o lo o tusia e masani ai e tagata Iutaia ia Esera, atoa ai ma le vaega o lo o taua ai lona igoa. E tatau ona maitauina o nisi o tagata atamamai faaonapo nei talitonu o nei tusi na tusia e se tasi ina ua maliu Ezra.

O tusi o lo o taua i tusi a Iopu, Ruta, Eseta, o perofeta e toʻatolu (Isaia, Esekielu ma Ieremia), o perofeta e toasefulu (Amosa, Sapakuka, Hakai, Hosea, Ioelu, Iona, Malaki, Mika, Mika, Naum, Opetaia, Sakaria, ma Sefanaia), faʻatasi ai ma Neemia ma Tanielu, na tusia taʻitasi e le tagata mai le igoa o loʻo faʻaaoga ai.

E ui lava na tusia e le Tupu o Tavita le tele o Salamo, o patele na auauna a o avea o ia ma tupu, faapea foi Solomona ma e oo foi ia Ieremia, sa tofu sao uma i lenei vaega. O le tusi o Faataoto na tusia faapitoa lava e Solomona, o ia foi na tusia le Failauga ma pese a Solomona.

O le a le umi o le taimi na tusia ai le Feagaiga Tuai mai le taimi o le tusi muamua i le tusitala o lona mataupu mulimuli? O le mea e ofo ai, o le tusi muamua na tusia le Feagaiga Tuai, i le faasologa faaletino, e le o Mose a o Iopu! Na tusia e Iopu lana tusi pe tusa o le 1660 TLM, sili atu ma le lua selau tausaga aʻo leʻi amata ona tusia e Mose.

Na tusia e Malaki le tusi mulimuli na aofia ai o se vaega o le Feagaiga Tuai faapaʻomia pe tusa o le 400 TLM O lona uiga e silia ma le 1.200 tausaga na tusia e na o le pau le Tusi Paia o loʻo maua mo le ekalesia o le Feagaiga Fou.

Sa i ai le aofai e valu tusitala o le Feagaiga Fou. Lua o evagelia na tusia e tagata o le uluaʻi soo o Iesu (Mataio ma Ioane) ma le toʻalua e leʻo (Mareko ma Luka). Galuega na tusia e Luka.

Na tusia e le aposetolo o Paulo le sefulufa tusi o le Tusi Paia, e pei o Roma, Kalatia, Efeso, Iutaia ma isi, e lua tusi na lafoina i le ekalesia i Korinito, le ekalesia o Tesalonia ma lana uo mamae o Timoteo. E lua tusi na tusia e le aposetolo o Peteru ma Ioane e fa. O toega, o Iuta ma Iakopo, na tusia e uso o Iesu.