O e iloa le fale paia o Loreto ma lona talaʻaga?

O le Holy House of Loreto o le muamua faʻavaomalo faʻapaʻu paia faʻapitoa mo le Taupou ma moni Marian fatu o le faʻa-kerisiano "(John Paul II). E tusa ai ma se tu ma agaifanua anamua, ua faʻamaonia nei e suʻesuʻega faʻasolopito ma anamua, o le Faʻasao o Loreto faʻasaoina le fale Nasareta o le Madonna. O le fale faalelalolagi o Maria i Nasareta sa i ai ni vaega se lua: o se ana vaneina i totonu o le papa, o loʻo faʻamamaluina lava i le basilica o le Faʻasilasilaga i Nasareta, ma se potu vaʻaia i luma, e aofia ai maʻa maʻa e tolu na tuʻu i le pito o le ana ( vaʻai le ata 2).

E tusa ai ma tu ma aga, i le 1291, ina ua faʻateʻaina ma le mautinoa le aufaasese mai Palesitina, o pa puipui o le fale o le Madonna na aveina "e agelu agelu", muamua i Illyria (i Trsat, i aso nei Croatia) ma ona i le teritori o Loreto. (Tesema 10, 1294). O aso nei, faʻavae i luga o faʻailoga fou faʻamaumauga, o iʻuga o le eliina o tala eli i Nasareta ma lalo o le Fale Paia (1962-65) faʻapea suʻesuʻega faʻaleaʻoaʻoga ma faʻafanua, o le talitonuga o maʻa o le Maota Paʻia sa aveina atu i Loreto i le vaa, i luga o le taulamua a le aiga tamalii Angeli, lea na pule i luga o Epirus. O le mea moni, o se pepa o Setema 1294, talu ai nei na maua ai, molimauina o Nicephorus Angeli, despot o Epirus, i le tuuina atu i lona afafine o Ithamar i le faʻaipoipoga ia Philip o Taranto, lona fa o le fanau a Charles II o Anjou, tupu o Naples, na auina atu ia te ia o se faʻasologa o oloa faʻafaifeʻau, o loʻo iai ma faʻailoga mautinoa: "o maʻa paia na aveʻesea mai le Fale o le Tamaʻitaʻi le Taupou Tina o le Atua".

O puipui i totonu o maʻa o le Fale Paia, e lima koluse o ie mumu o crusaders poʻo, e foliga mai, o fitafita o le faʻatonuga a le militeri na puipuia nofoaga paia ma mea faʻataua i le Vaitau Tutotonu na maua. Na maua ai foi ni toega o le fuamoa ostrich, lea e vave ona manatua ai Palesitina ma se faʻatusa e faʻasino i le mea lilo o le Tino na liutino tagata.

E le gata i lea, o le Santa Casa, ona o lona faʻavae ma maʻa maʻa e le o maua i le eria, o se measina mai fafo i le aganuʻu ma fale faʻaaogaina o le Marche itulagi. I leisi itu, o faʻatusatusaga faʻatekonolosi o le Maota Paʻia ma le Grotto o Nasareta ua faʻailoa mai ai le ola fealofani ma le felavasaʻi o vaega e lua (tagai i le mati 2).

Ina ia faʻamaonia lea tu ma aga, o se suʻesuʻega talu ai nei i le faʻaogaina o maʻa, e taua tele, e tusa ai ma le faʻaaogaina e tagata Nabataea, na salalau i Kalilaia i le taimi o Iesu (vaʻai le ata 1). O se fiafiaga tele o loʻo tusia ai foʻi maʻa tusi i luga o maʻa o le Maota Paʻia, na faʻamasinoina e tagata atamamai e manino le amataga ole faʻa-Iutaia-Kerisiano ma e tai tutusa ma latou na maua i Nasareta (vaʻai le ata 3).

O le Fale Paia, i lona uluaʻi aano, e aofia ai naʻo le tolu puipui ona o le itu i sasaʻe, lea e tu ai le fatafaitaulaga, na matala agai i le Grotto (vaʻai le ata 2). O pa muamua e tolu - e aunoa ma a latou lava faʻavae ma malolo i luga o se auala tuai - tulaʻi mai le eleele mo na o le tolu mita. O isi mea, e iai piliki i le lotoifale, na faʻaopopo mulimuli ane, e aofia ai ma le pusa (1536), ina ia talafeagai lelei le siʻosiʻomaga mo tapuaiga. O le ofu maamora, o loʻo siʻomia ai puipui o le Fale Paʻia, na faatonuina e Julius II ma faia i se tisaini e Bramante (1507 c). e atisi lauiloa o le Italia Renaissance. O le faatagata o le Taupou ma le Tamaititi, i laupapa arasi mai Lepanona, ua suia ai le seneturi. XIV, faʻatamaiaina e se afi i le 1921. O tusiata sili na mulimuli le tasi i le isi i le tele o seneturi e faamatagofieina le Malumalu o lona taʻutaʻua na salalau vave i le lalolagi atoa, ma avea ma nofoaga e fiafia iai le fia miliona o tagata malaga. O le faʻamanatuina iloga o le Fale Paʻia o Maria o se sauniga ma se valaʻaulia mo le tagata asiasi e mafaufau loloto i feʻau maualuluga faʻalelotu ma faʻaleagaga e fesoʻotaʻi ma le mea lilo o le Toefuataʻiga ma le faʻasilasilaga o le Faʻaola.

O puipui e tolu o le Maota Paʻia o Loreto

O le Fale Paia, i lona autu autu, aofia ai na o le tolu puipui, aua o le vaega o le fata tu tu feagai ma le gutu o le Grotto i Nasareta ma, o lea, e leʻi i ai o se pa. O puipui e tolu o le amataga, o vaega maualalo, toeititi tolu mita le maualuga, e tele na faia i laina o maʻa, o le tele o maʻa oneone, e mafai ona faʻasolo atu i Nasareta, ma o vaega pito i luga na faʻaopoopo mulimuli ane ma, o le mea lea e leaga ai, o loʻo i totonu o piliki. fale mea na faʻaaoga i le eria.

O le tuʻugamau i luga o le puipui o le maota paia

O nisi maʻa ua faʻaumaina i fafo ma se metotia e manatua ai na tagata Nabataeana, o loʻo salalau solo i Palesitina ma Kalilaia foi seʻia oʻo i le taimi o Iesu. o i ai i le Nuu Paia, e aofia ai Nasareta. O vaega pito i luga o puipui, e le taua le tele o tala faasolopito ma faigalotu, sa ufitia i ata vali i le XNUMX seneturi, a o vaega pito i lalo o maa sa tuu faʻaali, ma faʻaali i le faʻaaloalo o le au faamaoni.

O le maamora ofu o le galuega sili ona taua a le Loreto art. E puipuia le fale maualalo o Nasareta a o talia e le pusa maliu le penina. Manaʻomia e Julius II ma afuafua e le sili tusiata Donato Bramante, o le na saunia le ata i le 1509, na faia i lalo o le taʻitaʻiga a Andrea Sansovino (1513-27), Ranieri Nerucci ma Antonio da Sangallo le Itiiti. Mulimuli ane sa tuu faatagata o le Sibyls ma le au Perofeta i totonu o potu.

Marmoreo laupepa o le S.Casa

O le fusi o loʻo aofia ai i se faʻavae ma mea teuteu tino, mai le mea o loʻo alu ese ai se faʻasologa o ni vaega se lua, faʻatasi ai ma mataʻitusi o Korinito e lagolagoina se faʻataulaitu tulimanu. O le pupuni na faaopoopo e Antonio da Sangallo (1533-34) ma le faamoemoe ia nana le vavao paʻu o le S. Casa ma faʻataʻamilo o loʻo i ai i totonu o le fale puipui maʻa matagofie.