O le ā na Tupu Moni ia Sotoma ma Komoro? O le mauaina o tagata suʻesuʻe i le eleele

O suʻesuʻega na faʻaalia ai o se asteroid na faʻaumatia atoa le faitau aofaʻi o tagata i aso nei Jordan ma e mafai ona fesootai lenei mea i le "timu o le afi" o aai o le Tusi Paia Sotoma ma Komoro. Na ia taʻuina BibliaTodo.com.

“Ua alu aʻe le lā i luga o le lalolagi ma ua taunuu Lota i Soara, 24 ina ua faatotō ifo e Ieova le teio ma le afi mai iā Ieova mai i le lagi i Sotoma ma Komoro. 25 Ua ia faaumatia ia aai ma le vanu uma, ma tagata uma o loo nonofo i ia aai, ma laau afu o le laueleele. 26 Ua toe tepa i tua le avā a Lota ma avea ma poutū masima.
27 Ua alu atu Aperaamo i le taeaopō i le mea na ia tū ai i luma o Ieova; 28 ‘Ua ia silasila ifo fo‘i i Sotoma ma Komoro, ma le vateatea uma o le vanu, ‘ona iloa atu lea o le asu ‘ua alu a‘e i le lalolagi e pei o le asu o le ogaumu.
29 O lea, ina ua faaumatia e le Atua aai o le vanu, ona manatua lea e le Atua o Aperaamo, ma na faasaoina Lota mai i le mala, ma faaumatia aai sa nofo ai Lota.”— Kenese 19, 23-29 .

O le mau taʻutaʻua o le Tusi Paia o loʻo faʻamatalaina ai le faʻaumatiaga o Sotoma ma Komoro i le toʻasā o le Atua e mafai ona faʻaosofia e ala i le pa'ū o se meteorite na faʻaumatia ai le aai anamua o Umi el-Hammam, o loo iai i le oganuu o Ioritana i le taimi nei pe tusa o le tausaga 1650 a o lumanaʻi Keriso.

O le suʻesuʻega a se vaega o tagata suʻesuʻe suʻesuʻe talu ai nei na lomia i totonu o le tusi talaaga natura fa'amatalaina lena mea semanu e pa se asteroid latalata i le aai, fasiotia vave tagata uma i le si'itia tele o le vevela ma se galu fa'ate'ia e sili atu nai lo le tasi e fa'atupuina pomu atomika e pei o le na pa'ū i luga o Hiroshima I le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi.

O le aʻafiaga "semanu e tupu pe a ma le 2,5 maila mai le taulaga i se paʻu 1.000 taimi sili atu le malosi nai lo le pomu atomic na faʻaaogaina i Hiroshima," o le tusi lea a le tusitala o le suʻesuʻega. Christopher R. Moore, tagata suʻesuʻe i mea anamua i le Iunivesite o Karolaina i Saute.

“O le vevela o le ea na vave ona oso i luga aʻe o le 3.600 tikeri Fahrenheit… o lavalava ma fafie na vave ona mu. O pelu, tao ma ipu omea na amata ona liusuavai”.

Talu ai e leʻi maua e le au suʻesuʻe se lua i luga o le saite, na latou faʻamaonia ai o le galu malosi o le ea vevela e tutusa ma le mea na tupu pe a faimalaga se meteor i luga o le ea o le lalolagi i le saoasaoa maualuga.

Mulimuli ane, o le suʻesuʻega o loʻo lipotia mai i le taimi o suʻesuʻega faʻasolosolo i totonu o le eria "o mea e le masani ai e pei o le omea uʻamea mo taualuga, sima liusuavai, lefulefu, koale, fatu mumu ma ie mu na maua."