O le a le mafuaʻaga o le tele o feteʻenaʻiga i totonu o le Ekalesia i le 1054

O le feteʻenaʻi tele o le 1054 na iloga ai le muamua taua tele i le talaʻaga o le faʻaKerisiano, tuueseese le lotu Orthodox i Sasaʻe mai le Ekalesia Katoliko Roma i Sisifo. Seʻia oʻo mai i lea taimi, o mea uma faaKerisiano na i ai i lalo o le tino e tasi, ae o ekalesia i Sasaʻe na atiaʻe ni eseesega tu ma aga faʻaleaganuʻu ma tapuaiga mai ia i Sisifo. Na faʻasolosolo ona sosolo feteʻenaʻiga i le va o lala e lua ma na iu lava ina sosolo i le Great Schism o 1054, ua taʻua foi o le East-West Schism.

Le sili tele o le 1054
O le feteʻenaʻi tele o le 1054 na iloga ai le vaevaega o le FaaKerisiano ma faʻamautu ai le vavaeʻeseina i le va o ekalesia Orthodox i Sasaʻe ma le ekalesia Katoliko Roma i Sisifo.

Amata aso: Mo le tele o seneturi, feteʻenaʻi ua tupu i le va o lala e lua seʻia uma ona faʻafefeteina i le aso Iulai 16, 1054.
E faʻaigoa foi o le: The East-West Schism; le vaevaega sili.
Tagata taaalo autu: Michele Cerulario, Peteriaka o Constantinople; Pope Leo IX.
Mafuaaga: ecclesiastical, theological, faaupufai, aganuu, pulega ma le gagana gagana.
Taunuuga: tumau le va o le Ekalesia Katoliko Roma ma le Eastern Orthodox, Eleni Orthodox ma Lusia Orthodox ekalesia. Ua leva ona sologa lelei sootaga i le va o Sasaʻe ma Sisifo, ae o loʻo tumau pea le vaeluaina o ekalesia e oʻo mai i le aso.
O le ogatotonu o le malepe o le tagi a le pope Roma i le pule aoao ma le pule aoao. O le Lotu Orthodox i Sasaʻe na malilie e faamamalu le pope ae talitonu o mataupu faale-lotu e tatau ona faia se faaiuga e le fono a epikopo ma, o le mea lea, o le a le tuuina atu ai i le pope pulega le finauina.

Ina ua maeʻa le feteenaiga tele o le 1054, o ekalesia i Sasaʻe na faʻasolosolo atu i totonu o ekalesia i Sasaʻe, Eleni ma Rusia o le Orthodox, ae o ekalesia i Sisifo na faia i totonu o le ekalesia Katoliko Roma. Na tumau pea faʻauo ia lala e lua seʻia oʻo i le taimi na puʻeina ai e Konesata o Fasiotikia i le 1204. E oʻo mai i le taimi nei, e leʻi maeʻa ona faʻaleleia atoa le vaega.

O le a le mea na mafua ai le sili faʻavae?
E oʻo atu i le senituri lona tolu, ua amata ona tele ma faigata le pulega a le Emepaea o Roma, o lea na filifili ai le Emperor Diocletian e vaevae le malo i ni malo se lua: o le Western Roman Empire ma le East Roman Empire, ua lauiloa faʻapea foi ma le Byzantine Emepaea. O se tasi o mea muamua na mafua ai ona suia le lua vaega o le gagana. O le gagana autu i Sisifo o Latina, ae o le gagana taʻutaʻua i Sasaʻe o le Eleni.

Laiti faʻatulagaina
Na amata foi ona motusia ekalesia a le Emepaea fevaevaeai. E toalima peteriaka sa i ai le pule i vaega eseese: o le Peteriaka o Roma, Alexandria, Anetioka, Constantinople ma Ierusalema. O le Peteriaka o Roma (le pope) sa i ai le mamalu o le "muamua i le tutusa", ae sa leai sana pule i isi peteriaka.

O feʻeseʻeseaʻiga laiti na taʻua o "tamaʻi schism" na tutupu i seneturi muamua atu o le Great Schism. O le tamaʻi vaega muamua (343-398) sa i luga o le talitonuga faa-Arianism, o se talitonuga na faafitia ai Iesu o le tutusa o ona uiga ma le Atua pe tutusa foi ma le Atua, ma o le mea lea e le paia. O lenei talitonuga na taliaina e le toatele i le Ekalesia i Sasaʻe ae teena e le Ekalesia i Sisifo.

O le isi tamaʻi vasega, o le Acaceous Schism (482-519), na faia ma le talanoaga o le natura o le Keriso na liutino tagata, ae maise lava pe o Iesu Keriso na i ai se amio Atua-tagata natura poʻo ni uiga eseʻese e lua (paia ma tagata). O le isi tamaʻi vasega, ua lauiloa o le Photian schism, na tupu i le XNUMXth seneturi. O mataupu o fevaevaeaʻiga na faaautu lava i le le faamaoni o le ekalesia, anapogi, uuina i le suauʻu, ma le savali a le Agaga Paia.

E ui e le tumau, o nei fevaevaeaʻiga i le va o Sasaʻe ma Sisifo na taitai atu ai i lagona tiga ona o lala e lua o le faa-kerisiano na tuputupu aʻe ma sili atu. Faʻatekonolosi, o Sasaʻe ma Sisifo na o ese mai o latou ala. O le Latina auala na masani ona faʻavae i luga o le aoga, ae o le Eleni mafaufauga na sili atu faʻamaoni ma taumatemate. O mafaufauga Latina na matua aafia lava e le tulafono a Roma ma le talitonuga a le Scholastic, ae o tagata Eleni na malamalama i talitonuga e ala i le filosofia ma le mataupu o tapuaiga.

Eseesega aoga ma faʻaleagaga sa iai i le va o lala e lua. Mo se faʻataʻitaʻiga, lotu e leʻi ioeina e taliaina le faaaogaina o areto e le faʻafefeteina mo sauniga o faʻamanuiaga. O ekalesia i Sisifo na latou lagolagoina lea faiga, aʻo Eleni na latou faaaogaina le areto faafefeteina i le Eukalesitia. O lotu i Sasaʻe na faʻatagaina a latou faifeʻau e faʻaipoipo, ae na finau pea le au Latins i le nofo fua.

Mulimuli ane, na amata ona faʻavaivaia le aʻafiaga o peteriaka o Anetioka, Ierusalema ma Alexandria, ma aumaia ai Roma ma Constantinople i luma e avea ma totonugalemu o pulega a le ekalesia.

Gagana eseʻesega
Talu ai o le gagana autu a tagata i le itu i Sasaʻe o le Eleni, o ekalesia i Sasaʻe na amataina sauniga Eleni, faʻaaogaina le gagana Eleni ia latou sauniga lotu ma le Septuagint Greek faaliliuga o le Old Testament. O lotu Roma sa faia sauniga i le Latina ma a latou Tusi Paia na tusia i le Latina Vulgate.

Iconoclastic feeseeseaiga
I le senituri lona valu ma le iva, na aliaʻe ai foi finauga i le faaaogaina o faatusa i tapuaiga. Na taʻutino mai e le Emperor o Byzantine Leo III, o le tapuaʻiga i faatusa faalelotu sa fai ma a latou amio leaga ma ifo i tupua. E tele epikopo i Sasaʻe na galulue faʻatasi ma le latou pulega a le taupulega, peitaʻi o le Ekalesia i Sisifo na tu mausali e lagolago le faʻaogaina o tupua faʻalelotu.

Byzantine aikona
Faʻamatalaga a Mosaiko o le Byzantine icon of Hagia Sophia. Muhur / Getty Images
Feeseeseaiga i luga o le fuaiupu a Filioka
O le feeseeseaiga i luga o le faila filioque na mafua ai se tasi o finauga sili ona taua o le itu i sasae-sisifo. O lenei feeseeseaiga na taulaʻi atu i le aʻoaʻoga o le Tolutasi ma pe o le Agaga Paia e na o ia lava mai le Atua le Tama pe mai le Tama ma le Alo.

Filioque o se upu Latina o lona uiga "ma le ataliʻi". Muamua lava, o le Nicene Creed na ona taʻua o le Agaga Paia "e sau mai le Tama," o se fuaitau fuafuaina e puipuia le paia o le Agaga Paia. O le filioque fuaiupu na faʻaopoopo i le talitonuga a le Ekalesia i Sisifo e faʻapea mai o le Agaga Paʻia e sau uma mai le Tama "ma le Alo".

O le ekalesia i Sasaʻe na tausisi e taofi le uluaʻi faʻavaeina o le Nicene Creed, ae tuʻu ese le faʻamatalaga o le filioque. Na finau leotetele taitai o Sasaʻe e faapea, e leai se aia a le itu i Sisifo e suia ai le talitonuga autu o le faaKerisiano e aunoa ma le feutanaʻi ma le Ekalesia i Sasaʻe. E le gata i lea, na latou manatu o le faʻaopopoga na faʻaalia ai le eseesega o mataupu silisili i le va o lala e lua ma lo latou malamalamaaga i le Tolutasi. O le ekalesia i Sasaʻe na manatu e naʻo le pau lea o le mea moni ma naʻo le tasi, ma le talitonu o talitonuga i Sisifo na faʻavae sese i manatu o Aukusitino, na latou manatu o le heterodox, o lona uiga e le masani ai ma agaʻi i aʻoaʻoga sese.

O taʻitaʻi o itu uma e lua na mumusu e faʻagaioi le filioque mataupu. Na amata ona tuuaia e epikopo i Sasaʻe le pope ma epikopo i Sisifo o le aʻoaʻoga sese. Na iʻu lava ina faʻasa e ekalesia e lua le faʻaaogaina o sauniga a le isi ekalesia ma faʻateʻa esea le tasi i le isi ma le ekalesia Kerisiano moni.

O le a le mea na faʻamaufaʻailogaina sasaʻe-sisifo sisifo?
O le tele o finauga uma ma feteʻenaʻiga na oo atu ai i le Great Schism o le fesili lea o le pulega faale-ekalesia, aemaise pe o le pope i Roma na i ai le paoa i peteriaka i Sasaʻe. O le ekalesia Roma na latou taliaina le tulaga muamua o le pope Roma talu mai le seneturi lona fa ma fai mai latou te pule aoao i luga o le ekalesia atoa. Na faamamaluina e taʻitaʻi i Sasaʻe le pope, ae na latou mumusu e tuu atu ia te ia le pule e fuafua ai tulafono mo isi pulega poʻo le suia o faʻaiuga a pulega a malo.

I tausaga na tuanaʻi i le Great Schism, o le ekalesia i Sasaʻe na taʻitaʻia e le Peteriaka o Constantinople, Michele Cerularius (pe tusa o le 1000-1058), aʻo le ekalesia i Roma na taʻitaʻia e Pope Leo IX (1002-1054).

I le taimi lea, na aliaʻe faʻafitauli i le itu i saute o Italia, lea sa avea ma vaega o le Emepaea o Byzantine. Na osofaia e le au fitafita Norman, manumalo i le itu ma suia ia epikopo Eleni i le Latina. Ina ua iloa e Cerularius na faasa e le au Normans sauniga faa-Eleni i lotu i saute o Italia, na ia toe tauimasui e ala i le tapunia o sauniga faa-Latina i Constantinople.

O latou feeseeseaiga ua leva na tupu mai ina ua auina mai e Pope Leo lana faufautua autū o Humbert i Constantinople ma faatonuga e taulimaina le faafitauli. Na atili faitioina ma taʻuleagaina e Humbert ia gaioiga a Cerularius. Ina ua le amanaʻia e Cerularius talosaga a le pope, ona faateʻa lea o ia o le peteriaka o Constantinople i le aso 16 o Iulai, 1054. I le tali atu, na susunuina e Cerularius le pope o le pomoga ma tautino atu le epikopo o Roma o se taufaasese. O le sasae-sisifo schism na faamauina.

Toe faʻafouina taumafaiga
E ui lava i le Tele Schism o 1054, o lala e lua o lo o fesoʻotaʻi pea i le tasi ma le isi uo i se taimi faʻamanuiaina seʻia oʻo i le taimi o le Faʻafa Tupu. Peitai, i le 1204, o fitafita i sisifo o fitafita na faoa faamalosi Constantinople ma faaleagaina ai le tele tele ekalesia Byzantine o Saint Sophia.

Falelotu o Byzantine o Saint Sophia
O le falelotu tele Byzantine, Hagia Sophia (Aya Sofya), na pueina i totonu o fale ma le iʻa-faʻata. funky-faʻamatalaga / Getty Images
O lenei ua tumau le malepe, o lala e lua o le faʻaKerisiano na atili ai ona fevaevaeaʻi aʻoaʻoga, faaupufai, ma luga o mataupu litoria. O le taumafaiga i le faaleleiga na faia i le Second Council of Lyons i le 1274, ae o le maliliega na teenaina e le au epikopo i Sasaʻe.

Seia lata mai nei, i le seneturi lona 20, o sootaga i le va o lala e lua na faʻaleleia lava ia alualu i luma moni i le faʻamaloloina o ni eseesega. O le talanoaga i le va o taʻitaʻi na mafua ai le taliaina o le Tuufaatasi a le Katoliko-Orthodox Tautinoga o le 1965 e le Fono Lona Lua a le Vatican i Roma ma se sauniga faapitoa i Constantinople. O le taʻutinoga na aloaia ai le aoga o sakarameta i ekalesia i Sasaʻe, aveese le aveese o igoa mai ekalesia ma faaalia ai le manaʻoga mo le faaauauina o le faaleleiga i le va o ekalesia e lua.

O isi taumafaiga mo le leleiga e aofia ai:

O le 1979 na faatu ai le Joint International Commission for Theological Dialogue i le va o le Ekalesia Katoliko ma le lotu Orthodox.
I le 1995, Patriarch Bartholomew I o Constantinople na asia Vatican City mo le taimi muamua, e auai i se lotu-lotu aso o le tatalo mo le filemu.
I le 1999, na asiasi ai Pope John Paul II i Romania i le valaaulia a le Peteriaka o le Lotu Orthodox Church. O le sauniga o le asiasiga muamua lea a le pope i le itu i Sasaʻe o Orthodox talu mai le Great Schism o le 1054.
I le 2004, Pope John Paul II toe faʻafoʻi toega i Sasaʻe mai le Vatikana. O lenei faʻaaliga sa taua aua o faʻatuga na talitonuina na gaoia mai Constantinople i le taimi o le Fourth Crusade i le 1204.
O le 2005 na auai ai le Peteriaka Bartholomew I, faatasi ai ma isi taʻitaʻi o le Ekalesia Orthodox i Sasaʻe, i le falelauasiga o Pope Ioane Paulo II.
I le 2005, na toe faʻaalia e Pope Penitito XVI lona faʻamaoni e galue ai mo le toe faʻafouina.
I le 2006, na asiasi mai ai Pope Benedict XVI i Istanbul i le valaaulia a le peteriaka o le lalolagi o Bartholomew I.
I le 2006, Archb Bishop Christodoulos o le Greek Orthodox Church na asiasi atu ia Pope Benedict XVI i le Vatican i le asiasiga muamua a le taitai o le ekalesia Eleni i le Vatican.
I le 2014, na saini ai e Pope Francis ma Patriarch Bartholomew se tautinoga tuʻufaʻatasi e faʻamaonia ai la latou tautinoga e saili le lotogatasi i totonu oa latou ekalesia.
I nei upu, na faailoa mai ai e Pope John Paul II lona faamoemoe mo le lotogatasi mulimuli ane: “I le lona lua o meleniuma [o le faaKerisiano] sa faigata ai a tatou ekalesia i le tuueseesega. O lenei ua oo mai ia i tatou le meleniuma lona tolu o le faʻaKerisiano. Talosia ia tafa mai ata o lenei meleniuma i luga o se ekalesia ua toe maua foi le lotogatasi ”.

I se sauniga tatalo i le faʻamanatuina o le 50 tausaga o le soʻotaga Katoliko-Orthodox soofaatasi, fai mai Pope Falanisisi: “E tatau ona tatou talitonu e pei lava ona tuʻuina mai le maʻa i luma o le tuʻugamau, e faʻapena foi ona taofia se faʻafitauli i lo tatou mafutaga atoa. aveese foi. Soo se taimi lava tatou te tuʻuina ai o tatou uiga faʻamaʻi ua leva ona i ai ma maua le lototele e fausia ai mafutaga faaleuso fou, tatou te taʻutino o Keriso ua toetu moni lava. "

Talu mai lena taimi, o mafutaga e faʻaleleia atili, ae o faʻafitauli autu e tumau le le fofoina. Sasaʻe ma Sisifo e le mafai lava ona tuʻufaʻatasia atoatoa i luga o tulaga faʻataupufai, faʻaupufai ma faʻamasinoga