O le a le faʻamatalaga a le Tusi Paia e uiga i le faʻaʻi?


O le 'ai tele o le agasala lea o le soona faʻananau ma le soʻona manaʻo tele i meaʻai. I le Tusi Paia, o le 'ai tele e fesoʻotaʻi vavalalata ma agasala o le onā, ifo i tupua, limafoai, fouvale, le usiusitaʻi, paie, ma le maumau (Teuteronome 21:20). Ua taʻusalaina e le Tusi Paia le 'ai tele o se agasala ma tuʻu saʻo i le fanua o le "tuʻinanau o le tino" (1 Ioane 2: 15–17).

Upu autu o le Tusi Paia
“Tou te le iloa ea o o outou tino o malumalu o le Agaga Paʻia, o loʻo i totonu ia te outou, na outou mauaina mai le Atua? E le o sau oe; ua faatauina oe i le tau. O lea ia ava i le Atua i o outou tino. " (1 Kolinito 6: 19-20, NIV)

Faʻauiga faʻale-Tusi Paia i le 'ai tele
O le faʻauigaina i le Tusi Paʻia o le 'ai tele o le masani lea o le tuinanau i le' ai tele e ala i le tuinanau i le 'ai ma le inu. Gluttony aofia ai le soʻona manaʻo mo le fiafia o meaʻai ma vai inu tuʻuina atu i se tagata.

Ua foaʻi mai e le Atua meaʻai, vai inu, ma isi mea mananaia tatou te fiafia iai (Kenese 1:29; Failauga 9: 7; 1 Timoteo 4: 4-5), ae manaʻomia e le Tusi Paia le taofiga i mea uma. O le tuʻufaʻatasia o soʻo se mea i soʻo se itu o le a oʻo atu ai i le loloto o le aafia i agasala ona e faʻailoa ai le teʻena o le amio pulea a le Atua ma le le usiusitaʻi i le finagalo o le Atua.

Fai mai le Faataoto 25:28, "O le tagata e leai se amio pulea e tusa ia ma le aʻai ua pa i lalo" (NLT). O lenei laʻasaga faʻauigaina o le tagata e le taofiofia o latou tuʻinanauga ma manaʻoga e iʻu lava i le leai se puipuiga pe a oʻo mai faʻaosoosoga. O le leiloa pulea, ua i ai i le tulaga lamatia o le tosina atu i isi agasala ma faatafunaga.

O le matapeapea i le Tusi Paia o se ituaiga o ifo i tupua. A avea le manaʻoga mo meaʻai ma vai inu ma mea taua ia i tatou, o se faʻailoga ua avea o ia ma tupua i o tatou olaga. Soʻo se ituaiga o ifo i tupua o se matua solitulafono i le Atua:

Ia e mautinoa e leai se amio le mama, leaga pe faʻapito e fai mo ia le Malo o Keriso ma le Atua, talu ai o le tagata matapeʻapeʻa o se ifo i tupua, na te tapuaʻia mea a lenei lalolagi. (Efeso 5: 5, NLT).
E tusa ai ma le talitonuga a le Katoliko Roma, o le 'ai tele o se tasi lea o agasala mataʻutia e fitu, o lona uiga o le agasala e tau atu i le malaia. Peitaʻi o lenei talitonuga e faʻavae i luga o tu ma aga a le Ekalesia e amata mai lava i le ogatotonu o le vaitaimi ae le o lagolagoina e le Mau.

Peitai, o loʻo tautala le Tusi Paia i le tele o faʻatamaʻiga o le faʻaʻi (Faataoto 23: 20-21; 28: 7). Atonu o le itu e sili ona leaga o le soona inu i meaʻai o le auala lea e faʻaleagaina ai lo tatou soifua maloloina. O loʻo valaʻauina i tatou e le Tusi Paia ia tausi lelei o tatou tino ma viʻia le Atua faʻatasi ma i latou (1 Korinito 6: 19–20).

O le aufaitio a Iesu - o le au Faresaio tauaso ma faafiaamiotonu - na tuuaʻia sese o ia i le matapeapea ona o le faifaimea faatasi ma tagata agasala:

“Na sau le Atalii o le Tagata e ai ma inu, ona latou fai mai lea: 'Vaai ia ia! O le 'ai tele ma le onā, o se uo a le ao lafoga ma tagata agasala! 'Ae e taʻuamiotonuina le poto i ana galuega ”(Mataio 11:19, ESV).
Sa soifua Iesu o se tagata masani i ona aso. Na 'ai ma inu e masani ai ae le o se tagata faʻamalosi pei o Ioane le Papatiso. Mo lenei mafuaʻaga, na tuuaia o ia i le 'ai tele ma inu'. Ae soʻo se tasi na maitauina ma le faʻamaoni le amio a le Alii o le a vaʻai i lana amiotonu.

E sili ona fiafia le Tusi Paia i meaʻai. I le Feagaiga Tuai, eseʻese tausamiga na faʻatulagaina e le Atua Ua faʻatusatusa e le Aliʻi le iʻuga o le tala i se taumafataga tele: o le tausamaʻaga a le Tamaʻi Mamoe. Meaʻai e le o le faʻafitauli pe a oʻo mai i le 'ai tele. Ae a tatou faʻatagaina le manaʻoga i meaʻai e avea ma o tatou aliʻi, ona avea ai lea o tatou ma pologa a le agasala.

Aua le faʻatagaina le agasala e faʻatonutonu le auala e te ola ai; aua le lolo atu i tuʻinanauga agasala. Aua le avea soʻo se vaega o lou tino e avea ma mea faigaluega a le leaga e auauna atu ai i le agasala. Ae ui i lea, tuʻu atoa oe i le Atua, pei ona e maliu, a o lenei ua e maua le ola fou. O lenei la, faʻaaoga lou tino atoa o se mea faigaluega e fai ai le mea saʻo mo le viiga o le Atua.O le agasala e le o toe pule ia oe, aua oe le toe ola i lalo o tuutuuga o le tulafono. Ae ola i lalo o le saolotoga o le alofa tunoa o le Atua. (Roma 6: 12-14, NLT)
O loʻo aʻoaʻo mai i le Tusi Paia e tatau i le au talitonu ona tasi le aʻoaʻo, le Alii o Iesu Keriso, ma ia latou tapuaʻi ia te ia. O se Kerisiano poto na te suʻesuʻeina ma le totoʻa lona lava fatu ma amioga e iloa ai pe i ai sona manaʻoga leaga mo meaʻai.

I le taimi lava e tasi, e le tatau i le tagata faʻatuatua ona faʻamasino isi e uiga i a latou amioga i meaʻai (Roma 14). O le mamafa o le tagata poʻo foliga vaaia o le tino atonu e leai se faiā ma le 'ai tele. E le o tagata lololo uma e 'aʻai ae le o mea' ai uma e lololo. O lo tatou tiute o tagata talitonu o le iloilo totoʻa o tatou olaga ma faia le mea sili tatou mafaia e faamamalu ma auauna ma le faamaoni i le Atua ma o tatou tino.

Tusi o le Tusi Paia e uiga i le Gluttony
Teuteronome 21:20 (NIV) Latou te fai mai
i tagata matutua: “O le ma atalii lea, e maaa ma fouvale. E le usiusitaʻi o ia ia tatou. O ia o se 'ai tele ma onā.

Iopu 15:27 (NLT)
“O nei tagata amioleaga e mamafa ma uluola; ua fefete o latou suilapalapa i gaʻo. "

Faataoto 23: 20–21 (ESV)
Aua neʻi e faʻatasi ma tagata onana poʻo tagata 'aʻai aano o manufasi, aua o le tagata onana ma le' ai tele e taunuʻu mai i le mativa ma moe e faʻaofuina i latou i ofu masaesae.

Faataoto 25:16 (NLT)
E te fiafia i le meli? Aua le soona 'ai, neʻi e maʻi ai!

Faataoto 28: 7 (NIV)
O le ataliʻi faʻamalosi e usitaʻi i faʻatonuga, a o le uso mauoa e faʻaleagaina lona tama.

Faataoto 23: 1-2 (NIV)
A e nofo i lalo e 'ai ma le pule, tusi mea o loʻo i ou luma ma tuʻu se naifi i lou faʻaʻi pe a fai e avatu ia oe le faʻaʻi.

Failauga 6: 7
O le lelava o le tagata e mo lona gutu, ae e le malie lona manaʻo.

Esekielu 16:49 (NIV)
O lenei o le agasala a lou uso o Sotoma: o ia ma lana fanau teine ​​sa faasausili, soona fai ma le le fia taʻutaʻua; latou te leʻi fesoasoani i e matitiva ma le tagolima. "

Sakaria 7: 4–6 (NLT)
Na auina mai e le Alii o 'au o le lagi le feʻau lenei ia te aʻu e faapea: mo aʻu na e anapogi? Ma e oʻo mai nei i ou aso malolo paia, e te le 'ai ma inu e faʻamalieina ai oe lava? '"

Mareko 7: 21–23 (CSB)
Aua mai totonu, mai loto o tagata, mafaufauga leaga, feusuaiga le mama, gaoi, fasioti tagata, mulilua, matapeapea, amio leaga, taufaasese, lava tuinanau, lotovale, taufaaleaga, mimita ma le valea e tulaʻi mai. O nei mea leaga uma e sau mai totonu ma leaga ai le tagata. "

Roma 13:14 (NIV)
Ae, laei i le Alii o Iesu Keriso ma aua le mafaufau pe faʻafefea ona faʻamalieina manaʻoga o le tino.

Filipi 3: 18-19 (NLT)
Aua na ou taʻuina soo ia te oe lenei mea, ma o lea ou te fai atu ai ma loimata i oʻu mata, e toatele o latou amioga faamaonia ai o latou moni o fili o le satauro o Keriso. Ua latou agaʻi atu mo le faafanoga. O lo latou atua o lo latou fiaʻai, latou te mitamita i mea mataga ma naʻo lenei olaga iinei i le lalolagi e mafaufau ai.

Kalatia 5: 19–21 (NIV)
O amioga a le tino e manino lava: feusuaiga le mama, le mama ma le faʻaleaga; ifo i tupua ma mea faʻataulaitu; inoino, feeseeseaiga, lotovale, lotoa o le ita, manatu faapito, feeseeseaiga, vaega ma le lotovale; onā, faʻafiafia ma isi mea faapena. Ou te lapataia outou, e pei ona ou faia muamua, oi latou e ola faapenei o le a le mautofi i le malo o le Atua.

Tito 1: 12-13 (NIV)
Na taʻua e se tasi o perofeta o Kereta, faapea: "E pepelo lava le au Kerete, e leaga mea leaga, e paie". E moni lenei upu. O lea ia e aʻoaʻi malosi atu ia te i latou, ina ia latou mama i le faatuatua.

Iakopo 5: 5 (NIV)
Sa e nofo i le lalolagi i le tamaoaiga ma le faʻamalieina o oe lava. Na e gaʻo i le aso na fasia ai.