Tuuto i le Au Paia: e fesili mo se alofa tunoa ma le fautua a le Tina Teresa

Saint Teresa o Calcutta, na e faatagaina le alofa fia inu o Iesu i luga o le satauro e avea ma afi ola i totonu ia te oe, ina ia avea ma malamalama o lona alofa mo tagata uma. Ia maua mai le loto o Iesu le alofa tunoa e (fa'aalia le alofa tunoa e te mana'o e tatalo ai).

A'oa'o mai ia te a'u ina ia tu'u Iesu e ulu mai ia te a'u ma ia pulea lo'u tagata atoa, ma le atoatoa, e oo lava i lo'u olaga o se susulu o lona malamalama ma lona alofa mo isi. Amene.

SAINT MOTHER TERESA O CALCUTTA (1910 - 1997 - E faamanatuina ia Setema 5)

A e ulufale atu i se falesa po o se falesa a le Faifeautalai o le Alofa, e le mafai ona e le mafai ona le iloa le faasatauro i luga aʻe o le fata faitaulaga, e sosoo ai ma le tusi: "Ou te fia inu" ("Ou te fia inu"): o le aotelega lenei o le olaga ma galuega a Sagato Teresa o Calcutta, na faapaiaina i le aso 4 o Setema 2016 e Pope Falanisisi i le Lotoa o Sagato Peteru, i luma o le 120 tagata faatuatua ma tagata malaga.

O se tamaitai o le faatuatua, o le faamoemoe, o le alofa mama, o le lototele e le mafaamatalaina, sa i ai ia Mother Teresa se tulaga faaleagaga Christocentric ma Eucharistic. Sa masani ona ia fai mai: "E le mafai ona ou mafaufauina e oo lava i sina taimi o loʻu olaga e aunoa ma Iesu. O le taui sili mo aʻu o le alofa ia Iesu ma auauna atu ia te ia i tagata matitiva".

O lenei tamaʻitaʻi, ma se masani Initia ma seevae Falanisisi, e le o se tasi, e talitonu, e le talitonu, Katoliko, e le o ni Katoliko, na ia faʻafetaia ma faʻaaloalogia i Initia, lea e toʻaitiiti ai soo o Keriso.

Fanau mai ia Aokuso 26, 1910 i Skopje (Macedonia) i se aiga mauoa Albanian, na ola aʻe Agnes i se laueleele faigata ma tiga lea sa nonofo faatasi ai Kerisiano, Mosalemi ma Orthodox; o le mafuaaga tonu lava lea e lei faigata ai ia te ia ona galue i Initia, o se Setete ma tu ma aga mamao o le faapalepale faalelotu-le faapalepale, e faalagolago i vaitaimi o talafaasolopito. Na faamatalaina e Mother Teresa lona faasinomaga faapea: "O aʻu o le Albanian i le toto. E iai lo'u sitiseni Initia. O aʻu o se nun Katoliko. O le galuega ou te i ai i le lalolagi atoa. I totonu o loʻu loto, o aʻu lava ia Iesu."

O se vaega tele o le faitau aofaʻi o Albanian, e tupuga mai i Illyrian, e ui lava na mafatia i le sauaina e le au Ottomans, na mafai ona ola faatasi ma ana tu masani ma lona faʻatuatua loloto, lea e aʻa i Saint Paul: "E tele naua mai Ierusalema ma tuaoi atunuu, i Dalmatia na ou faamaeaina ai le misiona o le talaiina o le Tala Lelei ia Keriso” (Roma 15,19:13). Aganuu, gagana ma tusitusiga a Albania ua tetee faafetai i le faaKerisiano. Peitaʻi, o le sauā o le pule faakomunisi o Enver Hoxha o le a faasā ai, faatasi ai ma se poloaʻiga a le setete (Novema 1967, 268), so o se lotu, e vave faaumatia ai lotu e XNUMX.

Se'ia o'o mai le pule saua, sa fa'amamafa e le aiga o Tina Teresa le alofa ma le manuia lautele i lima uma e lua. O le tatalo ma le Rosary Paia o le kelu lea o le aiga. I le lauga atu i le au faitau o le mekasini "Drita" ia Iuni 1979, na faapea atu ai Mother Teresa i se lalolagi i Sisifo ua faateleina le faalelalolagi ma le matapeʻapeʻa: "Pe a ou mafaufau i loʻu tina ma loʻu tama, ou te mafaufau pea i le afiafi matou te tatalo faatasi ai [. ..] E na o le tasi lava le fautuaga e mafai ona ou tuuina atu ia te outou: ia outou toe foi e tatalo faatasi i se taimi vave lava, aua o le aiga e le tatalo faatasi e le mafai ona nonofo faatasi”.
I le 18 o tausaga, na ulufale atu ai Agnes i le Faapotopotoga a Misionare Sisters a Our Lady of Loreto: na ia tuua mo Aialani i le 1928, ma i le tausaga mulimuli ane ua uma ona i Initia. I le 1931 na ia faia ai lana uluaʻi tautoga, ma ave le igoa fou o Sister Maria Theresa o le Tamaitiiti o Iesu, ona sa ia matua tuuto atu i le Carmelite mystic Saint Therese o Lisieux. Mulimuli ane, e pei o le Carmelite Saint John o le Koluse, o le a ia oo i le "po pogisa", pe a oo i lona agaga lilo le filemu o le Alii.
E tusa ma le luasefulu tausaga sa ia aoaoina ai le tala faasolopito ma le faafanua i teine ​​o aiga mauoa o loo auai i le kolisi a Sisters o Loreto i Entally (itu i sasae o Calcutta).

Ona oo mai ai lea o le galuega i totonu o le galuega: o le aso 10 o Setema 1946, a o alu atu o ia i le nofoaafi i se vasega o faamalositino faaleagaga i Darjeeling, sa ia faalogoina ai le siufofoga o Keriso o valaau ia te ia e ola faatasi ma le aupito itiiti o le aupito itiiti. O ia lava, o le na manao e ola o se faatoanofotane moni a Keriso, na lipotia mai upu a le "Leo" i ana fetusiaiga ma ona taitai: "Ou te manao i Tuafafine Misionare Initia o le Alofa, atonu o loʻu afi o le alofa i tagata matitiva, le mama'i, oti, tamaiti auala. O tagata matitiva ia e tatau ona outou aumaia ia te A’u, ma o tuafafine na ofoina atu o latou ola e avea ma tagata ua afaina i lo’u alofa latou te aumaia nei agaga ia te a’u.”

E aunoa ma se faigata, na ia tuua le maota mamalu ina ua mavae le toeitiiti atoa le luasefulu tausaga o nofo ai ma savali na o ia, ma se sari paʻepaʻe (le lanu o le faanoanoa i Initia) o loʻo faʻapipiʻiina i le lanumoana (lanu Marian), e ui atu i le eleele o Calcutta i le sailiga o mea ua galo , o pariahs, o le oti, na ia taunuu e aoina, siomia e iole, e oo lava i sewers. Na faasolosolo malie ona auai nisi o ana tamaiti aʻoga muamua ma isi teineiti, ona oʻo atu lea i le faʻaaloalogia o le diocesan o lana faʻapotopotoga: 7 Oketopa 1950. Ma aʻo, i lea tausaga ma lea tausaga, o le Inisetiute o Sisters of Charity e faʻatupulaia i le lalolagi atoa, o le aiga o Bojaxhiu ua faʻaumatia. o ana meatotino uma e le malo o Hoxha, ma, tausalaina i ona talitonuga faalelotu, ua matua sauaina. O le tina o Teresa, o le a faasaina ona toe vaai i e pele ia te ia, o le a faapea mai: "O mafatiaga e fesoasoani ia i tatou e tuufaatasia ai i tatou lava i le Alii, i ona puapuaga" i se faatinoga togiola.

O upu ootia ma malosi o le a ia faaaogaina e faatatau i le taua o le aiga, o le siosiomaga muamua, i le taimi nei tausaga, o le mativa: "O nisi taimi e tatau ona tatou fesili ifo ia i tatou lava i nisi o fesili e sili atu le faatonutonuina o a tatou amioga [...] iloa e matitiva o loʻu aiga, o loʻu fale, i latou o loʻo nonofo latalata mai ia te aʻu: tagata matitiva, ae le o le leai o ni areto?».

O le "tama'i penitala a le Atua", e fa'aaoga ai lona fa'auigaina o ia lava, ua fa'alavelave fa'alaua'itele ma le malosi, e o'o lava i luma o le au faipule ma le au faipule, i le fa'asalaina o le faapa'u pepe ma le fa'aogaina o auala fa'atama. Na ia “faalogoina lona siufofoga i le au malolosi o le lalolagi”, o le saunoaga lea a Pope Francis i lana lauga faakanona. E faapefea la ona galo iā i tatou le lauga e lē mafaagaloina na ia faia i le tuuina atu o le Nobel Peace Prize iā Oketopa 17, 1979 i Oslo? Fai mai na ia taliaina le Taui mo na o tagata matitiva, na ia faateʻia tagata uma i le osofaʻiga malosi i le faapau pepe, lea na ia faʻaalia o le faʻamataʻu autu o le filemu i le lalolagi.

O ana upu e sili atu ona talafeagai nai lo se isi lava taimi: "Ou te lagona o aso nei o le sili ona faaleagaina o le filemu o le faapau pepe, aua o se taua tuusaʻo, o se fasioti tagata tuusaʻo, o se fasioti tagata tuusaʻo i lima o le tina lava ia (...). Auā afai e mafai e se tinā ona fasioti lana lava tama, e leai se mea e taofia ai aʻu mai le fasiotia o oe ma oe mai le fasiotia o aʻu.' Na ia taʻua o le ola o le pepe e leʻi fanau mai o se meaalofa mai le Atua, o le meaalofa sili lea e mafai e le Atua ona foaʻi mai i le aiga.« I aso nei e tele atunuu ua faʻatagaina le faapau pepe, faʻamaʻi ma isi auala e aloese ai pe faʻaumatia ai le ola mai lona amataga. O se fa'ailoga manino lea o nei atunu'u e sili ona matitiva o tagata matitiva, ona ua leai so latou lototele e talia ai se isi ola e tasi. O le olaga o le pepe e leʻi fanau mai, e pei o le olaga o tagata matitiva tatou te maua i luga o auala o Calcutta, Roma poʻo isi vaega o le lalolagi, o le olaga o tamaiti ma tagata matutua e tutusa lava le olaga. O lo tatou olaga. O le meaalofa e sau mai le Atua. […] O olaga uma lava o le ola lea o le Atua i totonu ia i tatou. E oo lava i le tama e lei fanau mai ua i totonu ia te ia le ola paia.” Toe foi i le sauniga o le Nobel Prize, i le fesili na fesiligia ai o ia: "O le a se mea e mafai ona tatou faia e faalauiloa ai le filemu o le lalolagi?", Sa ia tali mai e aunoa ma se faatuai: "Alu i le fale ma alofa i ou aiga".

Na moe o ia i le Alii i le aso 5 o Setema (le aso o lana faamanatuga) 1997 ma se rosary i ona lima. O lenei “matāua o le vai mamā”, o lenei Mareta ma Maria e lē mavavaeeseina, na ia tuuina atu se pea seevae, lua saris, se taga tapoleni, lua-tolu api api, se tusi tatalo, se rosario, se ofu fulufulu mamoe ma…se maina faaleagaga e le mafaatusalia lona taua. , lea e toso mai ai i o tatou aso le mautonu, e masani ona galo ai le afioaga o le Atua.