Faʻamaoni i le Tolutasi: o meaalofa e fitu a le Agaga Paʻia

E faigata ona faʻaigoaina se isi aʻoaʻoga Katoliko o se aso anamua e pei o meaalofa e fitu a le Agaga Paʻia lea e mafai ona faʻatamala i ai ma le agalelei. Pei o le tele o Katoliko na fananau i le 1950, na ou aʻoaʻoina o latou igoa: "WIS -Dom, le-malamalama, council -el, agamalu, poto-malamalama, -itu pai, ma le fefe! O le Alii ”Ae paga lea, e ui i lea, oi latou uma o laʻu vasega ma na ou aʻoaʻoina, ma le aloaʻia, e uiga i nei mana lilo na oʻo mai ia matou i luga o le matou faʻamaoniga. O le taimi lava na faʻamaonia ai le Aso Faʻamaonia na sau ma alu, na matou le fiafia ona matou te leʻi avea ma puleʻaga uma, silafia mea uma, ma le mafaatoʻilaloina Christi (fitafita a Keriso) na folafola mai e le tatou Vatican II catechesis.

Le faafitauli
O le mea malie, o le post-Vatican II catechesis ua faʻamaonia le sili atu ona le mafai ona totoina i talavou Katoliko se olaola lagona o a mea e fitu meaalofa. O le mea sa sili ona lelei, o le auala muamua na maua ai le avanoa e faʻatupuina ai le faʻaletonu ole faamoemoe o le oti faamaturo i le toto i lima o tagata le talitonu i le Atua. Ae talofa e, o se vaega taua a le militeri na sau i fafo o le faamalama ina ua maeʻa le Fono. Ae o se vaitafe o lipoti i nai tausaga ua tuanaʻi e uiga i le faʻaitiitia o le fiafia i le faʻatuatua i totonu o fou faʻamaonia faʻailoa mai o suiga e le o i ai le manaʻoga aafiaga. E le faapea e leai ni meaola i totonu o le Vatican II catechetical machine - sa i ai le anoanoaʻi o ia mea - ae o na mea papaʻi meaʻai e leʻi amataina ona talanoa ia latou.

O se tala talu ai nei i le Theological Studies e Reverend Charles E. Bouchard, OP, peresitene o le Aquinas Institute of Theology i St. Louis, Missouri ("Retrieving the Gifts of the Holy Spirit in Moral Theology," Setema 2002), faailoaina nisi vaivaiga faʻapitoa i tu ma aga masani a le Katoliko i meaalofa e fitu:

Le faʻatamala ile fesoʻotaʻiga vavalalata i le va o meaalofa e fitu male amio mama taua male faʻalelotu (faʻatuatua, faʻamoemoe, agaalofa / alofa, faʻautauta, faʻamasinoga, malosi / lototele ma le faʻa gaoia), na faʻamamafaina lava e St. Thomas Aquinas ile togafitia ole mataupu.
O le masani e faʻatuʻu ese atu meaalofa e fitu i le esoteric malo o le faʻamalosi / faʻaleagaga faʻaleagaga ae le o le aoga, lalolagi faʻalelotu amio mama, lea na taʻua e Aquinas o lo latou tulaga talafeagai
O se ituaiga o elitism faaleagaga mo lea sa sili ona loloto suesuega o mataupu faalelotu sa faaagaga mo ositaulaga ma tagata lotu, oe, atonu, e le pei o le faitau tusi faitau a tagata, maua le talafeagai aoaoga ma le faaleagaga e talisapaia ma malamalama i ai
Tuulafoaia o faavae faale-Tusi Paia o le Atua mo meaalofa, aemaise o le Isaia 11, lea na muai faailoa meaalofa ma faatatauina ia Keriso
O le 1992 Catechism o le Ekalesia Katoliko ua maeʻa ona talanoaina nisi o nei mataupu (e pei o le taua o amio lelei ma le sootaga i le va o meaalofa ma le "ola mama") ae aloese mai le faʻauigaina o meaalofa a tagata taʻitoʻatasi pe o le togafitia i latou i auiliiliga uma - a naʻo le ono parakalafa (1285-1287, 1830-1831 ma le 1845), faʻatusatusa i le fasefulu i luga o amio mama (1803-1829, 1832-1844). Masalo ole mafuaʻaga lea na aliae mai ai tusi tusi catechetical i le amataga o le fou Catechism e faʻailoa mai ai se fenumiai seti o faʻauigaina o meaalofa. O nei faʻauigaga e foliga mai e le saʻo le toe faʻamatalaina o tu ma aga masani a le Thomistic poʻo ni faʻamatalaga uiga ese mai le poto a le tusitala poʻo ni ona mafaufauga. I le malamalama ai i nei atinaʻe, e aoga le toe iloiloina o faʻamatalaga masani a le Ekalesia i meaalofa e fitu.

Le faʻamatalaga faʻaleaganuʻu
I le aʻoaʻoga a Katoliko, o meaalofa e fitu a le Agaga Paʻia o uiga totoa lea e naʻo Iesu Keriso e i ai i lona atoaga, ae na ia tuʻufaʻatasia ma tagata totino o lona tino lilo (o lona Ekalesia). O nei uiga ua faʻatumuina i Kerisiano uma o se faʻamanuiaga tumau mo lona papatisoga, fafagaina i le faʻataʻitaʻiga o le fitu amio mama ma faʻamaufaʻailogaina i le faamanatuga o le faʻamaoniga. Ua faʻaigoaina foʻi i latou o meaalofa faapaiaina a le Agaga, aua latou te tautua i le mafuaʻaga o le faia o tagata e ola mama i musumusuga a le Agaga Paʻia i o latou olaga, fesoasoani ia latou tuputupu aʻe i le paʻia ma faʻaavanoa i latou mo le lagi.

O le natura o meaalofa e fitu na finauina e le aufaifeʻau talu mai le ogatotonu o le senituri lona lua, ae o le faʻauigaina masani o le tasi lea na faʻamatalaina e St. Thomas Aquinas i le seneturi sefulutolu i lana Summa Theologiae.

O le poto o le malamalama ma le faʻamasinoga i luga o "mea paia" ma le agavaʻa e faʻamasino ma faʻatonutonu ai mea a tagata e tusa ma le moni o le Atua (I / I.1.6; I / II.69.3; II / II.8.6; II / II.45.1 -5).
O le malamalama o le tui lea o le faʻaoso i totonu o le fatu o mea, aemaise lava na upu moni maualuga e manaʻomia mo lo tatou faʻaolaina e faʻavavau - o le mea moni, o le agavaʻa e "vaʻaia" le Atua (I / I.12.5; I / II.69.2; II / II. 8,1-3).
Faufautua faʻataga se tagata le faʻatonutonuina e le Atua i mea e tatau mo lona faʻaolataga (II / II.52.1).
O le lototele o lona uiga o le mausali faalemafaufau i le faia o mea lelei ma aloese mai le leaga, aemaise lava pe a faigata pe mataʻutia le faia, ma i le talitonuga ia manumalo i faʻafitauli uma, e oʻo lava i mea faitino, e ala i le mautinoa o le ola faavavau (I / II. 61.3; II / II.123.2; II / II.139.1).
Malamalama o le tomai e faʻamasino saʻo i mataupu o le faʻatuatua ma gaioiga saʻo, ina ia aua neʻi 'ese mai le ala saʻo o le faʻamasinoga (II / II.9.3).
O le faʻamaoni o le mea muamua lava, o le faʻaaloalo i le Atua ma le agaga alofa, totogi le tapuaiga ma tiute i le Atua, tuʻuina i tagata uma ona o lo latou va feagai ma le Atua, ma faʻaaloalo i le paia ma le le feteʻenaʻi o le Tusi Paia. O le upu Latina pietas e faʻaalia ai le faʻaaloalo tatou te avatu i le tatou tama ma le tatou atunuʻu; talu ai o le Atua o le Tama o mea uma, o le tapuaiga i le Atua ua taʻua foi o le faʻamaoni (I / II.68.4; II / II.121.1).
O le mataʻu i le Atua, i lenei tulaga, o se "mama" pe o le mataʻutia mama lea tatou te tapuaʻi ai i le Atua ma aloese mai le vavaeeseina o tatou lava mai ia te ia - e ese mai le "auauna" fefe, lea tatou te fefefe ai i faʻasalaga (I / II.67.4; II / II.19.9).
O nei meaalofa e pei ona taʻua e Thomas Aquinas, o "masaniga", "lagona masani" poʻo "amioga" na saunia e le Atua o se mana e fesoasoani tele i le tagata i le faiga o lona "atoatoa". Latou te mafai ai e le tagata ona sopoia tapulaʻa o mafaufauga faaletagata ma le natura faaletagata ma auai i le soifua lava ia o le Atua, e pei ona folafolaina e Keriso (Ioane 14:23). Na finau malosi Akinina e taua mo le faʻaolaina o le tagata, e le mafai ona ia mauaina naʻo ia. Latou te galulue e "faʻaatoatoaina" le fa amea poʻo amioga mama (faʻautauta, faʻamasinoga, malosi ma le faʻa gaoiia) ma amio lelei e tolu (faʻatuatua, faʻamoemoe ma le alofa mama). O le amio lelei o le alofa mama o le ki lea e tatalaina le malosiaga ono o meaalofa e fitu, lea e mafai (ma o le a) taoto moe i le agaga pe a maeʻa le papatisoga, sei vagana o se tasi na te faia.

Talu ai o le "alofa tunoa e fausia i luga o le natura" (ST I / I.2.3), o meaalofa e fitu e galulue faʻatasi ma uiga mama e fitu faʻapea foi ma fua e sefulu ma le lua o le Agaga ma mea taua e valu. O le tulaʻi mai o meaalofa e faʻamalosia e le faʻataʻitaʻia o amio lelei, ma o le isi itu e faʻatumuina e ala i le faʻaogaina o meaalofa. O le faʻaaoga tatau o meaalofa, e maua ai fua o le Agaga i le olaga o le tagata kerisiano: alofa, olioli, filemu, onosaʻi, agalelei, agalelei, agalelei, faʻamaoni, agamalu, agamalu, amio pulea, ma le legavia (Kalatia 5: 22-23 ). O le manulauti o lenei felagolagomai i le va o amio lelei, meaalofa ma fualaʻau o le mauaina o le tulaga o le fiafia valu taimi faʻamatalaina e Keriso i le Lauga i luga o le Mauga (Mt 5: 3-10).

Le Faʻaleagaga Auupega
Nai lo o le faia ai o se mea saʻo lava Thomistic auala po o se auala faʻavae i luga o faʻavae i aso nei ma faʻaleaganuʻu tuʻutuʻuga, ou te fautuaina se tolu auala e malamalama ai i le fitu meaalofa, o le tasi o loʻo tuʻufaʻatasia ai le tusi faʻavae o le amataga.

O le muamua ma le tasi nofoaga i le Tusi Paia atoa o loʻo lisiina faʻatasi ai nei uiga faʻapitoa e fitu o le Isaia 11: 1-3, i se valoʻaga lauiloa a le Mesia.

O le a tupu mai se lala mai le sitepu o Iese, ma o le a tupu aʻe se lala mai ona aʻa. Ma o le a malolo ia te ia le Agaga o le Alii, o le agaga o le poto ma le malamalama, o le agaga o le faufautua ma le mana, le agaga o le malamalama ma le mataʻu i le Alii. Ma o lona fiafia o le a matataʻu i le Alii.

Toetoe lava o faiupu uma i luga o meaalofa e fitu i le silia ma le lua afe tausaga talu ai na latou faailoaina lenei fuaitau o le mafuaʻaga o le aʻoaʻoga, ae leai se tasi na maitauina le taua o nei manatu e fitu i le anamua agaifanua a Isaraelu o le "poto", lea o loo atagia mai i na anamua tusi. Talafaʻasolopito e pei o Iopu, Faataoto, Failauga, Pese o Pese, Salamo, Failauga Faʻalelotu ma le Poto o Solomona, faʻapea foi ma nisi vaega o tusi faʻaperofetaga, e aofia ai ma Isaia. O lenei mea taulai atu i le auala e faatautaia ai le amio lelei manaʻoga o le olaga i aso uma (tamaoaiga, alofa ma le faʻaipoipoga, tausiaina o se tamaititi, vavalalata tagata, faʻaaogaina ma le faʻasauaina o le paoa) nai lo le talaʻaga, faʻavaloʻiga poʻo tala faʻafagogo / faʻatusatusaina autu masani ona fesoʻotaʻi ma le Old Testament. E le feteʻenaʻi ma isi.

Mai i lenei lalolagi o faʻatinoga, faʻatonutonu, ma popolega i aso uma, nai lo le malo o le poto masani poʻo le faʻamaoni, na aliaʻe mai ai meaalofa e fitu, ma o le anotusi o le Isaia 11 e faʻamalosia ai lenei faʻasino. O le Paleni a Isaia o loʻo faamatala mai ai ma le alofa le auiliiliga o le osofaʻiga o le a tupu mai ai le "tupuola o Iese" o lona "malo filemu" i le lalolagi.

Na te le faʻamasino faʻavae i mea o vaʻai i ona mata, pe filifili faʻavae i mea e faʻalogo ai ona taliga; ae o le faamasinotonu o le a ia faamasino ai e ua matitiva ma filifili ma le tonu mo e agamalu o le lalolagi; ma o le a ia taia le lalolagi i le tootoo o lona gutu, ma i le mānava o ona laugutu o le a ia fasiotia le amioleaga. . . . Latou te le faʻatiga pe faʻaumatia i loʻu mauga paʻia uma; aua o le a tumu le lalolagi i le malamalama o le Alii e pei o le vai ufitia le sami. (Is 11: 3-4, 9)

O le faʻatuina o lenei nofoaga o lona uiga o mafaufauga, fuafuaga, galuega, tauiviga, lototele, finafinau, finafinau, loto maualalo, o lona uiga ia faʻapalapalaina ai ou lima. E fua tele lenei manatu faʻale-lalolagi mai le matau i ai o le matafaioi e fitu ai meaalofa i le olaga o le au Kerisiano matutua (poʻo le tagata matua).

E i ai le feteʻenaʻi i totonu o le Katoliko, e pei foi o le faʻa-kerisiano i se tulaga aoao, lea e taulaʻi i le olaga i tua atu ma le aveʻesea - ma faʻaleagaina - o lenei lalolagi, e pei o le vavaeʻese mai mea faʻaletino na o se mautinoa o le ola faavavau . O se tasi o gaioiga faʻasaʻo a lenei ituaiga mafaufauga na afua mai i le Fono Lona Lua a le Vatican Council o le toe faʻaleleia o le faʻamamafaina a le Tusi Paia i le malo o le Atua o se mea moni mautu e le gata i talaatu o le tulafono na faia ae e suia ai foi (Dei Verbum 17; Lumen Gentium 5; Gaudium et spes 39).

O meaalofa e fitu o ni mea taua ia i le tauiviga e faʻatu le malo ma, i se isi itu, o se oloa taua o le punouai i le taua faaleagaga. Afai e le popole le tagata i le faʻaauupegaina lelei o ia mo taua, e le tatau ona faateʻia o ia i lona mauaina o le puipuiga pe a oʻo atu le taua i lona faitotoʻa. Afai matou te leʻi mauaina lava ma aʻu uo le "malosiʻaga lilo" sa matou faʻamoemoeina, masalo ona matou te leʻi fetagofi i le taua e faʻalauteleina le malo o le Atua!

O meaalofa e fitu o se faʻaeega paia e mafai e tagata uma ua papatisoina kerisiano ona mimita mai lava i lona laiti. O latou tofi. O nei meaalofa, na tuʻuina atu i faʻamanatuga ina ia mafai ai ona tatou atinaeina e ala i le poto masani, e taua tele mo le sologa lelei o le olaga faʻa-kerisiano. Latou te le aliali mai fua ma leai se mea ae e faasolosolo lava ona aliali mai o se fua o se olaga mama. E le faʻateʻaina foi e le Agaga pe a le toe manaʻomia, aua e manaʻomia pea pe a tatou tau le taua lelei.

O meaalofa e fitu ua fuafuaina e faʻaaogaina i le lalolagi mo le faʻamoemoe o le suia o lena lalolagi mo Keriso. O loʻo manino le faʻamatalaina e le Isaia 11 o a nei meaalofa - faia o mea e valaʻauina se tasi e fai i le taimi ma le nofoaga e faʻalauteleina ai le malo o le Atua. O faʻamatalaga maʻoti ma patino o lena valaʻauga e leʻo aumaia seʻi vagana le taimi. lona tulaga faʻatapulaʻaina ma le le tutusa i le polokalame o mea (mataʻu i le Atua), taliaina le matafaioi o se sui o le aiga o le Atua (alofa mutimutivale) ma maua le mausa o le mulimuli i faʻatonuga faʻapitoa a le Tama e ola ai i se olaga paia (malamalama) . O lenei masani ma le Atua e faʻatupuina le malosi ma le lototele e manaʻomia e feagai ai ma le leaga e le maalofia e faʻafetaui i le olaga o se tasi (malosiaga) ma le togafiti e faʻafaigofie ai ona suia se tasi togafiti e faʻafetaui - e oʻo lava i le vaʻai - le tele o togafiti a le Fili (faufautua).

O fitafita a Keriso
O nei iloiloga e masani lava ona faʻatatau i tagata matutua pepe Katoliko oe, pei o aʻu, e leʻi lava faʻasologa (sili atu i le faatatau i meaalofa e fitu). Ona o le finau faifai pea i le Ekalesia i le lautele e uiga i le saʻo tausaga e mauaina ai le faʻamanatuga o le faʻamaoniga, le faʻaletonu o le le lava cateches atonu o le a faʻaauau pea ona afaina ai le au faʻatuatua. O le le utagia o le va fealofani i le va o amio lelei ma meaalofa e foliga mai o le mafuaʻaga sili lea i le le mafai ona atiaʻe meaalofa i totonu o le confirmands. E naʻo le mauaina o le poto pe naʻo le faʻalauiloaina o le "faʻatinoina o le agalelei" e aunoa ma le mautu o le faʻatulagaina o le faʻatulagaina o mataupu faʻavae, o le a le tipi ese ai lenei (poʻo seisi) augatupulaga a tagata talavou. O tatalo faʻatotonugalemuina, tusi o talaʻaga, mafaufauga loloto, poʻo seisi polokalame faʻasolosolo lauiloa i le tele o polokalame catechetical o loʻo i ai nei, e le mafai ona faʻataʻitaʻi ma faʻaseseeina o le aganuʻu o le oti.

O le ala i le faʻatatauina o mea taua a le agaga o loʻo faʻatusalia e meaalofa e fitu e tatau ona solia i se taimi vave, ma e fitu amio lelei e mafai ona tautuaina i aso nei, e pei ona latou faia mo le tele o talaʻaga o le Ekalesia, o ni taʻitaʻi sili ona lelei i lena ala. Masalo ua oʻo i le taimi e toe faʻatuina mai ai le faʻatusa masani o le papetisoina o ni "fitafita a Keriso," o se fasifuaitau ua leva ona faʻamamafaina i catechetical Katoliko mea mo le tele o tausaga. E ui lava i le mea moni e faapea o le pou Vatican II Zeitgeist na tetee faasaga i le talitonuga o le "militancy" i mea uma faalelotu, o lenei tulaga na faaalia na faaseseina - e se iloiloga faamaoni o le mea o fai mai ai Tusitusiga Paia e uiga i ai ma lalolagi mea tutupu i le gasologa o lo tatou olaga. O le faʻatoʻilaloina o le Soviet Union, mo se faʻataʻitaʻiga, semanu e le tupu e aunoa ma le le faʻamalosi a John Paul II i le sailiga o se sini talafeagai. O meaalofa e fitu a le Agaga Paʻia o a matou aupega faʻaleagaga mo le taua faʻaleagaga o le olaga i aso uma.