Faigalotu o le Ave Maria, tala o viʻiga

mai le tusi na tusia e René Laurentin, LʻAve Maria, Queriniana, Brescia 1990, itu. 11-21.

O fea e sau ai lenei tatalo ia Maria, le auala faʻateleina i lenei lalolagi? Faapefea ona fai?

I le uluaʻi ekalesia, sa leʻi taulotoina le Ave Maria. Ma o le muamua o le au kerisiano, o Maria, ia na fai i ai le faʻafeiloaʻiga e le agelu, sa le tau taʻua e ia. E oʻo mai foʻi i le aso, a o tatalo i le vaʻai faʻapitoa, uuina le palealii, na te leʻo fai mai le Ave Maria. I Lourdes ina ua tauloto e Bernadette le rosary i ona luma, le Lady o le ana faʻafesoʻotaʻi ia ma le Gloria, ae "le gaoia ona laugutu", ina ua tauloto e le teine ​​le Talofa Marys. I Medjugorje, pe a tatalo le Virgin i le vaʻai-o le taualuga lea o foliga uma-o le fai atu ia i latou le Pater ma le Mamalu. aunoa ma le Ave (lea na faʻailoa muamua e le au faʻaaliga i luma o le faʻaaliga).

O anafea na amata ai le tatalo i le 'au paʻia?

O le Ave Maria na fausia lemu, faasolosolo malie lava i le tele o seneturi.

Ma le isi, o le tatalo taua a le ekalesia o loʻo faia lea i le Tama e ala i le Alo. I le tala Latina, na o le lua tatalo e faia ia Keriso; o le muamua ma le lona tolu o le tausamiga a Corpus Christi. Ma e leai ni tatalo na faia i le Agaga Paʻia, e oʻo foi i le aso Penetekoso.

E mafua lenei mea ona o le Atua o le faʻavae ma le lagolago o tatalo uma, o loʻo iai, e faia lava ma tafe ia naʻo Ia. O le a latou galuega ma faʻamaoni?

O tatalo lona lua nei: antiphons ma viiga, mo se faʻataʻitaʻiga. O i latou e faʻatinoina lo tatou fesoʻotaʻiga ma le au filifilia i le Faʻapotopotoga o le Au Paʻia.

E le o se mataupu e alu ai i le loteina o sauniga lotu e ono finauina ai le tatalo taua a le aulotu. O nei faiga ua tusia i lena lava tatalo, i na lagona i le Atua na, aua tatou te o faatasi ia te ia, ae le o le fautua, ma tatou te maua isi i le Atua, o mea uma lava.

O anafea na amata ai le tatalo i le 'au paʻia? E leʻi umi ae lagona e Kerisiano le va fealofani ma le au maturo na manumalo i puapuaga mataʻutia ona o le faamaoni i le Alii, ma na faaumiumi i o latou lava tino le taulaga a Keriso, mo lona tino o le ekalesia lea (Kolo 1,24). O nei tagata afeleti na latou faʻaalia le ala i le faʻaolataga. O le faʻamasinoga o maturo na amata mai le seneturi lona lua.

Ina ua maeʻa ia sauaga, na faʻatagaina e le au liliuese le faʻafoliga a i latou ua faʻailoa le faʻatuatuaga (o latou na sao, o loʻo iloga na iloga i o latou manuʻa), ina ia latou maua le faʻamalologa ma le toe faʻafouina. Na latou mauaina le au maturo na aapa atu ia Keriso, ma tuuina mai uma le faamaoniga “o le alofa silisili” (Ioane 15,13:XNUMX).

E leʻi umi, pe a maeʻa nei mea uma, i le fa senituri ma masalo i se taimi muamua atu, na amata ai ona liliu atu tagata i le aseta paia, ma Maria, i se lilo.

Faʻafefea na avea Ave Maria ma tatalo

O le upu muamua o le Ave Maria: chaire, 'joy', lea na amata ai le faʻasilasilaga a le agelu, e foliga mai ua faailoaina mai, talu mai le senituri lona tolu, i luga o le kalafi na maua i Nazareth, i le puipui o le fale na vave asia e Kerisiano o le nofoaga o le Talaʻiga.

Ma i le oneone o le toafa o Aikupito, sa fai atu ai se tatalo ia Maria i luga o le papirus lea sa faapitoa tagata atamamai mai le senituri lona tolu. O lenei tatalo na iloa i ai ae na mafaufauina e amata mai ile Middle Ages. O lenei o ia: «I lalo o le ofu o le alofa tunoa tatou te sulufai, Tina o le Atua (theotokos). Aua neʻi teena a matou talosaga, ae i le mea e ao ina laveaʻiina ai matou mai i mea lamatia, [Oe] naʻo le ذات ma faʻamanuia ".1

I le iʻuga o le senituri lona fa, o le sauniga lotu a nisi o ekalesia i Sasaʻe filifilia se aso e faʻamanatu ai Maria, aʻo le i faia le taumafataga o le Kerisimasi (e pei ona faʻamanatuina o maturo). Le manatua o Mary e le mafai ona iai se nofoaga seʻi vagana le Ituaiga. Na toe fai atu foi e le au talaʻi upu a le agelu, ma lauga atu foi ia Maria. O lenei atonu o se "prosopope", o se tusitusiga ma faʻataʻitaʻiga gaioiga e liliu ai se tasi i se amio mai aso ua mavae: "O Fabrizio, o le na manatu o lou agaga sili!" Na alaga Jean-Jacques Rousseau, i le Discourse on science and art, lea na faʻamanuiaina ai i le 1750.

Ae e leʻi umi ae avea loa le prosopope ma tatalo.

O le ulumatua matua lea o lenei ituaiga, na taua ia Gregory o Nyssa, e foliga mai na faaleoina i Caesarea de Cappadocia, i le va o le 370 ma le 378. O lea sa faapea ona talaʻi e le failauga le faafeiloaiga a Kaperielu e ala i le faatasitasi o tagata Kerisiano ma ia: o upu a le agelu: Olioli, ua tumu i le alofa tunoa, ua ia te oe le Alii [...]. Na e sau mai i fafo le tagata e atoatoa lona mamalu ma e afio i ai le atoatoa o le amio Atua. Olioli i le alofa tunoa, o loo ia te oe le Alii: Faatasi ai ma le auauna le tupu; ma le āusiusi e faʻapaʻiaina le vateatea; ma le lalelei, sili ona matagofie o le fanau a tagata, e sefe ai le tagata na faia i lona ata ».

O le isi aiga, na faʻamatalaina ia Gregory o Nyssa ia lava, ma sa manaʻo mo le faʻamanatuga e tasi, e faʻailoa atu foʻi le viiga a Elisapeta ia Mary: O loʻo e faʻamanuiaina i totonu o fafine (Lk 1,42:XNUMX): "Ioe, o loʻo faʻamanuia oe i fafine, aua i totonu o taupou uma sa e filifilia; auā ua faʻamasinoina oe i le talimalo i sea Aliʻi; aua ua e talia o le na te faʻatumuina mea uma ...; aua ua avea oe ma oa o le penina faʻaleagaga ».

O fea e sau ai le vaega lona lua o le Ave Maria?

O le vaega lona lua o le Ave: "Santa Maria, Tina o le Atua", e i ai le tala faʻasolopito lata mai. Na mafua mai i lona amataga mai i le litaniese a le au paia, e amata mai i le senituri lona fitu. O Maria na valaauina muamua ina ua maeʻa le Atua: "Sancta Maria, ora pro nobis, Saint Mary tatalo mo i matou".

O lenei fuaitau na atiaeina i lagona eseese, ma o lea na faʻaopopo ai, iinei ma iina, i le tusi faʻavae ole Tusi Paia o le Ave Maria.

Le failauga sili Saint Bernardino o Siena (XV seneturi) ua uma ona fai mai: "I lenei faamanuiaga lea na muta ai le Ave: Oe ua faamanuiaina i totonu o fafine (Lk 1,42) tatou mafai ona faaopoopo: Saint Mary, tatalo mo i tatou tagata agasala" .

O nisi faʻailoaga o le afa lona lua o le sefululima seneturi o aofia ai lenei auala puʻupuʻu. Tatou te mauaina i le s. Pietro Canisio i le XNUMXth seneturi.

O le faʻaiʻuga: "i le taimi nei ma le itula o lo tatou oti" o loʻo aliali mai i totonu o le Franciscan breviary o le 1525. O le tala faʻavae na faʻatuina e Pius v i le 1568 na ia vaʻaia: na faatonuina ai le tauloto o le Pater ma le Ave i le amataga o itula uma. O le auala lea na maua ai le tatou Ave Maria faʻalauiloa ma faʻalauiloa i lona atoa, i le tulaga tatou te iloa.

Peitaʻi o lea faiga o le faʻauiga a Roma ua alu sina taimi e salalau ai. O le tele o faʻaleagaina e le o amanaiaina o ia ua mou atu. O isi na faasolosolo ona vaetamaina ma faasalalauina i faitaulaga, ma ala mai ia i latou i tagata. O le tuʻufaʻatasia o le a tupu atoatoa i le XNUMXth seneturi.

Aʻo le epithet "mativa" i luma o "tagata agasala", e le oi ai i le Latina tusitusiga. O se faʻaopopoga mai le 2,10th seneturi: o se faʻamalosi lotomaulalo i le faʻamaoni ma le agaalofa. O lenei faʻaopopoga, lea o loʻo faitio ai nisi o le soona faʻateleina ma le tali, o loʻo faʻailoa mai ai se mea moni e lua: o le mativa o le tagata agasala ma le nofoaga na atofaina mo tagata matitiva i le tala lelei: "Amuia e matitiva", folafola Iesu, ma o loʻo ia aofia ai ma tagata agasala, lea e taua muamua le Tala lelei: "Ou te leʻi sau e valaau i e amiotonu, a o tagata agasala" (Mk XNUMX:XNUMX).

O faʻaliliuga

Afai o le faʻatulagaina o Latina ua mautu lelei talu mai le taimi o Saint Pius V i le sefuluono seneturi, o le Ave Maria na faʻaliliuina i ni auala eseese laititi e mafua ai le le mautinoa i le gaioiga.

O loʻo popole i le toe faʻaleleia o faʻasologa, e talitonu nisi o loʻo taumafai (ma le lelei mafuaʻaga o le a tatou vaʻai ai) o le upu muamua o le Ave e le o se faʻafeiloaʻiga masani, ae o se valaaulia mo le faʻamanuiaga faʻa-Mesia: "Olioli". O le mea lea o se suiga lea o le a tatou toe foi mai.
O le faʻaliliuga o fructus ventris tui ma le fua o lou manava foliga faʻamalosi i se tasi. Ma e oʻo foʻi i luma o le fono, e fiafia ai nisi dioceses i "fua o lou manava". Fai mai isi: "ma ia faʻamanuia Iesu lou ataliʻi": e suamalie i le moni o tusitusiga faʻapitoa o le Tusi Paia ina ia faʻaalia le faatinoga: "Faʻauta, o le a e to i lou manava," o le tala lea a le agelu i Lk 1,31:1,42. Na ia faʻaaogaina le upu faʻaoga gastre, sili atu i le koilia: o le manava [= manava], mo mafuaʻaga loloto faʻale-Tusi Paia ma faʻamatalaga o le a tatou toe foʻi atu. Ae Lk XNUMX lea e maua ai le faʻamanuiaga a Elisapeta, e faʻaoga tatau le upu faʻapitoa: koilia. Ia manuia le fua o lou fatafata.
E fiafia nisi e aveʻesea le mativa faʻaopoopo i luma o tagata agasala, ona o le faʻamaoni i tusitusiga Latina.
Faʻatatau i le faʻaaogaina mulimuli mai-faʻaaogaina, ae le o le a Lea e avea ia, Amene ua taʻua, ae e i ai i latou e faʻateʻa lenei faʻaiuga mulimuli.
Ina ua maeʻa le fono, ona faaliliu ai lea o tatalo i le tuʻaiga ma le masani ma le tu. O lenei fofo sa faia i le faʻamaoni i gagana o le Tusi Paia ma Latina, e le amanaʻia ai le faʻaaloalo ia te oe. Ua leva ona tuʻufaʻatasia faaliliuga o le Tusi Paia ma tu. O le mafuaaga ma le uiga tutusa o le post-conciliar faaliliuga fautuaina lenei fofo. E le se fouvalega, ona o pese lauiloa na faʻaigoa ai le Atua aʻo leʻi taitai le fono. Ma le mamalu: «Tautala, faʻatonu, règne, nous sommes tous à Toi Jésus, étende ton règne, de universal universal sois Roi (Tautala, faʻatonu, malo, mea uma a tatou ia Oe Iesu, ia faʻalautele lou malo, ia avea le lalolagi ma Tupu! ) "
Na faaaoga e le Farani le vaega o Farani se avanoa e auiliili ai se faaliliuga o le Pater, ma sa taliaina e i latou uma na taʻutaʻu atu. Ma talafeagai pe a faʻatonu se faʻaliliuga aloaia ole Ave Maria. Aisea na le faia ai?

E leʻi mananaʻo epikopo e toe fafagu mai le mataupu ia te oe, aua latou te le iʻi i se tulaga maaleale e pei o le tuuto Marian.
O le faaliliuga o le gagana Farani o le Pater (sa fiafia tele i le vaaiga o le tuufaatasiga o le lalolagi, talu ai na faatagaina Kerisiano uma o taʻutaʻu atu e tauloto faatasi le tatalo a le Alii) sa tupu ai le isi feeseeseaiga. O le faaliliuga talafeagai: Aua neʻi e faatagaina i matou e lolo atu i faaosoosoga ua avea Aua le gauaʻi i faaosoosoga. Abbé Jean Carmignac, o se lauiloa Iutaia, na tau i lona olaga atoa e faasaga i lenei faaliliuga na ia talitonu e le faamaoni ma e le talafeagai ai i le Atua.
- O le tiapolo e faʻaosooso, ae le o le Atua Na faia, na ia faʻailoa mai. Mulimuli ane, na ia fautua mai: Puipuia i matou mai le maliega i faʻaosoosoga.

Carmignac na faia se mataupu e le gata i le saienisi, ae o le mafaufau. Mo lea mafuaʻaga, na ia tuʻua ai le palisi na manaʻomia ai o ia e fai lana faʻatinoga aloaʻia, ae siʻi atu i se isi palisi a le Palisi (San Francesco de Sales) lea na faʻatagaina ai o ia e faʻaaoga lana faʻasologa.

Ina ia aua neʻi toe faatupuina se feteʻenaʻiga i le vevesi o le siosiomaga na mafua ai ona vaʻai le malosi o Monsignor Lefebvre, na le mafai e le episcopate ona faʻamatala se faaliliuga o le Ave Maria.

O nisi na tauʻaveina faʻatautaiga lata mai i tusitusiga o le Tusi Paia, ia ogatasi ma "oe" o le taiala. Lea le lauina o le tala i se tulaga faʻapitoa, i tagata uma fetuunai i le sili latou mafaia.

E ui lava ou te fiafia lava i le faʻaliliuga: Olioli, ou te pipii i le fua faatatau fua, ou te leʻi faʻaleleia aloaia ma sili ona pule, pe a ou taulotoina le rosary ma se vaega o tagata mai i le lalolagi atoa. Nai lo i totonu o nuu na fiafia i le isi fofo, ou te fiafia e pipii i latou latou faʻaaogaina.

E foliga poto, e faʻamatala ai lenei mataupu, e faʻatali i se faʻamasinoga lelei.