E toalua ni ofisa o le Vatican na saini se maliega e galulue faatasi i le tetee atu i faiga piopio

O le Aso Faraile na sainia ai e le pule o le Secretariat for the Economy ma le Suetusi Sili o le Vatikana se maliega o le finauina o faiga pi’opi’o.

E tusa ai ma se feʻau mai le ofisa lomitusi a le Holy See i le aso 18 o Setema, o le maliliega o lona uiga o ofisa o le Secretariat for the Economy ma le Suetusi Sili "o le a sili atu le galulue faʻatasi e faʻamaonia tulaga lamatia o faiga piʻopiʻo."

O le a galulue faatasi foi pulega e lua e faatino le tulafono fou a Pope Francis e tetee atu ai i faiga pi’opi’o, lea na tuuina atu ia Iuni, lea e faamoemoe e faateleina ai le vaavaaiga ma le mautali atu i le faiga o faatauga a le Vatikana.

O le feagaiga o le maliliega na sainia e Fr. Juan Antonio Guerrero, SJ, ulu o le Secretariat for the Economy, ma Alessandro Cassinis Righini, ulu le tumau o le Ofisa o le Suetusi Sili.

E tusa ai ma le Vatikana News, na faamatalaina e Cassinis le saini e faapea, “o se isi gaoioiga maumaututu e faaalia ai le finagalo o le See Paʻia e taofia ma tetee atu i tulaga o faiga piʻopiʻo i totonu ma fafo atu o le Setete o le Vatican City, ma ua iʻu ai i ni iʻuga tāua i masina talu ai nei. . “

"O le tau faasaga i faiga piʻopiʻo," o le tala lea a Guerrero, "e faaopoopo atu i le fai ma sui o se matafaioi mama ma se faatinoga o le faamasinoga tonu, e mafai ai foi ona tatou tetee atu i otaota i se taimi faigata ona o taunuuga tau tamaoaiga o le faamaʻi, lea e aafia ai le lalolagi atoa ma aemaise lava le afaina o tagata vaivai, e pei ona manatua pea e Pope Francis."

O le Secretariat for the Economy o loʻo i ai le galuega o le vaʻavaʻaia o faʻatonuga ma mea tau tupe ma gaioiga a le Vatican. O le Ofisa o le Su'etusi Sili e va'aia le iloiloga tau tupe fa'aletausaga o fa'amaumauga ta'itasi a le Roman Curia. O le tulafono a le ofisa suetusi sili o loʻo faʻamatalaina o "le Vatikana e tetee atu i faiga piʻopiʻo."

Na saunoa se sui o le Vatikana i le mataupu e uiga i faiga pi’opi’o i le fono a le Faalapotopotoga mo le Puipuiga ma le galulue faatasi i Europa (OSCE) i le aso 10 o Setema.

O le Archbishop Charles Balvo, o le ulu o le aumalaga a le Holy See i le OSCE Economic and Environmental Forum, na ia faitioina "le sasa o faiga piʻopiʻo" ma valaau mo le "malamalama ma le tali atu" i pulega tau tupe.

O Pope Francis lava ia na ioeina faiga pi’opi’o i totonu o le Vatikana i le taimi o se fonotaga a le au tusitala i le vaalele i le tausaga talu ai. I lana tautalaga e uiga i mea tau tupe a le Vatikana, na ia taʻua ai le au ofisa "ua faia mea e foliga mai e le mama."

O le tulafono o konekarate Iuni na faʻamoemoe e faʻaalia ai le manatu mamafa o Pope Francis i lana tautinoga masani i le toe fuataʻiga i totonu.

O tulafono fou foi e taulaʻi i le puleaina o tupe faʻaalu, ona o le Vatican o loʻo feagai ma se faʻaitiitiga o tupe maua e faʻamoemoeina e 30-80% i le isi tausaga faʻaletupe, e tusa ai ma se lipoti a le lotoifale.

I le taimi lava e tasi, o loʻo feagai le Holy See ma suʻesuʻega mai le au moliaga a le Vatikana, o loʻo suʻesuʻeina fefaʻatauaiga tau tupe masalosalo ma tupe teufaafaigaluega i le Vatican Secretariat of State, lea e ono faʻatupu ai le faʻateleina o suʻesuʻega a le au pulega o faletupe a Europa.

Mai le aso 29 Setema Moneyval, o le Fono a Europa e tetee atu i tupe e faaofi mai faasolitulafono, o le a faia se asiasiga e lua vaiaso i luga o le nofoaga o le Vaaiga Paia ma le Vatican City, le muamua talu mai le 2012.

O Carmelo Barbagallo, o le peresitene o le Vatikana's Financial Intelligence Authority, na ia taʻua le asiasiga "e matua taua lava."

"O lona taunuuga e mafai ona iloa ai pe faapefea ona iloa le pulega [le Vatikana] e le sosaiete tau tupe," o lana tala lea ia Iulai.