Au Paia ma Bilocation, o le mana e aliali mai i nofoaga e lua

O nisi pop culture superheroes mafai ona aliali mai i nofoaga e lua i le taimi e tasi e momoli ai se feʻau taua ile tele o taimi ma le avanoa. O lenei mafai ona iai i nofoaga eseese i le taimi e taʻua o bilocation. E pei lava e faigata ona lagona, o le mana o le faʻapitoa e le mo na o superhero mata. O nei tagata paia o tagata moni na mafai ona fautua e ala i le vavega o le mana o le Atua i le galuega, talitonu tagata talitonu:

St. Padre Pio Tuʻufaʻatasi
San Padre Pio (1887-1968) o se patele Italia sa lauiloa i le lalolagi atoa ona o ana mea alofa faʻapitoa, e aofia ai le faʻatonuina. Na faaalu e Padre Pio le tele o lona olaga ina ua uma ona faauuina o se ositaulaga i le nofoaga e tasi: San Giovanni Rotondo, o le nuu na galue ai i le ekalesia i le lotoifale. Ae ui i lea, e ui na leʻi tuua e Padre Pio lena nofoaga i le toe sefulu tausaga mulimuli o lona olaga, ae na molimauina e molimau le vaai iai i isi nofoaga i le lalolagi atoa.

Na ia faaaluina itula i aso uma e tatalo ai ma mafaufau loloto e mafuta vavalalata ma le Atua ma agelu. Na fesoasoani Padre Pio i le fausiaina o le tele o vaega tatalo i le salafa o le lalolagi ma fai mai e uiga i le mafaufau loloto: “E ala i le suʻesuʻeina o tusi e vaai ai le tagata i le Atua; e ala i le mafaufau loloto na te maua ai ”. O lona loloto alofa i le tatalo ma manatunatu loloto atonu na fesoasoani i lona mafai gafatia. O le mafaufau malosi faʻaalia i le taimi o tatalo poʻo loloto mafaufau loloto mafai ona faʻaalia o ia lava i faʻaletino auala i le atoa taimi ma avanoa. Masalo, o Padre Pio na faʻatautaia mafaufauga lelei ma le malosi agaʻi i tagata na fai mai na latou vaʻaia o ia o le malosi o lena malosi na mafua ai ona ia faʻaali ia latou - e ui lava o lona lava tino sa i San Giovanni Rotondo.

O le sili ona taʻutaʻua o le tele o tala eseʻese e uiga ia Padre Pio e sau mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi. I taimi o taua a pomu i osofaʻiga i Italia i le 1943 ma le 1944, na toe foʻi ai le au faipomu soʻofaʻatasi mai le tele o misiona i o latou nofoaga e aunoa ma le faapapaina o pomu na latou fuafua e lafo i lalo. O le mafuaaga, na latou lipotia mai, o se tamaloa na fetaui ma le faamatalaga a Padre Pio na aliali mai i le ea i fafo atu o a latou vaalele, i luma tonu lava o a latou fana. Na talotalo lemu e le patele 'ava ona lima ma lima i taga e taofi ai a o ia tilotilo atu ia i latou ma mata e pei na mumu mai i le afi.

O pailate Amerika ma Peretania ma sui o le auvaa mai sikareti eseese na fefaasoaai tala e uiga io latou aafiaga ma Padre Pio, o ia na foliga mai na fefaatauai e taumafai e puipuia lona nuu mai le faatafunaga. E leai ni pomu na paʻu'ū i lalo i lena vaitau i le taimi o le Taua Lona II a le Lalolagi.

Ole faʻaaloalo Maria o Agreda
Maria di Agreda (1602-1665) o se teine ​​Sipaniolo na folafolaina "faʻaaloalo" (o se sitepu i le faʻagasologa o le avea ma se tagata paʻia). Na ia tusia talafaʻasolopito o mea lilo ma na taʻutaʻua i lona poto masani i mea e ala i le palota.

E ui o Mary o se nofoaga o taupousa i totonu o le monaseri i Sepania, ae na lipotia mai na aliaʻe o ia i taimi eseese i tagata i kolone Sipaniolo i le eria o le a avea ma Amerika o Amerika. Na fesoasoani agelu e ave o ia i le Lalolagi Fou mai le 1620 i le 1631, na ia taʻua, ina ia mafai ona ia tautala saʻo i Native Native o le ituaiga Jumano o loʻo nonofo i le taimi nei o New Mexico ma Texas, ma fefaʻasoaaʻi ma i latou i le tala lelei a Iesu Keriso. . Na faaliliuina e agelu ana talanoaga ma tagata o le ituaiga o Jumano, o le tala lea a Mary, e ui lava e na o le Sipaniolo e na o le gagana Sipaniolo e mafai ona malamalama ai, ae e mafai lava ona malamalama le tasi i le isi.

Na faʻafesoʻotaʻi e nisi o le au Jumano ia patele i lea itu, fai mai o se tamaʻitaʻi o laei i le lanumoana na valaʻaulia i latou e fesili i patele e uiga i le faatuatuaga. E masani ona ofuina e Maria le lanumoana, aua o le lanu lea o le ofu talaloa o lana faatulagaga lotu. E toʻatele ofisa o le ekalesia (e aofia ai ma le akiepikopō o Mekisiko) na suʻesuʻeina lipoti e uiga ia Maria o loo galue i kolone a le Lalolagi Fou i le silia i le 500 taimi eseese i le 11 tausaga. Na latou faʻaiʻu mai o loʻo lava le tele o faʻamaoniga na ia faʻatuʻuvaleina.

Na tusia e Maria, ua tuuina mai e le Atua i tagata uma le tomai e atiaʻe ai ma faʻaaoga ai meaalofa faʻaleagaga. "E matua tele lava le malosiaga o le vaitafe o le agalelei o le Atua e lofia ai tagata uma ... pe a fai e le faia e tagata mea faʻalavelave ma faʻatagaina a latou gaioiga, o le agaga atoa o le a lolovaia ma faʻamalieina e ala i le auai i lona autu ma uiga paia", tusia i lana tusi The Mystical City of God.

Osi tagata o Saint Martin de Porres
St. Martin de Porres (1579-1639), o se patele Peru, na te leʻi tuua lona monastery i Lima, Peru, ina ua uma ona auai o se uso. Ae ui i lea, Matini na faimalaga i le lalolagi atoa e ala i le faʻapitoa. Mo le tele o tausaga, o tagata i Aferika, Asia, Europa ma Amerika i Matu na lipotia mai le fegalegaleai ma Matini ma na mulimuli ane iloa ai latou te lei tuua moni Peru i na fonotaga.

O se uo a Matini mai Peru sa fai atu ia Matini e tatalo mo le isi ana malaga pisinisi i Mekisiko. I le taimi o le malaga, na maʻi tigaina le tamaloa ma, ina ua uma ona tatalo i le Atua mo se fesoasoani, na faateʻia o ia i le vaai atu ua taunuu atu Matini i autafa o lona moega. E leʻi taʻuina e Matini le mea na aumaia ai o ia i Mekisiko; sa na ona fesoasoani lava e tausi lana uo ona alu ai lea. Ina ua manuia lana uo, sa ia taumafai e saili Matini i Mekisiko, ae sa le manuia, ma ia iloa ai sa i ai Matini i lana monastery i Peru i le taimi atoa.

O le isi mea na tupu na aʻafia ai Matini i le talafatai o Barbary o North Africa e faʻamalosi ma fesoasoani i pagota. Ina ua feiloaʻi ma se tasi o tamaloloa na vaai ia Matini iina, ia Matini i lana monastery i Peru, sa ia faafetai atu ia te ia mo lana galuega talaʻi i falepuipui i Aferika ma iloa ai o Matini na taitaiina lena galuega mai Peru.

Saint Lydwine o Schiedam
St. Lydwine (1380-1433) na nofo i Netherlands, lea na pa'ū ai i le maeʻa ai o le aisa i le tasi aso i le 15 o ona tausaga ma na matua manuʻa ai ma na mulimuli ane nofo ai pea i le moega i le tele o lona olaga. Lydwine, o ia foi na faʻaalia faʻailoga o le tele sclerosis ae leʻi faʻamaonia le faʻamaʻi e fomaʻi, avea ma sui o le au paia o tagata o loʻo mafatia i faʻamaʻi tumau. Ae e leʻi faʻatagaina e Lydwine ona luʻi faʻaletino na gata ile mea na manaʻo iai lona agaga.

I se tasi taimi, ina ua sau le faʻatonusili o le Monastery o St. Elizabeth (o loʻo tu i luga o le motu e leʻi asiasi asiasi iai Lydwine) e asia Lydwine i lona fale na moe ai, na avane e Lydwine se faʻamatalaga auiliili o lana monastery. I le teʻi ai, na fesili ai le faʻatonusili ia Lydwine pe faʻafefea ona ia iloa tele e uiga i le nofoaga o le monastery ae na te leʻi i ai muamua iina. Na tali Lydwine, o le mea moni, sa masani ona ia iai muamua, aʻo malaga atu i isi nofoaga e ala i le fiafia tele.