O le faamoemoe o epikopo e muaʻi vaai i le finauga e uiga i le faapau pepe i Atenitina

Mo le taimi lona lua i totonu o le tolu tausaga, Atenitina, o se tagatanuʻu o Pope Francis, o loʻo talanoaina le faʻaleaogaina o le faʻapapāina o maʻitaga, lea e manaʻo le malo e faia "faʻatulafonoina, maua fua ma saogalemu" i soʻo se nofoaga faʻalesoifua maloloina o le atunuʻu i totonu o le 14 vaiaso muamua o le maʻitaga. , aʻo falemaʻi o loʻo tauivi pea ma faʻamaʻi COVID-19.

O se taua na iloa e le au faʻaola i Atenitina o le a sau. Na folafola e le Peresetene Alberto Fernandez le lafoina o le tulafono ia Mati, peitaʻi na tatau ona toe tolopo ina ua maeʻa le faʻafitauli o le coronavirus, na faamalosia ai o ia e fesiligia le atunuʻu na te taʻitaʻia e nofo i le fale aua "o le tamaoaiga e mafai ona pikiina, ae o se olaga ua leiloa, ua le mafai. "

I le 2018, ina ua faʻatagaina e le Peresetene o Mauricio Macri le faʻapapaina o pepe e talanoaina i le Konekeresi mo le taimi muamua i le 12 tausaga, e toatele i le tolauapiga mo le faapau pepe na tuuaia ai le Ekalesia Katoliko ma epikopo Atenitina o le fefefe. I lena taimi, na tuuina mai ai e le pulega le tele o faamatalaga ae o le toatele o le au leotetee na tetee i le mea na latou manatu o le "filemu" o epikopo.

Peitai, o le taimi lea, e foliga mai ua naunau epikopo e sili atu ona mataala.

O se faamatalaga latalata i le epikopo na taʻu ia Crux o le faamoemoe o le Ekalesia o le "amata" le finauga. Na ia filifilia faapitoa lava le veape lea e le o iai i le Sipaniolo, ae e masani ona faʻaaoga e Pope Francis i lana apoapoaʻiga faʻaaposetolo o Evangelii gaudium ma isi taimi.

Faʻaliliu aloaia i le Igilisi o le "ave le muamua sitepu", o le veape uiga o le le na o le faia le muamua sitepu, ae ia ave i luma o se mea poʻo seisi. I lana apoapoaʻiga, na valaʻaulia ai e Francis le Katoliko e avea ma misionare, e o ese mai i o latou nofoaga mafanafana ma avea ma faievagelia e suʻe i latou o loʻo vaʻai.

I le tulaga o Atenitina ma le faʻapapāina o maʻitaga, na filifili le epikopo e "faʻaosofia" ia Fernandez e ala i le faʻauilavea aʻo leʻi tuʻuina aloaia mai e le pelesetene le tulafono o le faʻapapāina o maʻitaga. Na latou tatalaina se faamatalaga ia Oketopa 22, ma faailoa mai ai le feteʻenaʻi o le faia o le faapaʻu pepe lautele avanoa i Atenitina ao faaauau pea ona fai atu le malo i tagata e nonofo i le fale e faasaoina o latou ola.

I le faamatalaga lena, sa faitioina ai e le aufaipisinisi le fuafuaga a Fernandez e soli le tulafono o le faapaʻu pepe o se "le gafataulimaina ma le le talafeagai", e le gata mai i le amio a tagata ma i lalo o tulaga o iai nei.

Ina ia taumafai e puipuia le faitio mai fili o le faʻapapau o maʻitaga, na faʻalauiloa ai foi e le malo se pili e avatu ai fesoasoani tau tupe i tina i le taimi o le 1.000 aso muamua o le pepe, o se faitauga amata mai i taimi o maʻito. I se tulaga lautele, o le togafiti foliga mai ua toe solomuli. Ua mafua ai le vevesi mai vaega lagolagoina-faʻapapau tama, latou vaʻaia ai o se mafai auala e faʻasese fafine e ono manaʻomia se faʻapapa pepe ina ia maua le pepe; Ae o le vaega o le olaga, i le taimi nei, e matua uigaese lava: "Afai e manaʻo se tina i le pepe, o lona uiga o le pepe ... a leai, o le a lea?" o le pro-life NGO na tusia le tweet i lenei vaiaso.

Na lafo e le pelesetene le pili i le Konekeresi ia Novema 17. I se vitio na ia taʻua ai "o laʻu tautinoga lava i taimi uma o le setete faatasi ma fafine maʻitaga uma ia latou galuega failele ma tausia le ola ma le soifua maloloina oi latou oe filifili e faamuta le maitaga. E le tatau i le setete ona le amanaʻiaina se tasi o nei mea moni.

Na taʻua foi e le pelesetene, o le faapau pepe "e faia" i Argentina ae "le tusa ai ma le tulafono", faateleina le numera o fafine e feoti i tausaga uma ona o le lotomalie faamutaina o maitaga.

E fiaselau tagata atamamai na lagonaina e le Konekeresi, ae na o le toʻalua ni faifeau: Epikopo Gustavo Carrara, ausilali o Buenos Aires, ma Tama Jose Maria di Paola, o sui uma o le vaega o "slum Priest", o loo nonofo ma faifeau i nofoaga malolo o Buenos Aires.

O se faʻalapotopotoga faʻamalu ola e tuʻufaʻatasia Katoliko, Evagelia ma tagata le talitonu i le Atua o loʻo faʻatautaia se faʻapotopotoga a le atunuʻu mo Novema 28. O iina foi, o loʻo iai le faʻamoemoe o le fonotaga a le epikopo, o le a faʻataʻitaʻi muamua e le aulotu. Ae i le taimi nei, o le a faʻaauau a latou tautalaga e ala i faʻamatalaga, faʻatalanoaga, tusiga tusitusiga ma luga o faasalalauga lautele.

Ma o le tele lava o presses a Fernandez e fenumiai ai le Ekalesia, o le tele foi lea o le tali mai o epikopo, o se faamatalaga lea. Ua faailoa e nisi o tagata matau i vaiaso ua tuanaʻi, o loʻo fetaomi pea ma le toe talanoaina e Fernandez, o le faapaʻu pepe o se mea faalavefauina mai le faateleina o le leai o ni galuega, ma o le mea moni, e ova atu ma le 60 pasene tamaiti o le atunuu o loʻo nonofo i lalo ifo o le tulaga mativa.

I sana saunoaga i luga o le leitio e uiga i le tetee o le Ekalesia i le tulafono taufaaofi i le Aso Tofi, na ia faapea mai: "O aʻu o le Katoliko, ae e manaʻomia ona ou foia se faafitauli tau le soifua maloloina lautele."

E aunoa ma nisi fautuaga, na ia taʻua foi, i le tala faasolopito o le Ekalesia sa i ai eseesega "manatu" i le mataupu, ma taʻua e faapea "a St. Thomas po o St. Augustine faapea e lua ituaiga o faapau pepe, tasi e tatau o se faʻasalaga ma se tasi e leai. Ma sa latou vaʻai i le faʻapapāina o maʻoti i le va o le 90 ma le 120 aso e pei o le faʻapapāina o maʻitaga ".

St. Augustine, o le na maliu i le 430 AD, iloga i le va o le fetus muamua pe mulimuli ane "animala," ma avanoa saienitisi talitonuina na tupu i le faaiuga o le muamua trimester, pe a o le tele o fafine maʻitaga amata faʻalogo i le pepe. minoi. Peitai na ia faamatalaina le faapau pepe o se leaga matuia, e tusa lava pe na te le mafaia, i se uiga matua amio lelei, mafaufau o se fasioti tagata, aua o le saienisi o le aso, faavae i le Aristotelian biology, nu.

Sa i ai foi se manatu faapena a Thomas Aquinas, i le tautala ai i le "saua tuinanau", "auala soona fai" o le aloese mai le maitaga pe, pe a le manuia, "faatamaiaina le sua na toina i se isi itu ae leʻi fanau mai, e manao e fai lana fanau fano nai lo le mauaina malosi; pe afai foi o loʻo agaʻi atu i le ola i le manava, e tatau ona fasiotia o ia ae leʻi fanau mai. "

E tusa ai ma le faamatalaga a Fernandez, "E masani ona iloilo e le Ekalesia le iai o le agaga i luma o le tino, ona finau mai lea e iai le taimi na faalauiloa ai e le tina le ulufale o le agaga i le fetus, i le va o aso 90 ma 120, aua na ia lagonaina le gaioiga i totonu o lona manava, o tamai kiki lauiloa. "

"E tele na ou fai atu nei mea ia [Cardinal Pietro Parolin], le Failautusi o le Setete [o le Vatican] ina ua ou asia le Pope ia Fepuari, ma na ia suia le mataupu," fai mai Fernandez, ae lei faaiuina i lona faapea atu, "Pau lava le mea lenei o loʻo faʻaalia mai o se faʻafitauli i le taimi ua tuanaʻi o se lala sili o le Ekalesia ".

O le lisi o epikopo ma patele na faaalia o latou manatu i se tasi itu po o le isi i luga o le tulafono taualoa e umi, ona o le lisi o tagata le mautonu, faalapotopotoga e pei o iunivesite Katoliko ma tuufaatasi loia ma fomai oe na teenaina le pili e umi ma ona anotusi toe fai.

O le Akiepikopo o Victor Manuel Fernandez o La Plata, e masani ona manatu o ia o le tusitala aitu a Pope Francis ma o se paaga vavalalata o le fonotaga a le epikopo Atenitina, na ia aofaiina ia finauga i le faapea mai, o aia tatau a tagata e le mafai ona puipuia atoatoa pe a le taliaina i tamaiti. Fanau mai

"O aia tatau a tagata e le mafai ona puipuia atoatoa pe a tatou faʻafitia ia fanau o le a fananau mai," o lana tala lea i le taimi o le faʻamanatuina o le Te Deum mo le 138th tausaga o le faʻavaeina o le taulaga o La Plata.

I totonu o lana aiga, na toe manatua ai e Faranesasa e faapea, o Pope Francis "na te fautuaina le matala lautele o le alofa, e le o le fesoʻotaʻiga ma isi atunuʻu, ae o le uiga o le matala i tagata uma, e aofia ai le eseʻese, mulimuli, faʻagaloina, le lafoaia. "

Peitai o lenei manatu faapope, "e le mafai ona malamalama pe a fai e le amanaʻia le maoaʻe o le mamalu o tagata taʻitoʻatasi, le mamalu le faʻamalosia o soʻo se tagata e tusa lava poʻo le a le mea e tupu ai." "O le mamalu o le tagata soifua e le mou atu pe a fai o se tagata maʻi, pe a amata ona ia vaivai, pe a matua, pe afai o ia o mativa, pe o ia o le le atoatoa poʻo foi pe afai na ia faia se solitulafono".

Ona ia fai mai lea "i totonu o latou teena e se sosaiete e faʻailoga tagata, le aofia ma faʻagaloina o loʻo iai ni tamaiti e le i fananau mai".

"O le mea moni latou te leʻi atinaeina atoatoa latou te le aveʻesea mai lo latou mamalu tagata. Mo lenei mafuaʻaga, o aia tatau a tagata e le mafai ona puipuia atoatoa pe a tatou faʻafitia i latou e leʻi fananau mai, "o le tala lea a le akiepikopo.

Ua finau mai le Peresetene Fernandez ma le taumafaiga o le faʻapapau o le fanau o se tali lea mo fafine o loʻo ola matitiva ma ua le gafatia ona faʻapaʻu se pepe i se falemaʻi tumaoti. Peitai, o se vaega o tina mai nofoaga maualuluga o Buenos Aires na tusia se tusi ia Francis, e talosagaina ai o ia e fesoasoani i o latou leo.

O se vaega o tina nofofua, o e i le 2018 na fausia ai se "fesootaiga o fesootaiga" i tagata faigaluega i tuaoi e puipuia le ola, na tusi atu ia Pope Francis i luma o le finauga fou e uiga i le faapau pepe ma nisi vaega taumafai e lautele o se filifiliga mo fafine matitiva.

I le tusi i le pailate, na latou faamamafa ai o loʻo fai ma sui o le upega tafaʻilagi o "fafine e galulue faʻatasi e tausi olaga o le tele o tuaoi: o le pepe o loʻo faʻataʻitaʻi ma lona tina faʻapea foi ma le na fanau mai o loʻo ia i tatou ma manaʻomia. Fesoasoani. "

"O le vaiaso nei, ina ua faʻafofogaina e le Peresetene o le Atunuʻu lana pili e faʻatatau i le faʻatulafonoina o le faʻapapāina o maʻitaga, na osofai mai ai matou e le fefe tele i le manatu o lenei poloketi e faʻatatau i talavou i o matou pitonuʻu. E le tele ona o le aganuu agavaʻa mafaufauina o le faʻapapāina o se tali i se maʻitaga le fuafuaina (Lona Paʻaga o loʻo malamalama lelei o le tatou auala o le avea ma tina i totonu o uso ma tinā, tinamatutua ma tuaoi), ae ona e faʻamoemoe e faʻafailele le manatu o le faʻapapāina o toe tasi le avanoa i totonu o le laina o auala puipuia ma o le autu faʻaaogaina [o le faʻapau pepe] tatau foi ona matitiva fafine, "latou fai mai.

"Sa matou ola i lenei fou stereotype i aso uma talu mai le 2018 i falemaʻi ua faʻapipiʻi i totonu o matou pitonuu," na latou tusia, leai se mea pe a latou o atu i se fomaʻi i le setete-falemaʻi falemaʻi, latou faʻalogo i mea e pei o: tamaititi? I lou tulaga e le ono tali atu le fanauina o se isi tamaititi "poʻo le" faʻapaʻu pepe o se aia tatau, e leai se tasi mafai ona faamalosia oe e avea ma se tina ".

"Matou te mafaufau ma le taufaʻamataʻu, afai e tupu lenei mea i tamaʻi falemaʻi ma falemaʻi i Buenos Aires e aunoa ma se tulafono faʻapapau, o le a le mea e tupu i le pili ua fuafuaina, e faʻatagaina ai teineiti e 13 tausaga le matua le faʻatagaina o latou ulufale atu i lenei faiga mataga." Sa tusi fafine.

“O lo matou leo, pei o leo o tamaiti e leʻi fananau mai, e le lagonaina lava. Na latou faʻavasegaina matou o le "fale matitiva a le tagata mativa"; "Aufaigaluega a le setete". O lo tatou moni o ni fafine na faʻatoʻilaloina luitau o le olaga ma a tatou fanau ua faamalumaluina "e fafine oe fai mai" sui ia i tatou e aunoa ma la tatou maliega, taofiofia o tatou tulaga moni i le aia tatau i le ola. Latou te le mananaʻo e faʻalogo mai ia matou, poʻo le au faitulafono poʻo le au tusitala. A na fai e leai ni o matou taʻitaʻi patele o siʻi mai o latou leo ​​mo i matou, e atili ai ona tatou toʻatasi, ”o la latou taʻutinoga lea.