Na faia le coronavirus i totonu o le fale suesue? O le tali mai a le saienitisi

A o sosolo le coronavirus fou e mafua ai le COVID-19 i le lalolagi atoa, ma mataupu e sili atu i le 284.000 i le lalolagi atoa i aso nei (Mati 20), o faʻamatalaga sese ua sosolo toetoe lava vave.

O se tala masani e faapea o lenei siama, ua taʻua o le SARS-CoV-2, na faia e saienitisi ma sola ese mai le fale suesue i Wuhan, Saina, lea na amata ai le faamai.

O se suʻesuʻega fou o le SARS-CoV-2 atonu na iu lava ina tuʻu lena manatu mulimuli e malolo. O se vaega o tagata suʻesuʻe na faʻatusatusa le genome o lenei coronavirus fou i isi coronavirus e fitu ua iloa e aʻafia ai tagata: SARS, MERS, ma le SARS-CoV-2, lea e mafai ona mafua ai faʻamaʻi ogaoga; faʻatasi ai ma le HKU1, NL63, OC43 ma le 229E, lea e masani ona mafua ai naʻo faʻailoga vaivai, na tusia e le au suʻesuʻe ia Mati 17 i le tusi talaaga Nature Medicine.

"O a matou suʻesuʻega o loʻo faʻaalia manino ai o le SARS-CoV-2 e le o se fale suʻesuʻe poʻo se faʻamaʻi faʻapitoa faʻamaʻi," latou te tusia i le tala o talaaga.

Kristian Andersen, polofesa lagolago o le immunology ma microbiology i Scripps Research, ma ana uo na suesueina le ata o le kenera mo polotini spike e oso mai i luga o le siama. E fa'aogaina e le coronavirus ia tui e pipii atu ai i puipui pito i fafo o sela o lona talimalo ona ulu atu ai lea i na sela. Na latou va'ava'ai fa'apitoa i le fa'asologa o kenera e nafa ma vaega taua e lua o nei polotini spike: o le grabber, e ta'ua o le vaega o le talitaliga, lea e fa'amau i sela fa'aola; ma le mea e taʻua o le cleavage site e mafai ai e le siama ona tatala ma ulufale i totonu o na sela.

O lena au'ili'iliga na fa'aalia ai o le vaega "fa'a'ai" o le spike na tupu a'e e fa'atatau i se tali i fafo o sela o le tagata e ta'ua o le ACE2, lea e a'afia i le fa'atonutonuina o le toto. E lelei tele i le fusifusia i sela o le tagata lea na fai mai ai tagata suʻesuʻe o polotini spike e mafua mai i filifiliga faanatura ae le o le inisinia.

Ole mafua'aga lea: O le SARS-CoV-2 e vavalalata vavalalata ma le siama e mafua ai le maʻi tigaina o le manava (SARS), lea na sosolo i le lalolagi pe a ma le 20 tausaga talu ai. Ua suʻesuʻeina e saienitisi pe faʻafefea ona ese le SARS-CoV mai le SARS-CoV-2 - ma le tele o suiga i mataitusi autu i le genetic code. Ae i faʻataʻitaʻiga komepiuta, suiga i le SARS-CoV-2 e foliga mai e le aoga tele e fesoasoani i le siama e fusifusia i sela o tagata. Ana fai ma le loto i ai e saienitisi lenei siama, semanu latou te le filifilia suiga e faʻapea e faʻataʻitaʻi mai komepiuta e le aoga. Ae ua aliali mai o le natura e sili atu le atamai nai lo saienitisi, ma o le novel coronavirus na maua ai se auala e suia ai le mea e sili atu - ma matua ese lava - nai lo soo se mea na mafai e saienitisi ona faia, o le suʻesuʻega na maua.

O le isi fao i le "sola mai le fale leaga" aʻoaʻoga? O le aotelega o le fausaga mole o lenei siama e ese mai le coronavirus ua iloa ae e tutusa lelei lava ma siama o loʻo maua i peʻa ma pangolins e leʻi suʻesuʻeina ma e leʻi iloa e afaina ai tagata.

"Afai o loʻo taumafai se tasi e faʻainisinia se coronavirus fou e avea o se pathogen, semanu latou te fausia mai le ivi tua o se siama e iloa e mafua ai faʻamaʻi," o le tala lea a Scripps.

O fea na sau ai le siama? Na maua e le au suʻesuʻe ni faʻataʻitaʻiga se lua mo le amataga o le SARS-CoV-2 i tagata. O se tasi o faʻataʻitaʻiga o loʻo mulimuli mai i tala na afua mai i isi coronavirus talu ai nei na faʻaleagaina ai le faitau aofaʻi o tagata. I lena tulaga, na matou maua saʻo le siama mai se manu - civets i le tulaga o le SARS ma kamela i le tulaga o Middle East respiratory syndrome (MERS). I le tulaga o le SARS-CoV-2, ua fautua mai tagata suʻesuʻe o le manu o se peʻa, lea na feaveaʻi le siama i se isi manu vavalalata (atonu o se pangolin, fai mai nisi o saienitisi) na feaveaʻi le siama i tagata.

I lena faʻataʻitaʻiga, o uiga faʻavae e mafua ai le aoga o le coronavirus fou i le faʻamaʻiina o sela o le tagata (ona malosi faʻamaʻi) semanu e iai aʻo leʻi oso i tagata.

I le isi faʻataʻitaʻiga, o nei uiga faʻamaʻi semanu e tupu pe a uma ona oso le siama mai le manu i tagata. O nisi o coronavirus e afua mai i pangolins e iai le “faiga matau” (lea vaega e fusifusia ai le talitali) e tutusa ma le SARS-CoV-2. I lenei auala, o le pangolin na tuʻuina saʻo pe leai foi lana siama i se tagata talimalo. Ma, o le taimi lava i totonu o se tagata talimalo, o le siama na ono tupu aʻe ma i ai lona isi mea e le o vaaia: o le nofoaga vaeluaga lea e faigofie ai ona malepe i totonu o sela o le tagata. O le taimi lava na atiaʻe ai lenei tomai, fai mai tagata suʻesuʻe o le coronavirus o le a sili atu ona mafai ona sosolo i le va o tagata.

O nei faʻamatalaga faʻapitoa uma e mafai ona fesoasoani i saienitisi e vaʻai le lumanaʻi o lenei faʻamaʻi. Afai o le siama ua ulu atu i sela o le tagata i le pathogenic form, e faʻateleina ai le avanoa o faʻamaʻi i le lumanaʻi. O le siama e mafai lava ona sosolo i le faitau aofaʻi o manu ma e mafai ona toe oso i tagata, ua sauni e mafua ai se faʻamaʻi. Ae o avanoa o ia faʻamaʻi i le lumanaʻi e maualalo pe a fai o le siama e tatau ona ulu muamua i le faitau aofaʻi o tagata ona faʻaleleia ai lea o mea faʻamaʻi, o le tala lea a le au suʻesuʻe.