Le matafaioi o pesega i le Buddha

A e alu i se lotu Buddhist, atonu e te fetaiaʻi ma tagata pepese. O aʻoga uma a le lotu Buddha ua latou pepese i nisi o matata eseese, e ui lava ina eseese uma pese. O le faʻataʻitaʻiga e mafai ai ona faʻamalieina tagata fou mai. Atonu tatou te o mai mai se tu ma aga faʻalelotu o loʻo taulotoina pe usuina se tusitusiga masani ile sauniga lotu, ae e masani ona tatou le pepese. E le gata i lea, o le toʻatele o tatou i Sisifo na mafaufau i le litoria e pei o se aoga le aoga i se taimi ua tuanaʻi ma sili atu le faʻamaoni.

Afai e te maitauina le sauniga lotu Puta, e te ono vaʻai atu i tagata o punonou pe taʻalo gong ma drums. E mafai e faitaulaga ona faia taulaga i mea manogi, meaʻai, ma fugalaʻau i luga o le fata faitaulaga. O pesepesega e mafai ona faia i se gagana ese, tusa lava pe tautatala Igilisi uma tagata o loʻo iai. E foliga ese lava lenei mea pe a fai o e iloa o le Buddhism o se le-theistic lotu faʻatinoina. O se sauniga pese e mafai ona lagona e pei o se talitonuga pei o se vaega Katoliko seʻi vagana ua e malamalama i le faʻataʻitaʻiga.

Pese ma moli
Peitaʻi, a oʻo loa ona e malamalama i le mea o loʻo tupu, sau e te vaʻai i le lotu Buddha e le faʻataua ona tapuaʻi i se atua ae ia fesoasoani ia matou malamalama. I le Buddhism, faʻamalamalamaina (bodhi) o loʻo faʻamatalaina o le fafaguina mai se tasi sese, aemaise lava le faʻaseseina o le mafaufau ma le vavaeʻeseina o ia lava. O lenei fagua e le o se atamai, ae o se suiga i le auala tatou te iloa ai ma vaʻaia.

Pese o se auala o le faʻaleleia o le iloa, o se mea faigaluega e fesoasoani ia te oe ala ai.

Ituaiga o pese Puta
E i ai ituaiga eseese o tusitusiga e usuina o se vaega o Buddhist liturgies. Nei o ni nai:

Chanting mafai ona avea uma poʻo se vaega o le sutra (e taʻua foi o le sutta). O le sutra o se lauga a le Buddha poʻo se tasi o soʻo o le Buddha. Peitai, o le tele numera o Mahayana Buddhism sutras na faia i le maeʻa ai o le olaga o le Buddha. (Vaʻai foʻi "Tusitusiga faʻa Buddha: O se Vaaiga Aoao" mo nisi faʻamatalaga.)
Chanting mafai ona avea ma mantra, o se puʻupuʻu faʻasologa o upu poʻo silapela, e masani ona lagiina faʻatele, lea e talitonuina e iai le mana e suia ai. O se faʻataʻitaʻiga o le mantra o le om mani padme hum, e fesoʻotaʻi ma Tibet Buddhism. O le usuina o se mantra ma le mataala e mafai ona avea ma se ituaiga o mafaufau loloto.
O le dharani o se mea e pei o se mantra, e ui lava e masani ona umi atu. Dharani e fai mai e aofia ai le aano o se aʻoaʻoga, ma o le usu soo o se Dharani mafai ona faʻaosofia ai se aoga aoga, e pei o le puipuiga poʻo le faʻamalologa. O le usuina o le dharani e aafia ai foʻi le mafaufau o le tagata pese. Dharani e masani ona usuina i le Sanskrit (pe i ni faʻatusatusaga pe faʻafefea ona leo Sanskrit). O isi taimi o silapela e leai se uiga mautinoa; o le leo e taua.

O le gatha o se puʻupuʻu puʻupu e usuina, lagiina pe toe taʻua. I Sisifo, o gathas e masani ona faʻaliliuina i le gagana a tagata pepese. E le pei o mantras ma dharanis, o a gathas fai mai e sili atu le taua nai lo le mea latou foliga mai.
O nisi pese e tutasi i aʻoga faʻapitoa o le Buddhism. Nianfo (Saina) poʻo Nembutsu (Iapani) o le masani o le peseina o le igoa Buddha o Amitabha, o se faʻatinoga e naʻo ituaiga eseese o Pure Land Buddhism e maua ai. Nichiren Buddhism e fesoʻotaʻi ma le Daimoku, Nam Myoho Renge Kyo, o se faʻaaliga o le faʻatuatua i le Lotus Sutra. O Nichiren Buddhists na latou pepese foi ia Gongyo, e aofia ai fuaitau mai le Lotus Sutra, o se vaega o a latou sauniga aloaia o aso uma.

Faʻafefea ona pese
Afai e te fou i le Buddhism, o le fautuaga sili ona lelei o le faʻalogo ma le totoʻa i mea a isi tagata o faia ma faia. Tuu lou leo ​​i le lotogatasi ma le tele o isi pepese (leai se kulupu e atoa i le lotogatasi), kopi le leo o tagata o siomia oe ma amata pese.

Pese o se vaega o se vaega tautua o se mea o loʻo outou faia faʻatasi, o lea aua le na o le faʻalogo ia oe lava pese. Faʻalogo uma i le taimi e tasi. Avea ma vaega o le leo tele e tasi.

Atonu o le a avatua ia te oe tusitusiga tusitusia o le chanting liturgy, ma upu ese i le Igilisi faaliliuga. (A leai, faʻalogo seʻi e maitauina.) Taulima ma lau faʻaaloalo lau tusi pese. Faʻalogo totoʻa pe faʻafefea ona tausia e isi a latou pese pese ma taumafai e faʻataʻitaʻi ia latou tusi.

Faʻaliliuga poʻo le gagana muamua?
A o agaʻi i sisifo le Buddhism, o nisi o tu masani masani e usuina i le Igilisi poʻo isi gagana a Europa. Ae e te ono iloaina o loʻo usuina pea se aofaʻiga taua ole litoria i se gagana Asia, e oʻo lava i tagata e leʻo ni atunuʻu papalagi mai Asia e le tautatala ile gagana Asia. Aua?

Mo mantras ma dharanis, o le leo o alaga e tutusa lava le taua, o nisi taimi e sili atu le taua, nai lo o uiga. I nisi tu ma aga, o leo e fai mai o ni faʻaaliga o le moni moni o le mea moni. Afai e usuina ma le mataala tele ma le mataala, mantras ma dharanis mafai ona avea ma se malosi vaega mafaufau loloto.

Sutras o le isi mataupu, ma o nisi taimi o le fesili pe leai pe leai se faaliliuga faʻaosoina nisi finauga. O le usuina o le sutra i la tatou gagana e fesoasoani ia tatou e faʻatino ana aʻoaʻoga i se auala e le mafai e le faitau. Ae o nisi kulupu fiafia e faʻaaoga gagana Asia, vaega mo le aoga o leo ma se vaega e tausisi i se sootaga ma Dharma uso ma tuafafine i le lalolagi atoa.

Afai o pese e foliga mai e le taua i le taimi muamua, ia tatala se mafaufau matala mo faitotoʻa e ono matala. Tele tamaiti aʻoga ma faiaʻoga matutua fai mai o le mea na latou mauaina sili ona le fiafia ma valea ina ua latou amata amata faʻataʻitaʻia o le mea lava na mafua ai lo latou muamua ala aʻiaʻi.