Le miti faʻavaloaga a Saint John Bosco: o le lumanaʻi o le lalolagi, Ekalesia ma mea e tutupu i Pale

I le aso 5 o Ianuari, 1870 na faia ai e Don Bosco se miti faaperofeta e uiga i mea e tutupu i le lumanaʻi o le Ekalesia ma le lalolagi. O ia lava na tusia mea na ia vaʻaia ma faʻalogo iai, ma ia Fepuari 12 na ia faʻailoa ia Pope Pius IX.
Ole valoaga lea e pei lava o Vatikana uma, e iai ona pouliuli mata. Don Bosco na faʻailoa mai le faigata tele ona fesoʻotaʻi i isi ma isi faʻailoga ma fafo ma mea na ia vaʻaia. E tusa ai ma ia, o mea na ia faamatalaina na o "le Afioga a le Atua e fetaui ma le upu a tagata". Ae o le tele o mea manino o loo faaalia ai le auala na faaalia moni ai e le Atua i lana Auauna mea lilo e le o iloa e tagata uma, ina ia faaalia i latou mo le lelei o le Ekalesia ma mo le mafanafana o le au Kerisiano.
E amata le faʻaaliga i se faʻaupuga manino: "Na ou maua lava aʻu i le mafaufauina o mea sili ona lelei", faigata ona fesoʻotaʻi. Valoʻaga mulimuli mai, vaevaeina i ni vaega se tolu:
1 i Pale: o le a faasalaina o ia i le le iloaina o lona na faia;
2 luga o le Ekalesia: sauaina i feeseeseaiga ma fevaevaeaiga i totonu. O le faamatalaina o le dogma o le pontifical infallibility le a faatoilaloina le fili;
3 i luga o Italia ma Roma aemaise lava, lea e sili le inoino i le tulafono a le Alii. Mo lenei mafuaaga, o le a ia puapuagatia ai i le tele o mala.

Mulimuli ane "le Augusta Regina", i ona aao o le mana o le Atua, o le a toe susulu ai le iris o le filemu.
O le faʻaaliga amata mai le leo o perofeta anamua:
«Naʻo le Atua na te mafaia mea uma, iloa mea uma, vaʻai mea uma. E leʻo iai se mea ua iai i le lumanaʻi poʻo le lumanaʻi a le Atua, a ia o mea uma, e pei ona iai i se nofoaga e tasi. I luma o le Atua e leai se mea lilo, e leai foi se mea e mamao ia te ia pe o ia foi. Ua naʻo ia e leai sona alofa tunoa e faʻatatau i lona mamalu.
I le afiafi o le Epiphany o le taimi nei tausaga 1870 meafaitino mea o le potu mou ese ma na ou maua ai au lava i le mafaufauina o mea sili atu. O se mataupu na puʻupuʻu taimi, ae tele na vaʻaia.
E ui lava i foliga, o foliga maʻaleʻale, ae ui i lea e le mafai e se tasi ona talanoa faʻatasi ma isi tagata ma le faigata tele i fafo ma le iloa gofie faʻailoga. Afai e iai sou finagalo mai mea nei. O le afioga a le Atua fetaui i le upu a le tagata.
O taua e sau mai Saute, Filemu e sau mai Matu.
O tulafono a Farani e le o toe iloa ai Le na faia mea uma, ma o Le na faia mea uma o le a ia faʻailoa ia te ia lava ma asia o ia faʻatolu ma le toʻotoʻa o lona ita. I le taimi muamua na te talepeina lona faʻamaualuga ma toʻesea, ma le gaoi faʻatasi ai ma le fasiotia o faʻatoʻaga, meaola ma tagata. Lua, o le fafine talitane sili o Papelonia, o le a le mapuea lelei e taʻu o le fale talitane o Europa, o le a faoa mai le ulu i le faʻanoanoa o le le mautonu.
- Pale! Pale! Nai lo lou faʻaauupegaina oe ma le suafa o le Alii, ia e puipuia oe i fale o le ola le mama. E faʻaumatia e oe, o lau tupua, o Pantheon, o le a susunuina, ma o le a avea ai ma pepelo le pepelo ile amio lea, (pepelo ua pepelo ia te ia lava). E fai e ou fili le puapuaga, i le fia 'ai, i le fefe ma le inosia o malo. Ae talofa ia te oe pe a e le iloa le lima o le ua osofaʻia oe! Ou te manaʻo e faʻasalaina le ola le mama, lafoaʻi, faʻalumaina laʻu tulafono - ua fetalai le Alii.
I le lona tolu o le ae pa'ū i se lima ese, o ou fili mai mamao o le a vaʻai i ou maota o afi, o ou fale ua avea ma faaputuga o faʻatafunaga ua faʻamafanaina i le toto o ou tagata totoa ua le o toe.
Ae o lenei e malosi tele mai le Matu tauʻaveina se fuʻa. I le itu taumatau o loʻo tusia ai: Le lima le mana o le Aliʻi. I lena lava taimi, na alu atu ai le Venerando Vecchio o Lazio e faafeiloaʻi ia te ia ma lelea i luga o se sulu malosi. Ona faalauteleina lea o le fuʻa ma uliuli ua liu paʻepaʻe. I le ogatotonu o le fuʻa i mataitusi auro sa i ai le igoa O Ai Na mafaia.
O le fitafita ma ona au na ifo i le Tuai Matua ma faatalofa atu.

Lenei la ua avea le leo o le Lagi i le Leoleo Mamoe o leoleo mamoe. O loʻo e i ai i le konafesi tele faʻatasi ma au faiaʻoga [Vatican I], peitaʻi o le fili o le lelei e leʻo se taimi e filemu ai, o loʻo ia suʻesuʻe ma faʻataʻitaʻi uma aga faʻasamoa e teteʻe atu ia te oe. E lūlūina feʻeseʻeseaʻiga i totonu o lau komiti, o le a tupu ai le ita i laʻu fanau. O pule o le seneturi o le a mimita mai le afi ma manaʻo aʻu upu ua lofia i le faʻaʻiu o le au tausiaina aʻu tulafono. E le o lenei. O le a latou afaina, afaina i latou. E te alualu i luma: afai e le foia ia faigata, o le a latou pala. Afai oe i ai i le faʻanoanoa, aua le taofi, ae ia faʻaauau seʻia oʻo i le ulu o le Hydra o mea sese [o le faʻamatalaina o le Pontifical Infallibility]. O lenei lavea o le a gatete ai le lalolagi ma seoli, ae o le lalolagi o le a mautinoa ma o tagata lelei uma o le a olioli. O lea e potopoto faʻataʻitaʻi ia te oe e lua ni faipule, ae poʻo fea lava e te alu iai, faʻaauau ma faʻamuta le galuega na tuʻuina atu ia te oe [Vatican Council I]. E alu vave aso, o ou tausaga e agaʻi atu i le faʻavaeina o numera; ae o le Masiofo sili o le a avea pea ma ou fesoasoani, ma e pei o taimi ua tuanai, o lea i le lumanaʻi, o le a avea pea ma magnum etsingulare i Ecclesiapraesidium (sili ma tutasi puipuiga i le Ekalesia).
Ae o oe, Italia, le laueleele o faamanuiaga, o ai na faatofuina oe i le faatafunaga? ... Aua e te fai atu i fili, ae o au uo. E te le 'inoʻino i lau fanau fesili mo le areto o le faʻatuatua ma le maua pe o ai na solia? O le a laʻu mea o le a fai? Ou te tuʻimomomoina leoleo mamoe, ou te faataapeapeina le lafu, ina ia saili e nifo i luga o le nofoa o Mose fanua lelei ma le lafu e faalogo ma le agamalu ma fafaga.
Ae o le lafu ma leoleo mamoe o loʻu lima o le a fuaina; oge, faʻamaʻi, taua o le a mafua ai tina ona faʻanoanoa i le toto o latou ataliʻi ma tane na feoti i le nuʻu fili.
Ma fai mai, Roma, o le a le mea o le a i ai? Le agaga faʻafetai Roma, faʻamalo Roma, sili Roma! Ua e sau i se mea e te le sailia ai seisi mea, pe e te faʻamamaina foi i se isi mea i lou Pule Silisili Ese, pe a le o le taugata, e galo ai o lou ma lona mamalu o loʻo taoto i Kolokota. O lenei ua matua, ua solomuli ia, ua le aoga, ua leiloa; aʻo le upu pologa na te gatete le lalolagi uma.
Roma! ... O le a ou sau ia te oe fa fa!
- I le muamua ou te taia o outou laueleele ma i latou e nonofo ai.
- I le lua ou te aumaia le fasioti tagata ma le faʻaumatiaina i ou pa. Ae e te leʻi tatalaina ou mata?
- O lona tolu oʻo mai, o le a talepeina puipuiga ma puipuiga ma i le faʻatonuga a le Tama o le a faʻatupuina le nofoaiga o le faʻamataʻu, faʻamataʻu ma faʻatafunaga.
- Peitaʻi o aʻu tagata popoto ua sosola ese, o loʻo solia pea laʻu tulafono, o le mea lea o le a oʻu fai le fa asiasiga. Oi talofa ia te oe pe a fai o laʻu tulafono o se igoa le aoga pea mo oe! O faʻaiuga e tupu i tagata aʻoaʻoina ma e le malamalama. O lou toto ma le toto o lau fanau o le a fufulu ese le pisia e te faia i le tulafono a lou Atua.
Taua, mala, fiaʻai o le sasaina o le a osofaʻia ai le faʻamaualuga o le tagata ma le faʻatiga leaga. O fea o iai ou matagofie, au vila, ma ou maota? Ua avea ma lapisi i sikuea ma auala!
Aʻo outou ositaulaga, aisea e te le taufetuli tagi ai i le va o le vestibule ma le fata faitaulaga, talosagaina le taofia o le sasa? Aisea e le avea ai le talita o le faʻatuatua ma e alu i luga o taualuga, i fale, i auala, i sikuea, i nofoaga uma, tusa lava pe le mafai foi ona ou tau atu i ai, e ave le fatu o laʻu upu? O e le o silafia ea o le mataʻutia mata-lua pelu lea na talepe i lalo ou fili ma lepetia ai le toasa o le Atua ma tagata? E mautinoa lava o nei mea o le a auauai mai le tasi.
E tupu malie lava mea.
Ae o le Aukuso Queen o le Lagi o loo iai.
Ua i ona lima le mana o le Alii; e faataape ia ona fili pei o le puao. Na ia ofuina le Tagata mamalu i ona 'ofu tuai. Ose afa o le a tupu pea.
Ua faʻaumatia le amioletonu, o le a muta le agasala, ma a o le i atoa masina atoa o le masina o fugalaʻau, o le iris o le filemu o le a aliali mai i le lalolagi.
O le Vaʻai Sili e vaʻai atu i le Tupu a lona Tupu ua faʻaofuina.
I le lalolagi atoa o le la o le a aliali mai faʻamatagofie e leʻi sau mai i le mumū o le Upper Room seʻi oʻo mai i le aso, e leʻo vaaia foi seʻi oʻo i aso mulimuli ».

O le Salesian Bulletin o 1963, i ni faʻamasinoga se tolu i mataupu ia Oketopa, Novema, Tesema, sa faia ai se manatu manaia i lenei vaʻaiga. Lenei la matou faatapulaʻa matou i le taʻua o le pule tonu o le Civilization o 1872, tausaga 23, vol. VI, faasologa 80, itu. 299 ma le 303. E moni lava e faasino i nisi vaitaimi, ae oʻo mai i le molimau lenei: «Matou te manaʻo e manatua se valoaga lata mai sa leʻi lolomiina ma lē iloa e tagata lautele, lea na faailoa atu i se tagata i Roma mai le taulaga mai le itu i matu o Italia. Fepuari 12, 1870.
Ua tatou le amanaʻia mai i fea e sau. Ae e mafai ona tatou faʻamaonia na iai i o tatou lima, ae leʻi puʻeina Pale e Alemanni ma susunuina e Komunisi. Ma o le a matou fai atu o se mea e maofa ai lava matou i le taimi na e vaʻai ai oe i le pa'ū o Roma, i le taimi e te leʻi manatu o oe e te latalata pe ono mafai ".