Na tatalaina e le Vatikana faamaumauga a Pope Pius XII o le Taua Lona Lua a le Lalolagi

Ina ua maeʻa le tele o tausaga o le faʻamalosi a le au tusi tala faʻasolopito ma tagata Iutaia, na amata ai ona faʻatagaina e le Vatikana i le Aso Gafua, le ulufale atu o sikola i tusitusiga o Pope Pius XII, le finauga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi.

E masani lava ona tauanau pea e ofisa o le Ekalesia Katoliko Roma, e faia e Pius mea uma e mafai ai ona sefe le ola o tagata Iutaia. Ae sa ia le leoa faalauaitele lava pe a ma le 6 miliona tagata Iutaia na fasiotia i le Holocaust.

E silia ma le 150 sikola na tusi talosaga e suʻesuʻe tusitusiga e faatatau i lana pule tusitusi, lea na amata mai le 1939 i le 1958. E masani lava, o le Vatikana e faʻatali i le 70 tausaga talu ona maeʻa le pontificate e tatala ana faʻamaumauga i sikola.

Talanoa ma le au tusitala i le aso 20 Fepuari, o le faletusi sili o le Vatikana, Cardinal José Tolentino Calaça de Mendonça, fai mai o tagata suesue uma, e tusa lava pe o le a le atunuu, faatuatua ma talitonuga, e talia.

"E le o fefe le ekalesia i tala faasolopito," o lana tala lea, toe taʻua upu a Pope Francis ina ua ia faasilasilaina lona finagalo e tatala faamaumauga a Pius XII i le tausaga talu ai.

Ua masani lava i taimi uma na finau mai le au ofisa o le Ekalesia Katoliko Roma, Pope Pius XII, o loo faaalia iinei i se ata e leʻi tusia, ua latou faia mea uma na mafai e laveai ai ola o tagata Iutaia. Ae sa ia le leoa faalauaitele lava pe a ma le 6 miliona tagata Iutaia na fasiotia i le Holocaust.

E faʻafeiloaʻi e vaega a tagata Iutaia le tatalaina o le faamaumauga. "I le valaʻauina o le au tusi tala faʻasolopito ma tagata atamamai ina ia faʻasalalau faʻalauaʻitele tusitusiga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi i le Vatikana, o Pope Francis o loo faʻaalia se tautinoga e aʻoaʻo ma faʻasalalauina le upu moni, faʻapea foi mo le uiga o le manatuaina o le Holocaust," o lana tala lea. O le Peresetene Iutaia Kongres Peresitene Ronald S. Lauder i se faamatalaga.

Johan Ickx, o le Vatikana archivist, fai mai o le a maua gofie sikola tagata avanoa i faila.

"Ua matou pasia nei le 1 miliona 300.000 pepa o loʻo puʻeina ma fesoʻotaʻi ma se suʻesuʻega mo ia, e fesoasoani ai i tagata suʻesuʻe ia vave alu," o lana tala lea.

O na tagata suʻesuʻe ua leva na faatali. O se Siamani fusuaga mai le 1963, o Rolf Hochhuth o le sui o loʻo tulaʻi mai ni fesili e uiga i le taua a Pio, ma tuʻuaia o ia i le le faʻatupuina o le le leoa i le Holocaust. O taumafaiga a le Vatikana e sasaina o ia, ua taofia ona o ni mea e manatua pea i Roma e uiga i lana amio agai i tagata Iutaia o le taulaga, i le vaitaimi o pulega faa-Nasi.

O se maʻa i le puipui i fafo atu o se kolisi a le militeli i Roma e faʻamanatu ai le faʻaputuina o le 1.259 Iutaia. E faitauina faapea: “I le aso 16 o Oketopa, 1943, o aiga Iutaia uma a Roma na saeia mai o latou fale e le au Nazis, na aumai iinei ma auina atu i nofoaga o le fasioti tagata. E ova ma le 1.000 tagata, ae naʻo le 16 na sao mai. "

O se maʻa na tusia i Roma e faʻamanatuina ai le solo faʻapitoa o le au Nazis ma le ave faapagota i nofoaga o le faʻaumatia o aiga Iutaia i le aso 16 o Oketopa, 1943. "E sili atu ma le 1000 tagata, naʻo le 16 na sao mai," o le tala lea a le papalagi.
Sylvia Poggioli/NPR
O le nofoaga, e na o le 800 mita mai le St. Peter's Square - "i lalo o faamalama lava ia o le pope", e pei ona lipotia mai e Ernst von Weizsacker, o ia i lena taimi sa avea ma amepasa Siamani i le Vatikana, e faatatau ia Hitler.

David Kertzer o Brown University ua tusia tele i luga o popes ma tagata Iutaia. Na ia manumalo i le Pulitzer Prize 2015 mo lana tusi Il Papa e Mussolini: o le mea lilo talafaasolopito o Pius XI ma le tulai mai o fasia i Europa, i luga o le muamua Pius XII, ma ua teuina se kesi i le Vatican faamaumauga mo le isi fa masina.

Fai mai Kertzer e tele mea ua iloa e uiga i mea na faia e Pius XII. Tele mea e le iloa e uiga i felafolafoaiga i totonu ile tausaga taua i le Vatikana.

"Matou te iloa e leʻi faia e [Pius XII] se gaioiga lautele," o lana tala lea. “Na te leʻi tetee mo Hitler. Ae o ai i le Vatikana mafai ona unaʻia o ia e faia? O ai e ono fautuaina le faaeteete? O le ituaiga mea lea ou te manatu o le a matou vaʻaia pe faʻamoemoe e iloaina. "

E pei foi o le toatele o tusitala o le ekalesia, Massimo Faggioli, na te aʻoaʻo le tala i le Iunivesite o Villanova, e fia iloa foi le matafaioi a Pio ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, i le taimi o le Cold War. Aemaise lava, ua ia tuufesili, pe na faalavelaveina ofisa o le Vatikana i le palota a Italia i le 1948, pe a iai se avanoa moni e manumalo ai mo le Communist Party?

O loʻo vaaia le tusilima a Pope Pius XII i luga o le ata tusia o lana lauga i le 1944, o loʻo faʻaalia i le taimi o le asiasiga sa taʻitaʻia mo le aufaasālalau a le Vatican library i luga o Pope Pius XII ia Fepuari 27.

"Ou te fia iloa pe o le a le ituaiga o fesoʻotaʻiga sa i ai i le va Failautusi o le Malo [Vatikana] ma le CIA," o lana tala lea. "O Pope Pius na mautinoa lava lona talitonuga e tatau ona ia puipuia se manatu i le faa-Kerisiano o Europa i le komunism".

Ua mautinoa e Kertzer o le Ekalesia Katoliko na faamataʻuina e le Holocaust. O le mea moni, e faitau afe tagata Iutaia na sulufaʻi atu i lotu Katoliko i Italia. Peitai o le mea ua ia faamoemoe e malamalama lelei ai i faamaumauga a Pio, o le matafaioi lea ua faia e le ekalesia i le faapaologa o tagata Iutaia.

"O tagata autu na faatauina le taufaaleaga o tagata Iutaia mo le tele o tausaga e le o le setete, o le ekalesia," o lana tala lea. "Ma na ia faʻaleagaina tagata Iutaia seia oʻo i le 30s ma le amataga o le Holocaust, pe a le o iai, e aofia ai faʻasalalauga e fesoʻotaʻi ma le Vatikana."

Ole tala lea a Kertzer, ole faiga lea a Vatikana.