Fai mai le Epikopo Nigeria, e tatau ia Aferika ona taofi le tuuaʻia o Sisifo i ona faafitauli

YAOUNDÉ, Cameroon - I le maeʻa ai o le lipoti a Iuni 10 mai le Norwegian Refugee Council (NRC) o le iva mai le sefulu "sili atu ona le amanaʻia faʻafitauli i le lalolagi" na maua i Aferika, na lapataia ai loa e le epikopo Nigeria le tetee i Sisifo mo lea tulaga.

"O le tuuaia o Sisifo o le tuua o Aferika na tulai mai ai le fesili, ae ua afaina ai le fatu o le tatou faafitauli i Aferika, o tatou faamoemoe o le a faaauau pea ona tatou tootutuli i malo o Sisifo mo o tatou olaga atoa e milimili ma faafaileleina e tusa lava pe a tatou musu. e tuputupu aʻe pe masalo o le piʻo ua le mafai ai ona matou tutupu aʻe, "o le tala lea a Epikopo Matthew Kukah o Sokoto.

“Faʻafefea ona tuuaia Sisifo i le faʻatamala pe a oʻo i le ogatotonu o taua i Aferika? O loʻo e talosagaina le ua molia e avea ma tagata tetee, ”Kukah.

Na talanoa le epikopo ma Crux ina ua maeʻa le tatalaina o le lipoti a le NRC, lea na faamamafaina ai le tele o vaega o atugaluga i le konetineta o Aferika.

O Cameroon - o loʻo feagai ma le faʻamataʻu tolu o le fouvalega i itu papalagi e tautatala Igilisi, o le Boko Haram na fouvale i matu ma o le toʻatele o tagata sulufaʻi o Aferika tutotonu i le itu i sasaʻe. O le Temokalasi Ripapelika o Kongo, Burkina Faso, Burundi, Mali, Sudan i Saute, Nigeria, le Central Africa Republic ma Niger na faia foi le tipi. Venesuela ua na o le pau le atunuu o Aferika i luga o le lisi.

Jan Egeland, failautusi aoao o le Norwegian Refugee Council (NRC), na ia faapea mai "o le loloto faalavelave fai ma sui o le miliona o Aferika ua faasee ese tagata ua toe avea foi ma sili atu underfunded, le amanaiaina ma le amanaiaina e le lalolagi".

“O loʻo afaina i latou i le malosi o le malo ma polokiki, vaivai fesoasoani ae le lelei le aufaʻasalalau. E ui lava i le feagai ai ma se asiosio o faʻalavelave tutupu faʻafuaseʻi, ae ole latou SOS ole atu mo se fesoasoani e aua neʻi faʻalogo, ”o lana faʻaauau lea.

Fai mai le lipoti, o faalavelave i nei atunuu ua faamoemoe e faateteleina i le 2020, o se tulaga o le a atili ai ona ogaoga le siama o le lalolagi atoa.

"O le COVID-19 o loʻo sosolo i totonu o Aferika ma o le tele o nuʻu sili ona le amanaiaina ua maeʻa faʻatamaʻia e le tamaoaiga o le faʻamaʻi. Matou te manaʻomia le lotogatasi ma nei feteʻenaʻi aʻafia nuu ua sili atu nei nai lo se isi lava taimi, o lea siama e le faʻaopoopoina sili atu le mafai onosaia faʻalavelave i le anoanoai o faʻafitauli ua latou feagai, "Egeland fai mai.

E ui o le lipoti e tuuaia ai le au foaʻi mo le faamuamuaina o faʻafitauli, atonu talu ai latou te le ofi i luga o a latou laufanua faʻafanua, ua tuuaʻia ai e Kukah le oi o le konetineta i taʻitaʻi o Aferika o e masani ona le lava sauni e feagai ma faʻafitauli.

"Ou te manatu e tatau ona tatou fesili ifo ia i tatou lava pe aisea ua le faatamala ai o tatou taʻitaʻi i le le mafaia ona atiae ni malosiaga i totonu e puipuia ai o latou tagata ma fausia ni malosiaga faʻalapotopotoga ma malo. Aferika ua lava faʻalavelave faʻalavelave a le toʻatele o tagata le-sauniuni le puʻeina o le paoa, ma le malamalama faʻatapulaʻaina pe faʻafefea ona galue le lalolagi ma taʻutaʻu taʻitaʻi o loʻo faʻaauau pea ona tausia mea a Sisifo i le afaina o latou lava tagata. i momoi mea na latou aai ai ma latou aiga, ”o le tala lea a le epikopo ia Crux.

"O lea, ou te manatu e sese le muamua ona tuuaia Sisifo o le le amanaʻiaina o aferika, aemaise pe a fai o nisi o nei faʻalavelave e mafua mai i le matapeʻapeʻa o taʻitaʻi o Aferika o loʻo faʻaauau pea ona avea o latou atunuʻu ma tagata totino," o lana tala lea.

I le taulaʻi atu ai ia Nigeria, na taʻua ai e Kukah, o le tamaoaiga o le malo, na "faaaoga e le au maualuluga, ma ua avea ma mea malie mo le faapalapala o tupe."

Na ia fesiligia le faamaoni o le Peresetene o Nigeria, Muhammadu Buhari, i le tauina o se tasi o feteʻenaʻiga sili ona feololo a Nigeria - o le taua faasaga ia Boko Haram, lea na ova ma le sefulu tausaga o faia i le itu i matu sasaʻe o le atunuu, ma maliliu ai le silia ma le 20.000 o tagata na maliliu, ae totoe ai le 7 miliona o tagata manaʻomia se fesoasoani agaalofa.

O le sili atu ma le 200 miliona tagata Nigeria e toeititi lava vaeluaina i le va o Kerisiano ma Mosalemi, faatasi ai ma le au Kerisiano i le itu i saute ma le au Mosalemi i matu. E tele setete Mosalemi-toʻatele na faʻatinoina le tulafono Sharia e ui lava i le malo o seneturi-tuai faʻavae.

O le peresetene o loʻo iai nei o se tagata faʻamaoni Mosalemi ma o le tele o lana aufaitio na tuuaia o ia i le alofa i ona uso talitonu.

"Vagana ai le pelesetene ma lana 'au, e le mafai e seisi ona faʻamatala mai le mea o tatou i ai ma le mea tatou te o i ai," o le tala lea a le epikopo.

Na ia faamamafa foi e faapea, o aso nei, nai lo le taofiofia o le Boko Haram i lalo o le pule, "o le gaoi, ave faamalosi ma isi ituaiga o vevesi o lo o faaumatia uma i matu setete a o tatou talanoa."

"Na o le lua vaiaso talu ai, 74 tagata na fasiotia ma o latou nuu na faʻaleagaina i le setete o Sokoto, o le fatu o le tuai caliphate," o le tala lea a Kukah, e faatatau i le malo Islam na pulea le eria.

Na ia taua foi e faapea, e leai se kerisiano e foliga mai e aafia i le faiga o filifiliga mo le puipuiga o le atunuu.

"Mo se faʻataʻitaʻiga, o aso nei ua valaʻau mai tagata Nigeria mo le feteʻenaʻi i le puipuiga o mea i totonu o Nigeria: o se feteʻenaʻiga na fanau mai i se vaega Mosalemi o loʻo tauivi e avea Nigeria ma setete o Isalama, o loʻo tauina e le malo e taʻitaʻia e le Mosalemi ma le Nordic o se pelesetene, ma Minisita o le puipuiga, National Security Advisor, Head of Immigration, Customs Controller, Director of State Security, Inspector General of Police, Chief of Army and Air Personnel All Muslims and matuethners ", na ia faamamafa.

“O isi o matou uma o tagata maimoa uma. Ma, e ui lava na faʻaleagaina ni nuʻu atoa ma o tagata o loʻo nonofo i totonu ua oʻo atu i le selau ma selau o afe, o tagata Nigeria nei e faʻaauau pea ona fesiligia pe faʻafefea ona vaʻavaʻaia ma faʻamaonia e le pelesetene le fausiaina o iunivesite e lua i fale o le taʻitaʻiʻau ma le auvaa tagata faigaluega? Ma e talafeagai le tuuaʻia o le lalolagi lautele? O le a le mea ua e tuʻuaʻia ai i latou? Na fesili Kukah.

Na taʻua e le epikopo, o iʻuga o se faiga saʻo, na mafua ai le "faaleagaina o le atunuu".