o loʻo faʻaalia e le Ekalesia le tala lelei o le sogasoga i taimi o faigata

Vagana ae faʻatasi: faʻaalia e le Ekalesia le faiva o le sogasoga i taimi o faʻamaʻi pipisi

O Porta Angelica, o se faitotoʻa e latalata i le Vatican na faʻaumatia i le 1888, o loʻo faʻaalia i le tusi a le Cardinal Girolamo Gastaldi i le tusi 1684 ma ni taiala mo le tali atu i se faʻamaʻi. O taʻiala a le katinale na faʻavae i luga o lona poto masani i le taimi o le faʻamaʻi o le 1656, ina ua faatonuina o ia e Pope Alesana VII e faʻatonutonu le faleoloa i Roma, lea na faʻamavaeina ai tagata mo le tuʻulafoaʻiina, faʻanofoina ma faʻafouina. (Credit: CNS ata / faʻaaloaloga a le Rare Book Collection, Lillian Goldman Law Library, Yale Law School.)

ROMA - O le taliaina e le Ekalesia Katoliko o le faasaina o aoina mo tapuaiga faitele ma isi tiga COVID-19 ua atagia mai ai lona malamalamaaga umi o le faʻatuatua, tautua, ma le saienisi e le feteʻenaʻi.

O le ekalesia na i ai le tele o seneturi o le poto masani ma le lelei ma mea e le tatau ona faia o se faʻamaʻi - ma le mamao mai le tetee, na masani lava i le pito i luma o le fautuaina o le soifua maloloina lautele fuafuaina o le sili ona aoga i le taimi e aofia ai le faʻamaʻi

O se tasi o faʻasologa taua o faʻatonuga mo le soifua maloloina lautele na faʻasalalauina e Cardinal Girolamo Gastaldi i le 1684.

Na tusia e Anthony Majanlahti, o le tusitala o tala faasolopito o Canada ma le tusitala faapitoa i le talaaga o le soifuaga o Roma, le lata i le 1.000-itulau itulau.

O le “fautuaga i le tusi lesona e foliga masani lava i Roma i aso nei: puipui faitotoʻa; tausia le faʻaleagaina; leoleo i ou tagata. I se faʻaopopoga, nofoaga lata ane o faʻaputuputuina lauiloa, mai faleʻoloa i lotu ", na ia tusia i luga o le upega tafailagi tusitusiga o Aperila 19," O se tala o maʻi, faʻatuatua ma faʻamalologa i Roma ".

O le poto masani o le katinale na faavae i luga o lona poto masani i le taimi o le mala o le 1656, ina ua faatonuina o ia e Pope Alexander VII e puleaina le fesootaiga o le lazarets i Roma, o falemaʻi ia na tuueseese ai tagata mo le tuueseeseina, quarantine ma le toe faaleleia.

O tuʻugamau tetele sa faʻailogaina C ma F mo i latou na aʻafia i lenei faʻamaʻi o loʻo vaaia i luga o le faʻafanua o le Basilica o St. Paul Outside the Walls of Roma i le tusi lesona 1684 a Cardinal Girolamo Gastaldi o loʻo iai ni faʻatonuga mo le tali atu i se faʻamaʻi. O taʻiala a le katinale na faʻavae i luga o lona poto masani i le taimi o le faʻamaʻi o le 1656, ina ua faatonuina o ia e Pope Alesana VII e faʻatonutonu le faleoloa i Roma, lea na faʻamavaeina ai tagata mo le tuʻulafoaʻiina, faʻanofoina ma faʻafouina. (Credit: CNS ata / faʻaaloaloga a le Rare Book Collection, Lillian Goldman Law Library, Yale Law School.)

O le faigata o le taofiofia o le faiga o le ki i tulafono faʻamaonia na pasia e le Faʻapotopotoga a le Ekalesia Pope mo le Soifua Maloloina, lea na faʻatulagaina e Pope Urban VIII i le 1630 e faia ai gaioiga i soʻo se taimi na pesia ai se faʻamaʻi.

A o faʻamalosia ma faʻamalosia faiga masani sa faigofie i le Setete o le pope, talu ai o malosiaga o le ekalesia ma le setete e tasi, "o le sootaga o le felagolagomaʻi" i le va o le ekalesia ma faʻalapotopotoga lautele na masani ona avea ma masani i isi nofoaga, e ui lava o le lua O vaega e leʻo taimi uma e faʻafesoʻotaʻi pe leai se feteʻenaʻi, fai mai Marco Rapetti Arrigoni.

Ae poʻo a lava tulaga na maua ai taʻitaʻi lotu i latou i taimi o faʻamaʻi ma faʻamaʻi pipisi, e toʻatele lava na maua lava auala e auauna ai ma le sogasoga, lototele ma le faʻaeteete, ma le faʻaeteete mulimuli i faʻatinoga e talitonuina e puipuia ai latou ma isi. mai le siama, na ia faamatala i le Katoliko News Service.

Ina ia faʻamanatuina pe faʻapefea ona faʻatapulaʻaina tapulaʻa i le lautele tapuaiga ma le faʻatautaia o faʻamanatuga i le talafaʻasolopito o le ekalesia ma e le tatau ona avea o se taupulepulega leaga faʻasaga i lotu, ua faʻasalalau e Rapetti Arrigoni se vaega o faʻamatalaga auiliili faʻasolopito i luga o le upega tafailagi i le Italia i le breviarium.eu lea e faʻamaonia ai le tali a le ekalesia i faʻamaʻi pipisi i le tele o seneturi.

O se faʻafanua o le itumalo o Trastevere i Roma i le taimi o le faʻamaʻi o le faʻamaʻi o le 1656, o loʻo vaaia i le tusi lesona 1684 a Cardinal Girolamo Gastaldi, o loʻo iai ma tulafono mo le tali atu i se faʻamaʻi. Luga agavale o le Jewish Ghetto. O taʻiala a le katinale na faʻavae i luga o lona poto masani i le taimi o le faʻamaʻi o le 1656, ina ua faatonuina o ia e Pope Alesana VII e faʻatonutonu le faleoloa i Roma, lea na faʻamavaeina ai tagata mo le tuʻulafoaʻiina, faʻanofoina ma faʻafouina. (Credit: CNS ata / faʻaaloaloga a le Rare Book Collection, Lillian Goldman Law Library, Yale Law School.)

Na ia taʻu atu i le CNS le vave ona faailoa e epikopo o le ekalesia epikopo auala na aliali mai na aoga i le taimi e taofi ai le sosolo o le faamaʻi ma le faasaina o le potopoto o le au faatuatua ma le faateleina o le va fealoai, tumama, faaleagaina ma le ea.

O le ekalesia e tatau ona sailia ni auala fou e faʻatautaia ai faʻamanatuga ma faʻamalieina manaʻoga o ona tagata, pei ona ia taua i se imeli tali i fesili i le amataga o Me.

I Milan, i le taimi o le faʻamaʻi o le 1576-1577, sa i ai pou vaʻa ma fatafaitaulaga sa fausiaina i le fetaulaʻiga ala o San Pedro Borromeo ina ia mafai ai e tagata nofoia ona faʻamamaluina le koluse i le pito i luga o le koluma ma auai i le Eucharistic celebration mai latou faʻamalama.

Na faʻamalosiʻau le tagata paia i tagata taʻitasi ma aiga e tatalo ma faʻailo logo a le lotu faʻitu taimi i le ao mo le tatalo masani, e sili lava ona faaleo leotele mai le faʻamalama matala.

Na ia tofia ni faifeau e o i nisi pitonuu. Ina ua faailo e se tagata o nofo ai se manaʻoga mo le faʻamanatuga o le leleiga, sa tuu e le patele lana nofoa paʻu i fafo atu o le faitotoʻa na tapunia ai tagata salamo e faʻafofoga i le taʻutinoga a lana agasala.

I le gasologa o le talafaʻasolopito, o ipu eseese ua leva na faʻaaogaina e faʻatonutonu ai le Eukalesitia aʻo faʻamautinoa le fealualuaʻi o tagata, e aofia ai fulu uumi poʻo se sipuni mafolafola ma se fistula poʻo se paʻu e pei o niu mo le uaina faʻapaʻiaina poʻo mo le faʻatautaia o le viaticum Vineka poʻo se mumu moligao na faʻaaogaina e faʻamama ai mea totino ma tamatamailima a le faifeau.

I Florence i le 1630, na taʻua e Rapetti Arrigoni, na faatonuina e le akiepikopyo Cosimo de 'Bardi ia patele e fai o latou ofu talaloa - i le talitonuga na avea o se papupuni i siama - faaaoga se fasi ie na ufiufi i o latou luma pe a ofaina le Faʻamanuiaga ma le faʻailoga. o se ie pupuni i totonu o le mea e taʻutaʻu atu i le va o le taʻutaʻu atu ma le tagata salamo.

Na ia taua foi e faapea, o se tasi o ona tuaa, Archb Bishop Giulio Arrigoni o Lucca, Italia, na ia tuuina tulafono faigata na faamaonia le aoga i taimi ua tuanaʻi i le taimi na pa ai le kolera i le 1854, faapea foi ma le asia o maʻi, tufaina o meaalofa, ma le sauniaina o le mafanafana faaleagaga i soo se mea e mafai ai.

O le tele o mea sese na faia e nuʻu, fai mai a ia, o le faʻaitiitia poʻo le faʻatatauina faʻatatau o faʻamaʻi ogaoga ina ua aliaʻe mai mataupu ma mulimuli ane leai se gaioi poʻo le le lelei o tali mai pulega.

E i ai foi tulaga matautia tele i le vave faʻamamaina o faʻatapulaʻa, na ia taʻua ai, e pei foi o le Grand Duchy o Tuscany ina ua taia e le faamaʻi i le 1630.

O tagata lautele na finau mo se taimi umi o se fuafuaga mo le "malamalama" quarantine na le faʻatinoina ia Ianuari 1631 - sili atu ma le tausaga talu ona muamua faʻailoga o faʻamaʻi na vaaia i le tautoulu o le 1629.

I lea fuafuaga, o le toʻatele o tagata na tuusaunoaina mai le quarantine, ae maise lava le aufaipisinisi ma isi polofesa, ina ia taofia ai le faʻaletonuina o le malosi o le tamaoaiga o Florentine, ma le tele o fale pisinisi, e aofia ai fale talimalo ma fale faʻataga, na faʻatagaina ona toe amata pisinisi ina ua maeʻa le tolu masina. taimi tapunia, na ia fai mai ai.

O le "fuafuaga" na mafua ai le faamaʻi mo le isi lua tausaga, fai mai Rapetti Arrigoni.

E oʻo mai lava i aso nei, o le Ekalesia Katoliko ma isi lotu e taua tele i le vaʻaia o i latou e aʻafia i faʻamaʻi ma fesoasoani i le faʻamutaina o faʻamaʻi, na taʻua e Katherine Marshall, o se tagata suʻesuʻe i le Berkley Center for Religion, Peace and World. Mataupu o le Iunivesite o Georgetown ma faʻatonusili faʻapitoa o le Dialogue on the Development of World Faiths.

Faʻatuatuaina e o latou afioʻaga, o taʻitaʻi lotu o ki i le faasalalauina o tulafono taua mo le soifua maloloina, faʻasaʻoina o faʻamatalaga sese, avea ma faʻataʻitaʻiga ma le aʻafia o amioga a tagata, na ia taʻua i le aso o Aperila 29 webinar i le matafaioi a lotu ma le faʻamaʻi o le COVID. 19, lagolagoina e le International Partnership for Religion and Sustainable Development.

"O a latou matafaioi e mafai ona faʻailoa pepelo e pei o le" faʻatuatua ma le saienisi ", o le" faʻatuatua ma le poto faʻalelalolagi ", o lana tala lea. Ae o taʻitaʻi lotu e mafai ona paʻaga ma malo ma tagata poto faapitoa i le soifua maloloina ma fesoasoani i le fausiaina lelei, tuʻufaʻatasia fesoasoani ma toefausiaina taumafaiga.