Tuuto i le Loto Paia o Iesu

E leai se mea i le tuʻuina atu i le Loto Paʻia o Iesu, lea e leʻo iai i totonu o se tala puʻupuʻu i le Evagelia a Sagato Ioane, le tagata faʻamanuiaina e mafai ona faʻalagolago lona ulu i luga o le fatafata a le Matai i le taimi o lona olaga i le lalolagi ma o taimi uma. tumau latalata ia te ia, na tatau ia te ia le mamalu o le puipuia o lona Tina.

O lenei poto masani e tatau ona o gatasi ma se faʻapitoa togafitiga o loʻo faʻaalia e le gata i Evagelia, ae i le atoa proto-Kerisiano tu masani, avea ma faʻavae le lauiloa talaʻaga ma le vaega na faʻaalu ai e Iesu Peteru i le mamalu faʻapaʻaga, tuua John ese (Jn 21, 1923)

Mai lenei mea moni ma mai lona tulaga ese umi (na maliu o ia i le selau seneturi) o le talitonuga maumaututu na fanau mai o le alofa ma le talitonuina faafailele agai i le Matai na fausiaina se ituaiga o avanoa auala e oʻo sao ai i le Atua, tusa lava pe o le a le matauina o isi mataupu. I le mea moni, e leai se mea e faʻamaonia ai lenei talitonuga i tusitusiga a le Aposetolo ma aemaise lava i lana Evagelia, e tuai na sau, i le manino ma le faatauanau talosaga a le au soʻo ma ua fuafuaina e avea o se loloto, e le o se fesuiaiga o mea ua uma ona faʻailoa mai e le synoptic. . A i ai se mea, alofa mo Keriso fai ma sui o se faʻaosofia e tausisi tulafono ma le faʻaeteete, ina ia mafai ai ona avea tonu ma ola malumalu o lena Upu lea e fai ma sui na o le malamalama i le lalolagi, pei ona le faʻagaloina Prologue faʻamatalaina.

Mo le sefululima selau tausaga tuuto i le Loto o se faʻataʻitaʻiga o le Alofa Paia o lea na tumau ai le avea ma se mea moni i le olaga lilo, lea e leai seisi na manaʻomia le faʻalauiloaina o se faʻataʻitaʻi i lana ia lava aia. E le mafaitaulia faʻamatalaga i San Bernardo di Chiaravalle (9901153), ma isi mea faʻalauiloaina le faʻailoga o le mumu rosa o se liua o le toto, aʻo St.Ildegarde o Bingen (10981180) "vaʻaia" le Matai ma i ai le faʻamafanafanaga folafolaga o le fanau mai o le Franciscan ma Dominican poloaiga, fuafua i le taofiofia le salalau o talitonuga sese.

I le seneturi lona sefululua. o le ogatotonu o lenei tuuto e le masalomia o le Benedictine monastery o Helfta, i Saxony (Siamani) ma Saint Lutgarda, Saint Matilda o Hackeborn, o le na tuua ona tuafafine se tamai tusi o ana talafaʻasolopito poto masani, lea tatalo i le Paʻia Loto foliga. E toetoe lava a mautinoa Dante e faʻasino ia te ia pe a ia talanoa e uiga ia "Matelda". I le 1261 na taunuʻu ai se teineititi e lima tausaga le matua i le lava monastery o Helfta o le ua uma ona faʻaalia se uiga faʻamaoni mo le olaga faʻalelotu: Geltrude. O le a oti o ia i le amataga o le fou senituri, ina ua maeʻa ona mauaina le stigmata paia. Faatasi ai ma le faautauta uma na fautuaina e le Ekalesia i le feagai ai ma faalilolilo faaaliga, e tatau ona matauina na auai le paia i talanoaga paia ma le Evagelia Ioane, lea na ia fesili ai pe aisea na le faaalia ai le Paia Paia o Iesu i tagata o se saogalemu puipuiga . faasaga i mailei a le agasala ... na taʻuina atu ia te ia o lenei faamaoni na taofia mo taimi mulimuli.

E le taofia ai le faʻatupuina o talitonuga faʻalelotu o ia lava, e ala i le talaʻiina o le faʻatonuga a Franciscan ma Dominican, ua faʻasalalauina ai foi le faʻaleagaga o le mafaufau i le aulotu. O se suiga na faʻapea ona mautinoa: afai seʻia oʻo i le taimi lena na manumalo le faʻa-kerisiano, faʻatasi ai ma lana vaai faʻatatau i le mamalu o le Keriso Toetu, o lenei ua i ai le faʻatupulaia o le mafaufau i le tagata soifua o le Faʻaola, i lona vaivai, mai lona laitiiti i le tuinanau. Na faʻapea ona fanau mai amio faʻakerisiano a le Crib ma le Via Crucis, muamua o mea uma na fai ma sui faʻataʻitaʻi e toe faʻaolaola ai taimi sili o le soifuaga o Keriso, ona avea ai lea ma faʻigalotu i totonu o aiga, faʻateleina le faʻaaogaina o ata paia ma ata eseese. Ae paga lea, o faatufugaga paia ma ona tau, o le a aumaia ai se faalumaina ia Luteru, o le a tulai faasaga i le "le amanaʻiaina" o le faatuatua ma o le a tausisi lava i le toe malosi o le toe foi i le Tusi Paia. O le Ekalesia Katoliko a o puipuia tu ma aga o le a faʻamalosia e aʻoaʻi ia, faʻavaeina le faʻavaeina o tapu o faʻatusatusaga ma faigalotu faʻalelotu.

O le mea moni, o le mea lea, o le talitonuina saoloto lea na musuia ai le tele o le poto salalau i le lua seneturi talu ai, na taofiofia, pe a le o tuuaia foi.

Ae o le le mafaufauina se tali atu i le ea: i le feagai ai ma le mataʻu i le tiapolo, a o pa ma le talitonuga pepelo a Luteru ma taua taua o tapuaiga, lena "tuuto i le Paia Paia" o le na faamafanafanaina agaga i taimi lata mai mulimuli ane avea ma tofi faʻalelalolagi.

O le failotu o Saint John Eudes, o le sa nofo i le va o le 1601 ma le 1680, o le na taulaʻi i le faʻailoaina ma le Humanity of the Incarnate Word, i le tulaga o le faʻataʻitaʻia o ona faʻanaunauga, manaʻoga ma lagona ma le mea moni lona alofa mo Mary. E lagona e le paʻia le manaʻomia e tuʻueseese le mafaufau loloto mai le ola aʻai, o se fuʻa lea a ekalesia ua toe fuataina. I se isi itu, e valaʻaulia i tatou e saili saʻo i le faʻatuatuaina i le Paʻia Paia le malosi e galue lelei ai i le lalolagi. I le 1648 na mafai ai ona ia mauaina le faʻamaoniga a le Liturgical Office ma se Misasa na tusia e faʻamanatuina ai le Paʻia Loto o le Taupou, i le 1672 i latou o le Loto o Iesu.O le Tamaʻitaʻi Frances o Lorraine, o le faʻatonu o le Benedictines o St. Peter i Montmartre , mafai ona aofia ai i le tuʻufaʻatasia sui eseese o le aiga tupu.

I le afiafi o Tesema 27, 1673, le tausamiga a Sagato Ioane le Faievagelia, Iesu i le tino ma le toto faʻaali atu ia Margaret Mary, aka Alacoque, o se talavou taupou o le faʻatonuga a le Visitandines o Paray, o le na faia le taimi galuega a le tausimaʻi fesoasoani. Na valaʻaulia o ia e le Matai e suitulaga ia St. John i le taimi o le Tausamaaga Mulimuli "Loʻu Fatu Paia" fai mai "e matua fiafia lava o ia i le alofa i tamaloloa ... ma ua le mafai ai ona toe taofiofia le afi o lona alofa mama, ua tatau loa ona ia O ai na faʻasalalauina ... Ua ou filifilia oe o le to e le aoga ma le le malamalama e faʻataunuʻu ai lenei fuafuaga sili, ina ia mafai ona faia mea uma e aʻu. "

I ni nai aso mulimuli ane toe vaʻaia le vaʻaiga ia te ia lava, sili atu le maofa: O Iesu o loʻo tiʻetiʻe i luga o le nofoaliʻi o afi, e sili atu lona pupula nai lo le la ma le malamalama e pei o le tioata, o lona fatu ua faʻataʻamilomiloina e le pale tuitui faʻailogaina o manuʻa faʻatupuina e agasala ma faʻatoilaloina mai le satauro. Margherita mafaufau loloto le le fiafia ma e le faʻamalosi e fai atu se upu i se tasi ma le mea e tupu ia te ia.

I le mea mulimuli, i le Aso Faraile muamua ina ua maeʻa le tausamiga o Corpus Domini, i le taimi o le viiga, na faʻaalia e Iesu lana fuafuaga o le faʻaola: na ia talosagaina se toefaʻamanatuga i le Aso Faraile muamua o masina taʻitasi ma le itula o manatunatuga loloto i mafatiaga i le togalaau a le Gezemani, Aso Tofi uma afiafi, i le va o le 23pm ma le vaeluapo. Aso Sa, Iuni 16, 1675, na talosagaina ai se taumafataga faʻapitoa e faʻamanatuina ai Lona fatu, o le Aso Faraile muamua ina ua maeʻa le okesene o Corpus Domini, i lenei faʻamoemoe o le a faia ai tatalo faʻaleleia mo mea leaga uma na maua i le Faʻamanatuga Faʻamanuia o le fatafaitaulaga.

Margherita alternates setete o le mautinoa le lafoa ma taimi o le oona le fiafia. Tele talanoaga ma saoloto a oe lava manatunatuga e le pa'ū i totonu o le agaga o lana tulafono, lea e faailogaina itula i mea fai a le nuʻu ma, e peiseai e le lava lena, o lona maaleale faʻavae faʻavae faia le sili, Tina Saumaise, matua le fiafia i faʻatagaga. Ina ua fesiligia e le vaega mulimuli le pulega a le ekalesia i Paray mo se manatu muamua, o le tali e faʻavaivaia: "fafaga lelei tuafafine Alacoque" na tali mai "ma o ona popolega o le a mou atu!" Faʻafefea pe a fai o ia na afaina fua i temoni pepelo? Ma e oʻo lava i le taliaina o le moni o le faʻaaliga, faʻafefea ona faʻalelei le tiute o le loto maulalo ma faʻapipiʻiina le manatuaina ma le poloketi o le faʻasalalauina o le tuuto fou i le lalolagi? O le siʻosiʻomaga o taua a lotu e leʻi mou atu ma Burgundy e latalata tele atu i Geneva nai lo Paris! I le masina o Mati 1675, na taunuʻu ai le Tama Faʻamanuia, Claudio de la Colombière, o le pule sili o le lotu lotu Jesuit, e fai ma taʻutaʻuga o le nofoaga o taupousa ma faʻamautinoaina atoatoa le au taupulega i le moni o faʻaaliga na ia mauaina. Mai le taimi nei, o le tuʻufaʻatasia e faʻaeteete foi ona folasia atu i fafo lalolagi, aemaise lava i le au Jesuits, talu ai o le paʻia na tuʻulafoaʻi ma lona soifua maloloina o le a tumau le mautonu i lona olaga atoa. O mea uma matou te iloa e uiga ia te ia na aumai mai le talaaga o le soifuaga faia mai le 1685 i le 1686 i luga o le fautuaga a Father Ignazio Rolin, le Jesuit o lona faatonu faʻaleagaga i lena taimi ma mai le tele o tusi na lafoina e le au paia ia Tama Claudio de la Colombière tasi. na ave ia, faʻapea foʻi ma isi taupulega o le faʻatonuga.

O le mea e taʻua o le "sefululua folafolaga" a le Paʻia Paia na fai iai le feʻau mai le amataga, e aumai uma mai tusitusiga a le tagata paʻia, aua i le Autobiography e leai ni fautuaga aoga.

i tagata tuuto o loʻu Loto Paia o le a ou avatu meaalofa uma ma fesoasoani talafeagai mo lo latou setete (lett. 141)

O le a ou faʻamautuina ma tausia le filemu io latou aiga (lett. 35)

O le a ou faamafanafanaina i latou io latou puapuaga uma (lett. 141)

O le a avea aʻu ma sulufaʻiga saogalemu mo latou i le olaga ma aemaise ai ile itula o le oti (lett. 141)

O le a ou sasaa atu le tele o faʻamanuiaga ia latou galuega ma galuega uma (lett. 141)

tagata agasala o le a maua i totonu o loʻu Loto se faʻavavau ala o le alofa mutimutivale (lett. 132)

o le a mafanafana agaga o le a faʻamalolosi i le faʻatinoina o lenei tuuto (lett. 132)

o agaga naunautai o le a vave tulaʻi i se maualuga atoatoa (lett. 132)

o loʻu faʻamanuiaga o le a tumau i nofoaga o le a faʻaalia ai le faʻatusa o le Loto Paʻia ma faʻaaloaloina (lett.35)

ia i latou uma oe galulue mo le faʻaolaina o agaga, o le a ou foaʻiina alofa tunoa e mafai ai ona faʻaliliuina loto sili ona maaʻa (lett. 141)

o tagata na faʻasalalau lenei faʻamaoni o le a tusia o latou igoa e faavavau i loʻu Loto (lett. 141)

ia i latou uma o e mauaina le Faʻamanatuga Paia i Aso Faraile muamua o le iva masina faʻasolo, o le a ou avatu le alofa tunoa o le tumau mausali ma le faʻavavau faʻaolaina (lett.86)

Ae maise lava i fetusiaʻiga ma Tina Saumaise, lona muamua sili ma talitonuina, matou aitalafu i le sili ona manaia auiliiliga. O le mea moni, o le "tusi 86" lea na ia talanoa ai e uiga i le tumau mausali, o se mataupu vevela i le vevela o le fefinauaʻiga ma le au Porotesano, ma le mea e sili atu ona ofoofogia mai le faaiuga o Fepuari i le 28 Aukuso 1689, na auiliiliina tonu i o le tusitusiga o lena e ono foliga mai o se feʻau moni mai ia Iesu i le Sun King: "o le a le mea e faʻamafanafanaina ai aʻu" na ia fai mai ai "o loʻu faʻamoemoe o le fesuiaiga mo le oona na tigaina ai lenei Loto Paia i maota o le sili atu ma le maasiasi. o lona Passion, o lenei tuuto o le a ia faia oe e taliaina ma le matagofie ... ma pe a ou tuuina atu aʻu tamai talosaga, e faatatau i auiliiliga uma e foliga faigata tele ona iloaina, e foliga mai ou te lagona nei upu: E te manatu ou te mafaia ' e te faia? Afai e te talitonu o le a e vaʻai i le mana o loʻu Loto i le matagofie o loʻu alofa! "

E oʻo mai i le taimi nei e mafai ona sili atu i le manaʻoga o le tagata paʻia, nai lo o se saʻo faʻaaliga a Keriso ... peitaʻi i seisi tusi o le aʻoga avea atili saʻo:

"... o upu nei ua ou malamalama ai e uiga i le tatou tupu: Faʻailoa i le ulumatua tama a loʻu Paʻia Paia, a o lona fanau mai i la le tino na maua e ala i le tuuto i loʻu Paʻia Tamaititi, o le a ia mauaina foi le fanau mai i le alofa tunoa ma le faavavau mamalu e ala i le faʻapaʻiaina o le a ia faia o ia lava i loʻu lalelei loto, lea e manao e manumalo i luga o lona lava, ma faatasi ai ma ana faʻatalanoaga e oʻo atu ia i latou o le sili o le lalolagi. Na ia manaʻo e pule i lona maota, ina ia valiina i ana fuʻa, lolomiina i luga o le fuʻa, ina ia manumalo ai o ia i fili uma, tuʻuina i lalo ulu mimita ma mimita i ona vae, ina ia ia manumalo ai i fili uma o le Paia. Ekalesia E i ai mafuaaga e te ata ai, loʻu Tina lelei, i le faigofie na ou tusia ai nei mea uma, ae ou te mulimuli i le lagona na aumaia ia te aʻu i le taimi e tasi "

O lenei tusi lona lua o loʻo fautua mai ai se faʻaaliga manino, lea e faʻataʻalise ona tusi e le tagata paʻia ina ia mafai ai ona faʻamanatu le manatuaina o mea na ia lagonaina i le tele e mafai ai ma mulimuli ane, ia Aukuso 28, o le a sili atu ona saʻo.

"O le Tama Faavavau, manaʻo e faia toe teuteuga mo le oona ma le tiga na mafatia ai le Adorable Heart o Lona Alo paia i fale o aloalii o le lalolagi e ala i le faalumaina ma le ita o lona tuinanau, manao e faatu lona malo i le faamasinoga o lo tatou tupu sili, lea na ia manaʻo e faʻaaoga mo le faʻatinoina o lana ia lava mamanu, lea e tatau ona faʻamalieina i lenei auala: ia i ai se fale fausiaina o se ata o le Sacred Heart o le a tuʻuina atu e maua ai le faʻapaʻiaina ma mamalu o le tupu ma o le faamasinoga atoa. Ae le gata i lea, o le manaʻo i le Loto Paia e avea ma puipuiga ma puipuia le tagata paia ia te ia uma ana uo vaʻaia ma le vaʻaia, mai ia e manaʻo e puipuia o ia, ma tuu lona soifua maloloina i le saogalemu e ala i nei auala ... na ia filifilia o ia e avea ma ana uo faamaoni. ia faia le Misasa i lona mamalu faʻatagaina e le Faʻaaposetolo Vaʻai ma ia maua isi avanoa uma e tatau ona o faʻatasi ma lenei tuuto i le Paʻia Loto, lea e manaʻo ai e tufatufaina oa o lona alofa tunoa o le faʻapaʻiaina ma le soifua maloloina, tele salalau ana faʻamanuiaga i ana mea uma na fai, lea o le a ia manuia ai i lona sili mamalu, faʻamaoniaina se fiafia manumalo i ana autau, e faʻamanuiaina ai i latou i le leaga o ona fili. O lea o le a fiafia o ia pe a fai o ia fiafia i lenei tuuto, lea o le a faʻamautuina mo ia se pulega e faavavau o le mamalu ma le mamalu i le Paʻia Paia o lo Tatou Alii o Iesu Keriso, o le o le a vaʻaia le faʻaeaina o ia ma avea o ia sili i le Lagi i luma o le Atua lona Tama., i le tulaga o lenei tupu sili sili o le a manaʻo e siitia o ia i luma o tagata mai le gaioiga ma le faʻaleagaina o lenei Paʻau Loto na puapuagatia, maua ia te ia le mamalu, alofa ma le mamalu na ia faʻamoemoeina ... "

I le avea ai ma faʻatonu o le fuafuaga Sister Margherita faʻailoa ia Father La Chaise ma le pule maualuga o Chaillot, faʻafesoʻotaʻia tonu e le Saumaise.

Mulimuli ane, ia Setema 15, 1689, na toe foi ai le fuafuaga i se tusi na lafo atu ia Father Croiset, le Jesuit o le a lolomiina le galuega taua i le tuuto i le Sacred Heart:

“… E i ai lava le isi mea o loʻo popole ai aʻu… o lenei tuuto e tatau ona tamoʻe i maota o tupu ma aloalii o le lalolagi… o le a avea o se puipuiga i le tagata o lo tatou tupu ma mafai ona taʻitaʻia ana auupega i le mamalu, mauaina o ia Manuia tele. Ae e leʻo ia te aʻu le taʻuina atu, e tatau ona tatou faʻatagaina le malosiaga o lenei Loto matagofie.

Ma o le feʻau sa i ai iina, ae e ala i le faʻaali manino a Makerita e leʻi faʻaalia i nei faaupuga. E le o se mataupu o le feagaiga i le va o le Atua ma le tupu, lea na mautinoa ai le manumalo i le fesuiaiga mo le faʻapaʻiaina, ae o le mea mautinoa, i le vaega a le au paia, o ituaiga uma o le alofa tunoa o le a oʻo mai i le tupu e sui ai mo se saolotoga ma Le faʻamaoni i le Atua., naʻo le tau na o le tauia o le Loto o Iesu mo agasala na tigaina ai tagata agasala.

E leai se aoga e fai atu ai, e leʻi malie le tupu i le talosaga, o mea uma e taʻu mai e leai se tasi na faamatala ia te ia, e ui lava o Tama La Chaise, na faaalia e Margherita i lana tusi, o ia lava o ia na tautau mai le 1675 i le 1709 ma na ia iloa lelei foi Tama La Colombière, lea na ia auina atu foi ia Paray le Monial.

I leisi itu, o ana lava mea ma mea na tutupu i le aiga sa i ai i lena taimi i se taimi sili ona maaleale. Atoatoa le pule ma le faʻamasinoga o Europa seʻia oʻo i le 1684, na faʻaputuputuina e le tupu le tamaloa i le maota lauiloa o Versailles, ma avea ai le aliʻi muamua sa vevesi ma faʻamasinoga amio faʻamasino: o le nonofo faʻatasi o le sefulu afe tagata na mulimulitaʻi i se amioga maumaututu, na pule uma lava i ai le tupu. I lenei lalolagi laititi, peitaʻi, e ese mai le le femalamalamaaʻi o le ulugaliʻi ulugaliʻi, o le nonofo faʻatasi o le tupu ma se tasi e pele ia te ia na avatua ia te ia le fanau e toafitu ma le "faʻailoga oona" o se mea pogisa na vaʻaia ai le mamalu maualuga o le faʻamasinoga. na tatalaina ato tetele.

O le maliu o le masiofo i le 1683 na faʻatagaina ai le tupu e faia faʻalilolilo le faʻaipoipoga i le Madame Maintenon sili ona tuuto ma talu mai lena taimi na ia ola ai i se olaga austere ma aveʻesea, ma tuʻuina atu o ia lava i le tele o galuega faʻalelotu. O le soloia o le Edict of Nantes i le 1685 ma le lagolago a le Katoliko King James II o Egelani, na faafeiloaia i Farani i le 1688, sosoo ai ma le le manuia taumafaiga e toe faafoʻi le Katoliko i le motu. Latou i taimi uma ma i soo se tulaga matuia, faʻagaioiga gaioiga, mamao mai le faʻamamafa lafoai i le Sacred Heart fautuaina e Margaret. O Madame Maintenon lava ia, o le na sefulu ma le fa sefulu tausaga na tuua lona taliaina o le lotu Porotesano e liliu i le lotu Katoliko, na ia taʻua se talitonuga saʻo, agavaʻa, ma le malamalama i tusitusiga na tuua ai sina avanoa mo se ituaiga fou o le tuuto ma sa faalatalata atili atu i le Jansenism nai lo le Katoliko moni.

Ma le malamalama lelei o Margherita, o ia foi na te leʻi iloa se mea e uiga i le olaga faʻamasino, na ia mauaina le malosiaga tele o le tagata gafatia e sui o Versailles; a faʻapea o le au matutu o le Sun King na suia e le Sacred Heart, o le sefulu o afe o tagata na nonofo i le paie semanu e suia moni e avea ma tagatanuu o le Selesitila Ierusalema, ae leai se tasi na mafai ona faia se suiga faapena mai fafo, na ia sa tatau ona matua na o ia.

Ae paga lea, o le masini lapoʻa na fausia e le tupu ia te ia lava e puipuia lona malosiaga na iu lava ina faaofuina ai o ia ma le ofoofogia o le talosaga na tuuina atu ia te ia e lei oo i lona taliga!

Ile taimi nei, talu ai na tatou talanoa ile ata ma fuʻa, e alagatatau ona tatala se puipui, aua ua masani ona tatou faʻailoaina le Paʻau Paʻia ile foliga ole seneturi sefuluiva o Iesu afa afa, ma le fatu i lona lima pe valivali. i le fatafata. I le taimi o le apili, o sea talosaga e faʻatapulaʻaina i aʻoaʻoga sese. Faʻafesagaʻi ma faitioga vavalalata a Luteru, o ata paia na avea ma tagata masani tele ma sili atu i na mea uma e aunoa ma se maliega. Margherita manatu o le faʻamaoni tuuto i luga o se foliga foliga o le fatu lava ia, agavaʻa e faʻatumauina le mafaufauga i le alofa faʻalelagi ma le taulaga o le satauro.

Vaʻai le ata

O le ata muamua o loʻo ia tatou nei e fai ma sui o le Loto o le Faʻaola i luma o faʻataʻitaʻiga muamua sa faia, ia Iulai 20, 1685, i luga o le faʻatinoina o le Novices i le aso o le igoa aso o lo latou faiaoga. O le mea moni, o teineiti na mananaʻo e fai sina latou taumafataga faalelalolagi, ae na taʻua e Margherita, naʻo le toʻatasi lava na tatau iai o le Sacred Heart. Sa fai sina atuatuvale o taupousa matutua i le tuʻufaʻatasia o le faʻamaoni, lea na foliga mai ua fai lava si toa. I soo se tulaga, o le ata e faʻasaoina: o se tamai peni tusi i luga o le pepa masalo na suʻea e le paʻia lava ia ma se "kopi kopi".

E faʻatusa tonu lava le ata o le Loto faʻaseʻeina e se satauro, mai le tumutumu o le afi e foliga mai e totogo: tolu fao siʻo le manua tutotonu, lea e faʻateteina ai mataua o le toto ma le vai sosola; i le ogatotonu o le manuʻa ua tusia ai le upu "Charitas". O se pale tele o tuitui o loʻo siʻomia ai le fatu, ma o igoa o le Aiga Paʻia o loʻo tusia uma i luga: luga i le agavale o Iesu, i le ogatotonu o Maria, i le taumatau o Iosefa, i lalo i le agavale o Ana ma le taumatau o Ioakima.

O le uluaʻi tusi o loʻo teuina nei i le nofoaga o taupulega i Turin, lea na faʻailoa mai ai e le monastery o Paray i le aso 2 Oketopa 1738. Na faʻateleina ona faʻateleina ma o aso nei o se tasi na sili ona salalau.

Ia Ianuari 11, 1686, tusa o le ono masina mulimuli ane, le tina Greyfié, sili atu i le asiasiga a Semur, auina atu ia margherita Maria se faʻamalamalamaga toe gaosia o le atavali o le Sacred Heart faamamaluina i lona lava monaseri, (o se suauʻu atavali atonu na valiina e se lotoifale tagata tusiata) faʻatasi ma ata e sefulu ma le lua o peni: "... O loʻo ou lafoina atu lenei tusi i le meli, i le tina pele o Charolles, ina neʻi e popole, faʻatali mai mo aʻu e aveʻese le faʻaupuga o faila e tatau ona ou faia. mo le amataga o le tausaga, mulimuli ane, si aʻu tama pele, o le a ou tusi atu ia te oe i le mamao ma le lautele e pei ona ou manatuaina le taimi o au tusi. I le taimi nei o le a e vaʻaia mai le mea na ou tusia i le Community i le Po o le Tausaga Fou le auala na tatou faʻamanatuina ai le tausamiga i le tuleiga o loʻo i ai le ata o le Loto Paia o lo Tatou Faʻaola Paia, lea ou te auina atu ai ia te oe se tamai ata tusi. E sefulu ma le lua oʻu ata na faia i le Heart Heart, o le manuʻa, o le satauro ma fao e tolu, o loʻo siʻomia e le pale tuitui, e fai ai se meaalofa mo matou uso pele "tusi o le aso 11 Ianuari 1686 na aumai mai le Life and Works, Paris , Poussielgue, 1867, vol. O LE

Margherita Maria o le a tali ia te ia tumu i le fiafia:

"... ina ua ou vaʻaia le sui o le tasi mea o lo matou alofa na e auina mai aʻu, na foliga mai ia te aʻu e amataina se olaga fou [...] E le mafai ona ou faʻapea o le faʻamafanafanaga na e aumaia ia te aʻu, tele i le auina mai ia te aʻu le sui o lenei Loto alofagia, le tele o le fesoasoani ia matou e faamamalu ia te ia ma lou atoa nuu. Lenei aumaia ia te aʻu le afe taimi sili atu le tele o le olioli nai lo pe a fai na e foaʻi mai ia te aʻu oa uma o le lalolagi "tusi XXXIV i le tina Greyfié o Semur (Ianuari 1686) i le Life and Works, vol. II

O le tusi lona lua mai le tina Greyfié, aso Ianuari 31, o le a mulimuli mai mulimuli ane:

"O le tusi lea na folafola atu e ala i le tusi na lafo atu ia te oe e le tina pele o Charolles, lea na ou faailoa atu ai ia te oe le mea ou te lagona ai mo oe: faauo, lotogatasi ma le faamaoni, i le vaʻaia o le tuʻufaʻatasia o matou loto ma lo matou Matai matagofie . Na ou lafoina ni ata mo au tagata fou ma na ou mafaufau o le ae le mafaufau i le i ai o sau oe lava ata, e teu ai i lou fatu. Oe o le a maua o ia iinei, ma le mautinoa o le a ou faia le mea sili ina ia i laʻu vaega, faʻapea foʻi ma lau vaega, o loʻo i ai le tautinoga e faʻasalalau tuuto i le Paʻia Loto o lo tatou Faʻaola, ina ia mafai ona ia lagona le alofagia ma faamamaluina e a matou uo ... ”Tusi tusia Ianuari 31, 1686 i le tina o Semur Greyfié i le Olaga ma galuega, vol. O LE.

O le toe gaosia o le tamaʻi ata na auina mai e Mother Greyfié na faʻaalia e Sister Maria Maddalena des Escures i le aso 21 Iuni 1686 i luga o se tamaʻi fata faʻataʻitaʻi i le aufaipese, ma valaʻaulia taupousa e ifo i le Sacred Heart. O le taimi lea ua tupu le lagona faʻapitoa i le fou tapuaiga ma ua tupu le tali atu a le atunuʻu uma i le valaʻau, e afua mai i le faʻaiuga o lena tausaga na tuʻuina ai le ata i totonu o se tamaʻi nofoaga i totonu o le potu o taupousa, i le faasitepu e tau atu i le Novitiate 'olo. O lenei tamai tautalaga o le a teuteuina ma teuteuina e le au fou i ni nai masina, ae o le mea sili ona taua o lona tatalaina i le lautele, na faia i le aso 7 Setema 1688 ma faʻamanatuina e se laʻititi lauiloa solo, faʻatulagaina e patele o Paray le Faʻamanuiaga. Ae paga lea, o le tamaʻi mea na leiloa i le taimi o le French Revolution.

Ia Setema 1686 na fausia ai se ata fou, lea na auina atu e Margherita Maria ia Tina Soudeilles o Moulins: "Ua ou fiafia tele" na ia tusia "Le pele Tina, e faia se tamai lafoaʻi ia te oe, auina atu oe, ma le faamaoniga a lo tatou Tina e sili ona faʻaaloalo, o le tusi o le solomuli a Father De La Colombière ma ata e lua o le Sacred Heart o lo Tatou Alii o Iesu Keriso na latou aumaia ia matou. O le lapoʻa e tuʻu i lalo o le faʻasatauroga, o le pito laʻititi e mafai ona e uuina ia te oe. " Tusi leai. 47 o Setema 15, 1686.

Naʻo le tele lava o ata na teuina: valiina i luga o pepa pepa, faia ai se lapoʻa 13 cm le lautele, ma tipi ese laina, i le ogatotonu o lea tatou vaʻaia ai le Paʻia Paia na siʻomia e valu tamaʻi afi, tuʻia e le tolu fao ma toʻilaloina e le satauro, o le manuʻa o le Paia Loto faʻatutuina mataua o le toto ma le vai na maua, i le agavale, se ao toto. I le ogatotonu o le faʻamaʻi o le upu "alofa mama" o loʻo tusia i mataʻitusi auro. Faʻataʻamilo i le Loto se tamaʻi pale ma faʻamaopoopo faʻapipiʻi, ona avea lea o le pale tuitui. O le tuʻufaʻatasia o pale e lua e fausia ai loto.

Vaʻai le ata

O le uluaʻi ua i ai nei i le monotaga o Nevers. I le taumafaiga a Father Hamon, o se tamai chromolithograph na faia i le 1864, faatasi ai ma le facsimile o le "tamai faʻapaʻiaina" faʻatonutonuina e le lolomitusi M. BouasseLebel i Pale. Faʻatasi ma le ata faʻasao i Turin atonu o le sili lauiloa.

Talu mai Mati 1686 na valaʻaulia ai e Margaret Mary lona tina o Saumaise, o ia lea sa sili atu i le monotaga o Dijon, e toe gaosia ni ata se tele o le Sacred Heart: "... ona o oe o le muamua na ia manaʻo ia te aʻu e faʻailoa atu lona manaʻo tele e 'ia lauiloa, alofagia ma faʻamamaluina e ana foafoaga ... Ou te lagona le tauanauina e taʻu atu ia te oe i Lana itu na te finagalo ia te oe e faia se laulau o le faʻatusa o lenei Paia Paia ina ia i latou uma oe mananao e faʻaaloalo ia te ia ono. fai ona ata i totonu o latou fale ma tamaiti laiti e fai ... "tusi XXXVI ia M. Saumaise lafo ia Dijon i le aso 2 Mati 1686.

Uma. Na iloa e Margherita Maria le mea moni o le tuuto na tuua le lalolagi o le nofoaga o taupousa e salalau i le lalolagi atoa ... tusa pe atonu na te le o iloaina le itu o le sima, toetoe lava o le faʻataulaitu puipuiga na ia faia mo tagata masani.

I lona maliu, lea na faia i le 16 Oketopa 1690, o le taupulega i su na toetoe lava osofaia e le motu o tagata o le au fai lotu na fesili mo nisi o ana lava mea e manatua ... ma e leai se tasi na mafai ona faamalieina ona sa ola i se matua mativa, galo atoa manaoga faalelalolagi. Peitai, latou uma auai i le fafagu ma le falelauasiga, fetagisi pei o mo se mala faalauaitele ma i le faamasinoga o le 1715 tele vavega na maua e le Au Paia mo nei faigofie tagata ma lana fautua.

O le teine ​​o le faʻatonuga a le Visitandines o Paray na vaʻaia le Sacred Heart ua avea nei ma tagata taʻutaʻua ma o le tuʻufaʻatasia na ia faʻatulagaina sa avea ma totonugalemu o le vaʻai lautele. I le aso 17 o Mati 1744, o le sili atu o le asiasiga o Paray, tina o MarieHélène Coing, e ui lava na te leʻi iloaina le tagata lava ia na ulufale i totonu o le taupulega i le 1691, na ia tusi atu i le epikopo o Sens: "... o se valoʻaga mai lo matou Tamaitai Sister Alacoque. , o ia na ia mautinoa le manumalo pe ana fai e poloaʻi le Mamalu o le Atua e tuu i luga o a latou fuʻa… "galo atoa le loto o le toefaaleleia lea o le agaga o le feʻau.

O le mea lea ua tatou nofo aitalafu ai i fanau, masalo o le epikopo o Sens lava ia, o se tasi o isi mea o se tagata poto i le tusitala o le Au Paia, mo le faʻasalalauina o se matua le saʻo lava, lea na fiafia i le faʻauigaina i le atunuʻu ki. I leisi itu, e oʻo lava i fafo atu o Farani, o le tuʻufaʻatasia na salalau ma le manino faʻataulaitu-faʻamatalaga uiga, faʻapea foi i le manino teteʻe na fetaiaʻi i le lalolagi o aʻoaʻo kerisiano.

Faʻapitoa taua o lea avea le faʻalautelega o le tapuaʻiga atiina ae i Marseille e se matua talavou lotu o le Faʻaaliga asiasi, Sister Anna Maddalena Remuzat, (16961730) o le na faʻamalieina e faʻaaliga mai le lagi ma mauaina mai ia Iesu le galuega o le faʻaauauina o le misiona a Saint Margaret. Maria Alacoque. I le 1720, na vaʻaia e le teine ​​matua, e 24 tausaga le matua, o le faʻamaʻi mataʻutia o le mala na afaina ai Marseille ma ina ua taunuu le mea moni sa ia taʻu atu i lona pule: "Tina, na e fai mai ia te aʻu ou te tatalo i lo Tatou Alii ina ia manatu e tuu ua tatou iloa mafuaaga. E finagalo o ia ina ia tatou faamamaluina Lona Loto Paia e faamutaina ai le mala na faatamaʻia ai le taulaga. Na ou aioi atu ia te ia, i luma o le Faʻamanatuga, ina ia aumaia mai i lona loto aulelei se amio lelei e le gata o le a faʻamaloloina ai agasala a loʻu agaga, ae o le a taʻuina mai ia te aʻu le talosaga na ou faamalosia o ia e faia. Na ia taʻu mai ia te aʻu lona manaʻo e faamama le ekalesia a Marseille mai mea sese o le Jansenism, lea na aafia ai. I totonu ia te ia o lona aulelei lona loto o le a faʻaalia, o le puna o mea moni uma; Na ia fesili mo se taumafataga paia i le aso na ia filifilia e faʻaaloalo i lona Loto Paia ma a o ia faʻatali mo lenei faʻaaloalo e tuʻuina atu ia te ia, e manaʻomia mo tagata talitonu taʻitoʻatasi ona tuʻuina atu se tatalo e faʻamamaluina ai le Loto Paia o le Alo o le Atua. O le a tuuto atu i le Loto Paia o le a le taitai ona lava le fesoasoani a le Atua, aua o le a le aunoa le fafagaina o tatou loto i lona lava alofa. "O le sili, talitonuina, na mauaina le mafaufau o Epikopo Belzunce, o le i le 1720 faapaiaina le taulaga. i le Sacred Heart, faʻatuina le tausamiga ia Novema 1st. Na vave tuʻu le faʻamaʻi, ae na toe foʻi le faʻafitauli i le lua tausaga mulimuli ane ma na taʻua e Remuzat, o le faʻapaʻiaina sa tatau ona faʻalautele atu i le aʻoaʻoga uma; o le faʻataʻitaʻiga na mulimuli ai le tele o isi epikopo ma ua faamutaina le mala, e pei ona folafolaina.

I lenei taimi, o le Shield of the Sacred Heart e pei ona tatou iloa i aso nei na toe gaosia ma faʻasalalauina:

o matou foliga

I le 1726, i le amataga o nei mea na tutupu, na faia ai se talosaga fou mo le faʻamaoniaina o le tapuaiga a le Sacred Heart. O epikopo o Marseille ma Krakow, ae faapea foi tupu o Polani ma Sepania, na lagolagoina i le Holy See. O le agaga o le gaioiga o le Jesuit Giuseppe de Gallifet (16631749) soo ma sui o St. Claudius de la Colombière, o le na faavaeina le Confraternity of the Sacred Heart.

Ae paga lea, sa manaʻo le Holy See e tolopo se filifiliga ona o le fefe neʻi afaina se lagona o tagata aʻoaʻo Katoliko, sa lelei ona fai ma sui o Cardinal Prospero Lambertini, o le na vaʻaia i lenei faigalotu faʻafuaseʻi le toe foʻi mai i le le gaoia o lagona na mafua ai ona tele faitioga. O le faʻagasologa o le faʻapaʻiaina o le 'au paʻia, lea na amata i le 1715, aʻo iai le motu o tagata o molimau tuʻusaʻo, na faʻamalolo foi ma faila. Mulimuli ane filifilia le katinale pope ma le igoa o Benedict XIV ma tumau faamaoni tele i lenei laina, e ui lava o le masiofo o Farani, le amio atua Maria Leczinska (o Polani amataga), o le na avea le peteriaka o Lisbon ia te ia i le tele o taimi e faatuina le pati Peitai, e ala i le faamaulalo, o se ata taua o le Loto Paia na tuuina atu i le masiofo. Queen Maria Leczinska faatauanau le Dauphin (lana tama) e faatu se falelotu faapaiaina i le Sacred Heart i Versailles, ae o le suli maliu ae lei alu i luga le nofoalii ma le faapaiaina lava ia e tatau ona faatali seia 1773. Mulimuli ane, Princess Maria Giuseppa o Sakisoni na faasalalauina lenei tuuto i lona ataliʻi, le lumanaʻi Louis XVI, ae na ia faʻatali lava ma le le mautinoa, e aunoa ma le faia o se faʻaiuga aloaia. I le 1789, tusa o le tasi le seneturi talu ona maeʻa le feʻau lauiloa i le Sun King, na pa ai le Fouvalega a Farani. Naʻo le 1792, o se pagota o le au fouvale, na manatua ai e le tagata ua leiloa ia Louis XVI lana tautinoga taʻutaʻua ma ia lava faapaia ia lava i le Sacred Heart, folafola, i se tusi o loʻo teuina lava, le faʻapaʻiaina lauiloa o le malo ma le fausiaina o se basilica pe a na ia na sefe ... faʻafefea ona fai atu Iesu lava ia Sister Lucy o Fatima ua fai si tuai, Farani na faʻatamaia e le Fouvalega ma lotu uma na oʻo i le olaga tumaʻoti.

Lenei o se tiga malologa tatalaina i le va o le mea na ono matua i le seneturi muamua atu ma le moni o se pagota tupu. Le Atua i taimi uma ma i soo se tulaga tumau latalata i ona tagata tapuaʻi ma na te le faafitia le ia lava Grace i se tasi, ae e matua mautinoa lava o se faʻapaʻiaina lautele faʻamalosia se pule aʻiaʻi ua le o i ai nei. O le mea lea na salalau atili ai le faʻateleina, ae o se mea faʻapitoa ma le faʻamaoni tumaoti foi aua, i le leai o se tulaga aloaʻia, o le amioatua o le tele o usoga o le Sacred Heart, e ui na tusia i autu na fautuaina mai e Margherita Maria (faamemelo, nei paia i le Aso Tofi afiafi ma fefaʻasoaaʻiga fesoʻotaʻiga i le Aso Faraile muamua o le masina) na moni fafagaina e medieval tusitusiga, e ui lava toe faatuina e le Jesuits, lea, na afuafua i le faila, leai se lautele agafesootai, e ui o lea o le toefaʻatauaiga itu na faamamafa O le auauna a le Atua Pierre Picot de Clorivière (1736 1820) na ia faafitia le Sosaiete a Iesu ma tausia le fausiaina o le "tagata afaina o le Sacred Heart" na tuuto atu i le togiola mo solitulafono o le fouvalega.

O le mea moni, i lenei vaitaimi, ina ua maeʻa le taufaafefe o le French Revolution, o le tuʻufaʻatasia ua fautuaina e avea o se uiga tutusa mo le toe foʻi i tulaga faʻaKerisiano, lea e masani ona faʻafuaseʻi ma le faʻatauaina faapolokiki tulaga taua. E leai se aoga e fai atu ai, o nei tagi e leai ni faʻavae faʻavae ... tusa lava pe o ni vaega o se lapoʻa fuafuaga e aumai ai talitonuga faʻaKerisiano i laugutu o tagata uma, e oʻo ia i latou e le iloa se mea e uiga i lotu. O le mea e mautinoa o le agafesootai itu e iu lava ina aliali mai, e ui lava o sina tamaʻi tagata, ona o le a faʻailoa mai e le au faʻalavelave. O lenei o le faʻamaoni i le Sacred Heart o se uiga masani lea o le au lotu, ma e fesoʻotaʻi foʻi ma le faʻapaʻiaina o aiga ma falefaigaluega. I le 1870, ina ua matua faiaʻina Farani i Siamani ma pa'ū le Emepaea Lona Lua, o tagata le mautonu e toalua: Legentil ma Rohaul de Fleury na fautuaina le fausiaina o se basilica tele faʻapitoa mo le tapuaiga a le Sacred Heart lea na fai ma sui o le "palota a le atunuʻu" e ala i le faʻaalia o le manaʻoga o tagata Farani e avatu lena faʻaaloalo na musu o latou taʻitaʻi e totogi i le Togiola. Ia Ianuari 1872 o le akiepikopō o Pale, Monsignor Hippolite Guibert, na faataga le aoina o tupe mo le fausiaina o le basilica toefaaleleia, fausiaina lona nofoaga o le fausiaina i luga o le maupuepue o Montmatre, i fafo atu o Paris, lea na fasiotia ai le au Fasi Christian Christian ... ae faapea foi le nofoa o le nofoaga o taupousa Benedictine lea na salalau atu le tuuto o le Sacred Heart i le laumua. O le adhesion na vave ma naunautai: o le National Assembly e leʻi i ai se taimi na pulea ai e le toʻatele o tagata e tetee i le faʻaKerisiano, o le a faia i le taimi lava lea, o le mea lea na faʻapaʻiaina ai e se vaega toʻaitiiti latou lava i le Sacred Heart i luga o le tuʻugamau o Margherita Maria Alacoque. (i le taimi e le i paʻia pea) tuʻuina i le faʻalauiloaina o le fausiaina o le basilica. I le aso 5 o Iuni 1891 o le basilica maoaʻe o le Sacred Heart o Montmatre na iʻu lava ina faaulufaleina; Na tusia ai i ona luma lenei tusitusiga taua: "Sacratissimo Cordi Christi Jesu, Gallia poenitens et devota" (i le Loto Sili Paia o Iesu Keriso, na faapaiaina e Farani ma le faamaoni ma faamaoni. ).

I le sefuluiva seneturi o se ata fou na matua foi: e le toe na o le fatu, ae o Iesu na fai ma sui o le afa-umi, ma le fatu i lona lima pe vaʻaia i le ogatotonu o le pusa, faʻapea foi ma faʻatagata o Keriso o loʻo tu i luga o le lalolagi mautinoa manumaloina e Lona Alofa.

O le mea moni, o lana tapuaiga e sili atu nai lo mea uma i tagata agasala ma fai ma sui o se mea faigaluega aoga o le faʻaolaina, e oʻo lava ia i latou e leai ni auala poʻo le soifua maloloina e faia ai gaioiga maoaʻe: Tina Mary o Iesu HeleilMartiny ei ai le taua tele vaega i le faʻasalalauina tuuto i totonu o le aulotu.

Na ia fanau ia Me 28, 1841 i le Aso Faraile aoauli i le tolu ma o le afafine o le afafine o le tuafafine o Anna Maddalena Remuzat. Na ia fanaua foi se isi igoa aua na tupuga mai le ava i le itu o lona tina ma o le muamua afafine o se loia lauiloa. Mo le faʻamanatuga muamua na aveina atu ai o ia i le monaseri o lona tuaa, lea na teuina ai pea le fatu o le Venerable ma le faʻamaoni o tofo tuai, o lona soifua maloloina na le faʻatagaina ai o ia e auai i le vaega faʻasolosolo ma ana soa ma ia Tesema 22, 1853 , na iʻu lava ina faʻamaloloina., na ia faia lava lana uluaʻi faʻamanatuga na o ia.

I le aso 29 Ianuari na sosoʻo ai, o le taumafataga a St. Francis de Sales, o le epikopo o Mazenod, o se uo a le aiga, na avatu ia te ia le faʻamanatuga o le faʻamaoniga ma vavalo atu ma le fiafia i le au tami: O le a e vaʻaia e le o toe mamao ona fai lea o se tatou Sagata Maria o Marseille!

I le taimi nei, ua matua suia lava le taulaga: o le sili ona vevela o le tali atu i le malosi, o le au Jesuits na tau le taliaina ma le tausamiga o le Sacred Heart na toeititi lava le toe faamanatuina. o le faʻamoemoe o le epikopo e toe faʻafoʻi le tuuto anamua na manino, ae le o se faigofie auala! I le sefulufitu na ulufale ai le tamaitai talavou ma lona uso o Amelia i le aoga a Ferrandière. Na ia solomuli ma le lauiloa Jesuit Bouchaud ma amata ona mafaufau o le avea ma se lotu, na ia mafai foi ona feiloai i le lauiloa vasega o Ars ... ae i lona ofo tele na fai atu le paia ia te ia e tatau lava ona ia taulotoina le tele "Veni tapu "ae le i iloaina lona lava galuega! O le a le mea ua tupu O le a le mea na vaʻaia e le au paia?

O le taimi lava na o ese ai lana fanau teine, na maua ai Madame DeluxeilMartiny e le ogaoga o le mafaufau; fai mai fomai o le maʻitaga mulimuli na faapaʻu ia te ia, e le gata i lea o le tina matua tina na vave ona pupula ona mata ma amata ai ona matuia le lelei o le faʻalogo: Na valaauina Maria i le fale e fesoasoani ie mamai. O le amataga o se taimi umi faʻafitauli: afai o le tina i ona autafa na toe maua lona soifua maloloina, o aiga feoti mulimuli ane i le isi. O le muamua o lona tuafafine o Clementina, o loʻo mafatia i se maʻi fatu e le mafai ona togafitia, ona toʻalua ai lea o tinamatutua ma tuagane uso Giulio na matuaʻi tigaina lava ma na faigata ai ona faʻauma ana aʻoga; na pau le mea na totoe o le auina laitiiti Margherita i le nofoaga o taupousa, ina ia o le a tumau ai mamao ese mai le tele faanoanoa, ao Maria na tuua na o ia e pulea le fale ma tausi ona matua tuufua.

Ua le toe i ai se tala o le solomuli! Na liliu Maria i lona faʻamaoni i isi sini o le lalolagi: na avea o ia ma tagata maelega o le Guardi dʻOnore o le Sacred Heart. O le asosi, fouvalega mo le taimi, na fanau mai i le aitia o Sr Maria del S. Cuore (lea ua Faʻamanuiaina) nun i Bourg: o se mataupu o le fausiaina o se filifili o vivii agaga oe, e ala i le filifilia o se itula o viʻiga. se aso, o le a aofia ai se ituaiga o "tumau tautua" faataamilo i le Fata Faitaulaga o le Sili Ona Paia. O le tele o tagata na auai i le kulupu, o le sili atu le mautinoa o le tapuaiga o le na moni le motusia. Ae faʻapefea ona aoina e se teine ​​taupule faʻapipiʻi faʻaupuga na manaʻomia e faʻataunuʻu ai sea atinaʻe i totonu o Farani faʻateleina le poto salalau ma le amio faʻamisa? Ma o iinei Maria, o le na avea ma le Muamua Zealat. Na tuʻituʻi e Maria faitotoʻa o maota lotu uma, ma talanoa i faifeau uma o le ekalesia i Marseille ma o iina na salalau ai le aloiafi i soo se mea. Na ia faʻailoa le Galuega i Epikopo ma Katinale seʻia oʻo i lona faʻavae faʻavae i le 1863. Semanu e le mafai e le galuega ona manumalo i faʻafitauli na faʻamataʻuina ai e aunoa ma lona galulue faʻatasi ma le poto faʻatasi ma le faʻalapotopotoga foʻi ma le faʻaeteete: i le tolu tausaga muamua o le olaga e 78 sui usufono o le au epikopo, e sili atu i le 98.000 tagata faʻamaoni ma faʻatulagaina fausaga i faleeseese e 25.

Na ia faʻatulagaina foʻi femalagaiga i Paray le Monial, La Salette ma le Our Lady of the Guard, i luga aʻe o Marseille, o se gaioiga e faigofie ai ona ia faʻataʻitaʻi ma lona tina ma iu ai ina puipuia le mafuaʻaga o le Jesuits i le tele na te mafaia, fesoasoani i ai lona tama a loia Peitaʻi, ina ua faʻatulaga e ona matua se faʻaipoipoga mo ia, sa ia faamatala e le fiafia i le poloketi: o lona nofo i le fale e le tumau. Lona uiga sa moemiti lava ia i le nofoaga o taupousa. Ae o le a? Ua mavae tausaga ma le galuega faigofie o le solomuli i totonu o le au asiasi, na faamamaluina le uso o le tina o lona tina, na foliga mai ua tau leai se aoga, e mafua foi ona semanu e tuueseeseina o ia mai se atonu e sili atu ona faanatinati gaioiga i se lalolagi faaauupegaina faasaga i le Ekalesia!

Filifiliga faigata. I le Aso Faraile mulimuli o le 1866 na feiloaʻi ai ma Father Calège, o le Jesuit o le a avea ma ana faʻatonu faʻaleagaga. Ina ia faʻamaeʻaina ana toleniga na ia faʻatonuina o ia i tusitusiga a St. Ignatius o Loyola ma St. Francis de Sales, lea na mafai ona faitauina e Mary i lona lava fale, e aunoa ma le taofia ai o lona aiga le lagolago ... ma sa i ai se manaʻoga! O Mati 31, 1867, na maliu ai foi lona tuafafine o Margherita.

Ina ua maeʻa le faiaina o Napoleon III i le 1870, na paʻu Marseille i lima o le au anarchists. O le aso 25 o Setema na puʻe faapagota ai le au Jesuits ma o le aso 10 o Oketopa, ina ua maeʻa le aotelega o le faamasinoga, na faasa ona latou tuua Farani. Na ave uma ai le pule ma le tomai faʻapitoa a le loia a le aʻoaʻoga o loʻo faʻatasi ai ma le tulafono. Sa talimalo Patele Calège mo le valu masina uumi, o se vaega i Marseille, o se vaega i le latou fale malolo, i le Servianne. O le talanoa e uiga i le Loto Paia o Iesu ua amata ona atili faigata!

Ia Setema 1872 na valaaulia ai Maria ma ona matua i Brussels, Peleseuma, lea na faafesootaia ai o ia e Monsignor Van den Berghe ma nisi tamaitai talavou tuuto e pei o ia. Naʻo le tausaga fou e faʻamatalaina ai e le Tama Calège le poloketi moni i le aiga: E maua e Maria se faʻatonuga fou o taupousa, ma se tulafono e faʻaosofia i gaioiga na faʻatino ma faʻamaeʻaina suʻesuʻega; ina ia faia lenei mea e tatau ona ia nofo i Berchem Les Anvers, lea e leai se teteʻe i le Jesuits ma o le tulafono fou e mafai ona galueaina i le filemu.

E masani lava o le a ia toe foi i le fale i tausaga uma ma o le a tumau avanoa i taimi uma mo so o se faalavelave tutupu faafuasei ... o le ascendant o le lelei tama o se ina ua mavae le muamua tetee matua tuuina atu o latou faamanuiaga. Mo le tausamiga o le Sacred Heart ia Iuni 20, 1873, Sr. Maria di Gesù, o le na mauaina le veli i le aso ua tuanaʻi, ua i totonu o lona fale fou, faʻatasi ai ma le fa postulants ma le tele o taupousa, oofu i le masani na ia lava fuafuaina: o se faigofie ofu i paʻepaʻe fulufulu mamoe, ma se veli e pa'ū tonu i luga o tauʻau ma se lapoʻa scapular, paʻepaʻe lava i taimi uma, lea e lua mumu loto siʻoina e vao tuitui na suʻiina. Aisea lua?

o le muamua taua taua faʻaalia e Maria.

Ua faigata tele taimi ma ua tatou vaivai tele e mafai ai ona amataina se faʻamaoni moni i le Loto o Iesu tusa lava poʻo le a le fesoasoani a Maria! Lima sefulu tausaga mulimuli ane, o le Faʻaaliga o Fatima o le a faʻamaonia foi lenei gaioiga. Mo le tulafono moni e tatau ona tatou faʻatali mo le isi lua tausaga. Ae o se mea moni lava tamaʻi galuega: muamua o le usitaʻi uma "ab cadaver" i le Pope ma le Ekalesia, pei ona manaʻo Ignatius o Loyola. O le lafoa o le tagata lava ia o le a suia ai le tele o masani monastic austerities, lea e tusa ai ma Mary e faigata tele mo le maaleale soifua maloloina o augatupulaga. Ma o faʻaaliga uma lava a Santa Margherita Maria Alacoque ma lana polokalama o le alofa ma le toe faʻaleleia o se vaega taua o le tulafono. Faʻaalia ma tapuaiga o le faʻatusa o Iesu, itula paia, faʻatasi fesoʻotaʻiga, faʻavavau tapuaiga, tuuto i le Aso Faraile muamua o le masina, le tausamiga o le Paʻia Paia o gaioiga masani, o lea e le gata tamaʻitaʻi fafine faʻapaʻiaina mafai ona faigofie faʻataʻitaʻia le tulafono, ae faʻapea foi le aulotu latou mauaina i a latou faʻaputuga se mautinoa mautinoa o le lagolago mo lo latou lava tuuto. I le iuga, o se faʻaeteete faʻataʻitaʻiga o le olaga o Maria, tumau faʻatasi ma le Taulaga.

O le finagalo autasi o le tulafono fou na maua, e le gata i le au lotu, ae faapea foi i le aulotu lava latou e faʻafesoʻotaʻiina i latou lava ma le sili ona taua tapuaiga, e matua tele.

I le iuga, o le epikopo o Marseille e faitau foi ma faʻamaonia le tulafono ma i le aso 25 Fepuari 1880 na faʻavaeina ai le fale fou, lea o le a tulaʻi mai i luga o se fanua e ona le DeluxeilMartiny: la Servianne, o se tulimanu o le parataiso e vaʻai i le sami, lea e mafai ona mafaufau loloto i le maota lauiloa o le Our Lady of the Guard!

O se tamaʻi mea taua ae taua foi na ia mauaina se nofoaga faʻapitoa i totonu o le aiga lotu fou: o le faʻaaogaina o le Scapular o le Agonizing Heart o Iesu ma le Loto alofa o Maria na fautuaina saʻo e Iesu i le 1848 i se tagata paʻia, o se afafine faʻaleagaga o le Tama. Calage ma mulimuli ane o Father Roothan, General o le Sosaiete a Iesu. Na faailoa atu e le Matai Paia ia te ia na te ono faʻamalieina o ia i le lelei o mafatiaga o totonu o Loto o Iesu ma Maria ma lona Toto Taua, faia ia mautinoa o le tetee i fevaevaeaʻiga ma talitonuga sese o taimi mulimuli, o le a avea ma puipuiga faasaga i seoli; o le a tosina mai ai le agalelei silisili ia i latou o le a latou aveina ma le faʻatuatua ma le amio Atua.

I le avea ai ma Superior o le Afafine o le Loto o Iesu sa faigofie lava mo ia ona talanoa e uiga i ai i le epikopo o Marseille, Monsignor Robert ma sa latou auina atu ia Cardinal Mazella SJ, puipuiga o le Sosaiete, o le na mauaina lana faamaoniga ma le tusi a le Aperila 4, 1900.

Na matou faitau mai le faʻatonuga lava lea e tasi: "… o le Scapular e faia i luga, e pei ona masani ai, o vaega e lua o fulufulu mamoe paʻepaʻe, o loʻo taofiofia e se lipine poʻo se uaea. O se tasi o nei vaega e fai ma sui Lua fatu, o Iesu ma ona lava faʻailoga ma le Mary Immaculate, tuia i le pelu. Lalo o Lua fatu o mea fai a le Passion. O leisi itu o le Scapular o loʻo iai le faʻatusa o le Koluse Paia i ofu mumu. "

O le mea moni, e tatau ona maitauina e ui o le faʻatagaga na talosagaina mo Afafine o le Loto o Iesu ma mo tagata na faʻaputuputuina i la latou Inisitituti, na manaʻo le pope e faʻaoʻo atu i tagata faʻamaoni uma o le Sacred Congregation of Rites.

O sina manumalo… ae e le tatau ona fiafia iai Sister Maria. Ia Setema 1883 na ia tuua Berchem ae toe foi i Marseille. E leai ni ona mafaufauga sese. Na te iloa o le tumau pulega malo manuia tasi i le isi, e aunoa ma le mafai ona toefuatai le filemu. I se tusi na tusia ia Ianuari 10, na ia taʻu atu ai i ona tuafafine lona lotomalilie e ofo o ia lava o se tagata manua e faasaoina lona taulaga. O lana ofo agalelei na talia loa. I le Fepuari 27 na fanaina o ia e se talavou anarchist ma afai e mafai ona faaauau le galuega o le faafetai i le kamupani matua faavaeina i Peleseuma! I le 1903 na faʻateʻa ese uma ai lotu lotu mai Farani ma tofia ai e le aliʻi o Papa Leo XIII se nofoa e latalata i Porta Pia. O aso nei o tama teine ​​a le Sacred Heart o loʻo galulue i Europa atoa.

Toeititi lava o aso nei ia Maria o le sili ona taʻutaʻua Sagato Teresa o le Tamaitiiti o Iesu, na fanau ia Ianuari 2, 1873, o le e foliga mai e mulimuli i se sili atu auala masani ma mafai ona maua le faʻatagaga mai Pope Leo XIII e ulufale ai i le monaseri ia Aperila 9, 1888, e leʻi leva atoa le sefululima! Na maliu ai o ia iina ia Setema 30, 1897, i le lua tausaga mulimuli ane ai, o faʻamaumauga i uluaʻi vavega na uma ona aoina, ma o le mea lea na amata ai loa i le 1925 lana faʻatagana aloaʻia, i luma o le tumutumu o tagata malaga e 500.000 na oʻo mai i lona mamalu.

O ana tusitusiga o loʻo atagia mai ai le auala faigofie uma: o le talitonuina atoatoa o Iesu ma le mautinoa i le tina ma Maria. O le ofoina atu o le olaga atoa o se tasi e tatau ona faʻafouina i lea aso ma lea aso, ma e tusa ai ma le faʻamatalaga a le paia, e le manaʻomia se faʻavae faapitoa. I se isi itu, na ia taʻua o ia lava talitonu o le aganuu, tusa lava po o le a le faigata e taumafai ai se tasi, o taimi uma lava o se faaosoosoga sili. O le tiapolo e masani ona mataala ma lafi e oʻo lava i lagona sili ona mama, i le tele o agaalofa gaioiga. Ae le tatau ona tatou maua i le lotovaivai poʻo le soʻona faʻamaoni ... e oʻo lava i le faʻafoliga o le lelei e mafai ona faʻaosoosoina.

I se isi itu, o le faʻaolaina e aofia tonu lava i le mataalaina o se tagata lava ia aʻiaʻi le mafaia ona faia mea lelei ma o lea i le lafoa ia Iesu, tonu lava ma le amio a se tamaititi. Ae o le mea tonu lava ona tatou te laʻititi ma maaleale e matua leai se manatu e mafai ona faʻatuina na o se fesoʻotaʻiga toʻatasi.

O lea foi le lotomaulalo tutusa talitonuina tatau ona tuuina atu i lalolagi pulega, malamalama lelei o le Atua e le mafai ona fesoasoani ae tali atu ia i latou oe valaʻauina o ia ma o le auala mautinoa e iloa ai ona foliga o le vaʻaia o atagia mai ia i latou o siomiaina i tatou. Lenei uiga e le tatau ona fenumiai ma le gaogao lagona: Teresa, i se isi tulaga, o loʻo ia malamalama lelei o le tagata agaalofa ma tosina o se faʻalavelave i le atoatoa. Ole mea lea na ia fautua mai ai ia tatou taulaʻi pea i mea faigata: a le fiafia le tagata ia tatou, leaga le galuega, mamafa le galuega, e tatau ona tatou mautinoa o le tatou koluse lea.

Ae o le moni metotia o amioga tatau ona fesiligia ma le lotomaualalo i le lalolagi pule: o le tama, taʻutaʻu atu, le tina abbess ... o se matuia agasala o le faamaualuga o le mea moni faafoliga e "foia" le fesili na o ia, e feagai ai ma le faigata ma le malosi faʻamalosi. E leai ni faigata i fafo. Naʻo a matou faʻamoemoega faʻaletonu o fetuʻunaʻiga. O le mea lea e tatau ai ona tatou taumafai e maitau i le tagata e le fiafia ia tatou, i le gaioiga e sili ona leaga, i le galuega mamafa, o le atagia mai o tatou faaletonu ma taumafai e manumalo ia latou i taulaga laiti ma le fiafia.

Poo le a le tele o meaola e mafai ona faia e masani lava ona laʻititi pe a faʻatusatusa i le mana o le Atua.

Poo le a le tele o le tagata e ono puapuagatia, e leai se mea i le feagai ai ma le naunau a Keriso.

O le mataala i le tatou laʻititi e tatau ona fesoasoani ia tatou e agaʻi i luma ma le mautinoa.

Na ia taʻutino ma le faamaoni na ia manaʻo i mea uma: faʻaaliga mai le lagi, manuia a misionare, le meaalofa o le upu, o se mamalu faamaturoina ... ma taʻutino mai e le mafai ona ia toeititi faia se mea i lona lava malosi! O le a le tali? Naʻo le tasi: ia faʻatuatua ia te oe lava ia Alofa!

O le Loto o le totonugalemu o uma alofaaga, o le afi o gaioiga uma.

O le alofa ia Iesu ua uma, i le mea moni, i luga o Lona Loto.

Ia i le ogatotonu o gaioiga.

O le lautele ma le ekumenical uiga o nei mafaufauga na vave ona malamalama i ai le Ekalesia, lea na tofia ai St. Teresa Doctor o le Ekalesia ma mafua ai le puipuiga o misiona ia te ia. Ae o lenei Katoliko sefuluiva seneturi, mulimuli ane i le filemu ma ia lava ina ua maeʻa teteega ogaoga a le Malamalama, e leʻi umi ae feagai ma se tofotofoga faigata fou: le Taua Tele.

Ia Novema 26, 1916 o se tamaitai Farani, Claire Ferchaud (18961972) na vaʻaia le fatu o Keriso ua olopalaina e Farani ma faʻalogo i se feʻau o le faʻaola: "… Ou te faatonuina oe e tusi i loʻu igoa ia i latou i le malo. O le ata o loʻu fatu e tatau ona sefe Farani. E te lafo atu ia latou. Afai latou te faʻaaloalo i ai, o le a faʻaolaina, pe a latou faʻamau i lalo o latou vae, o le fetuu o le Lagi o le a olopalaina tagata ... "o le pulega, leai se aoga e fai atu, faʻatali, ae o le tele o tuuto filifili e fesoasoani i le tagata vaʻai e salalau a latou feʻau: sefulutolu miliona ata o le Paʻia Sili ma le selau afe fuʻa na oʻo atu i luma ma salalau i totonu o 'aʻai o se faʻamaʻi pipisi.

O Mati 26, 1917 i Paray le Monial o le faʻamanuiaga faʻamanatuina o fuʻa a le atunuʻu o Farani, Egelagi, Peleseuma, Italia, Lusia, Serbia, Romania, uma ma le talita a le Sacred Heart, na avatua; o le sauniga e faia i le Falesa o le Asiasi, luga atu o relics o Margherita Maria. Ua faaleoina e le Katinale Amette le faapaiaina o fitafita Katoliko.

Mai ia Me o le tausaga lava lea, o le salalau o tala fou o le faʻaaliga o Fatima na faʻamalosia ai le Katoliko ma e oʻo lava i Amerika i aso o tatalo na faʻatulagaina.

Ae o le mea na maofa ai tagata uma, o loʻo teteʻe manino lava e Farani le laina lea: i Lyon, na suʻe ai e leoleo le fale tusi a le fafine Katoliko ua oti lana tane, o Paquet, ma ave uma igoa o le Sacred Heart, ma faʻasa ona faʻatau mai isi. I le aso 1 o Iuni, sa faasaina e le au taʻitaʻi le faʻaogaina o le faʻailoga o le Sacred Heart i ni fuʻa, i luga o le 7 o le Minisita o Taua, e faʻasa e Painlevé le faʻapaʻiaina o fitafita e ala i se taʻamilosaga. O le mafuaʻaga ua taua o le solitu lotu lea e mafai ai ona galulue faʻatasi ma atunuʻu o atunuʻu eseʻese.

Peitai, Katoliko, e le fefefe. I luma, o liki moni ua faʻavaeina mo le faʻamalamalamaina o pennants i ni afifi faʻapitoa mo ie lino ma faʻasao, lea e manaʻomia tele e fitafita, ae o aiga e faʻapaʻia i le fale.

O le basilica o Montmartre e aoina uma molimau o vavega e tutupu i luma. Ina ua maeʻa le manumalo mai le 16 i le 19 Oketopa 1919, na faʻataunuʻuina le faʻapaʻiaina lona lua lea e i ai uma pulega faʻalelotu, tusa lava pe leai ni tuʻufaʻatasi. I le aso Me 13, 1920, na faʻamamaluina ai loa e Pope Benedict XV, i le aso lava lea, o Margherita Maria Alacoque ma Giovanna dʻArco. O le na suitulaga ia te ia, o Pius XI na te faapaiaina le encyclical "Miserentissimus Redemptor" i le tuuto atu i le Sacred Heart, lea ua salalau atu nei le malamalama i le lalolagi atoa o le Katoliko.

Mulimuli ane, ia Fepuari 22, 1931, na toe faʻaali ai foi Iesu ia Sister Faustina Kowalska, i le nofoaga o taupousa o Plok, Polani, ma fai atu ma le manino ina ia valivali ona foliga e pei ona aliaʻe mai ma faʻatuina le tausamiga o le Divine Mercy, i le Aso Sa muamua ina ua maeʻa le Eseta .

Faatasi ai ma lenei tuuto o le Keriso Toetu, i se ofu sisina, tatou toe foi sili atu nai lo se isi taimi i le Katoliko o le fatu ae lei o le mafaufau; o se ata o Le na alofa ia i matou muamua, lea e faʻatuatuaina atoa, o loʻo tu i tafatafa o le moega o maʻi, aʻo le tamaʻi tusi o le Alofa Mutimutivale, e matua taʻua ma mnemonic, faatuina se faigofie tatalo, aunoa ma se faʻanaunauga mafaufau. Peitai, o le aso fou, o loʻo fautua mai ai ma le faʻaeteete se "toe foʻi" i taimi masani, faʻamamafaina tele le aoga o le tausamiga faʻaKerisiano autu ma o se ofo lea o talanoaga ma i latou e mananaʻo e faʻavae o latou talitonuga i tusitusiga.