O loʻo talanoa le mekasini a fafine Vatikana e uiga i sauaga na faia i tamaitai faiaʻoga

O le mekasini a fafine Vatican o loʻo tuuaʻia i le paʻu maualalo o numera o tamaitai i le salafa o le lalolagi i se vaega o le leaga o latou tulaga faigaluega ma le faatautala i feusuaiga ma le faatautala o le paoa na faia i lima o patele ma latou sili.

O le Women Church World na faapaiaina lana lomiga ia Fepuari i le burnout, le afaina ma le sauaina na feagai ma uso lotu ma le auala ua iloa ai e le ekalesia e tatau ona suia auala pe a fai e faatosina mai ai ni galuega fou.

O le mekasini na lomia i le Aso Tofi na faʻaalia ai na faʻatagaina e Francis le fausiaina o se fale faʻapitoa i Roma mo taupousa na faʻateʻaina mai a latou faʻatonuga ma toeititi tuʻua i luga o le auala, o nisi na faʻamalosia i le talitane ina ia ola.

"E i ai lava mataupu faigata lava, lea na taofi ai e aliʻi sili pepa faʻamaonia a tuafafine na mananaʻo e tuua le nofoaga o taupulega, pe na faʻateʻaina," o le tala lea a le taʻitaʻi o le aulotu a le Vatican mo faʻatonuga faʻalelotu, Cardinal Joao Braz. o le mekasini Aviz.

.

"Sa i ai foi mataupu o le talitane e mafai ai ona tausia mo latou lava," o lana tala lea. "O taupousa muamua nei!"

“O loʻo matou feagai ma tagata ua manunuʻa ma e matou te manaʻomia le toefausiaina o le faʻatuatuaga. Tatou manaʻomia le suia o lenei teʻena, o le faʻaosoosoga e le amanaʻiaina nei tagata ma fai mai 'oe le toe avea ma o matou faʻafitauli.' '"

"E matua tatau ona suia lena mea," o lana tala lea.

Ua vaaia e le Ekalesia Katoliko le paʻu fua o le numera o tamaitai i le salafa o le lalolagi, pe a feoti tuafafine matutua ae toʻaitiiti e faia. O fuainumera a le Vatican mai le 2016 o loʻo faʻaalia mai ai o le numera o tuafafine na faʻaititia e le 10.885 i le tausaga ua tuanaʻi i le 659.445 i le lalolagi atoa. I le sefulu tausaga ua tuanaʻi, e 753.400 taupousa i le lalolagi atoa, o lona uiga na liligiina ifo e le Ekalesia Katoliko le lata i le 100.000 teine ​​i le vaitaimi o le sefulu tausaga.

E masani ona totogi e le au taupulega a Europa le mea sili ona leaga, o numera Amerika Latina e mautu ma ole numera ua faʻateleina i Asia ma Aferika.

O le mekasini na faia ulutala i aso ua tuanaʻi ma tusitusiga faʻaalia ai le faʻasuaʻiga o taupulepulega a taupousa ma tulaga faʻapologa e masani ona faʻamalosia ai taupousini e galulue e aunoa ma ni konekarate ma faia galuega faʻatauvaʻa pei o le faʻamamaina o katinale.

O le paʻu o latou fuainumera na mafua ai le tapunia o potu i Europa ma le taua mulimuli ane ai i le va o isi aufaifeʻau o le ekalesia ma epikopo poʻo le Vatican mo le puleaina oa latou aseta.

Na finau atu pea Braz e faapea, o aseta e le o ni meatotino a tamaitai ia latou lava, ae mo le ekalesia atoa, ma valaau mo se aganuu fou o le fesuiaiga, ina ia "lima taupulepule e le pulea le tele o le tamaoaiga" ae o isi poloaiga na le manuia.

Na iloa e le faʻafitauli a le teineititi le teineititi o le teineititi na aafia i sauaga faʻasotoma e patele ma epikopo. Ae na ia taʻua foi talu ai nei, na logo foi e lona ofisa ni taupou na sauaina e isi taupulega, e aofia ai ma le aulotu e iva mataupu.

Sa iai foi mataupu o le soona faaaoga sese o le paoa.

“Sa iai a matou mataupu, ae leʻo le mea e laki ai, o taʻitaʻi o e na filifilia muamua, na mumusu e faʻamavae. Na latou aloaʻia tulafono uma, "o lana tala lea. "Ma i totonu o nuu o loʻo i ai tuafafine e taumafai e usitaʻi faʻatauaso, e aunoa ma le taʻuina atu o mea latou te mafaufau i ai."

O le faʻavaomalo faʻamamalu kulupu vaega o taupou na amata ona tautatala faʻamalolosi malosi e uiga i le sauaina o taupousa ma fausia ai se komisi ma lona aliʻi paʻaga e vaʻaia lelei o latou sui.