O le talosaga e fai atu ia St. Michael le Agelu Sili i lenei masina o Setema

Agelu o loo pulefaamalumalu i le vaaiga aoao a Agelu uma o le lalolagi, aua e te tuulafoaiina au. Ua faafia ona ou faatiga ia te oe i a’u agasala... Faamolemole, i le lotolotoi o mea matautia o loo siomia ai lo’u agaga, ia faatumauina la outou lagolago e tetee atu ai i agaga leaga o loo taumafai e lafo a’u mai le gata o le maunu, le gata o le masalosalo, lea. e ala i faaosoosoga o le tino e taumafai e faafalepuipuiina lo’u agaga. Deh! ‘Aua ne‘i tu‘u ‘iā te a‘u i tu‘iga poto a se fili e mata‘utia e pei o le sauā. Fa'atulaga a'u e tatala lo'u loto i au musumusuga suamalie, e fa'aola ai i so'o se taimi e foliga mai ai ua tineia le finagalo o lou loto ia te a'u. Ia alu ifo i totonu o lo'u agaga se aloiafi o le afi suamalie e mu i lou loto ma i totonu o au Agelu uma, ae e mu e sili atu nai lo le mamalu ma le le malamalama ia i tatou uma ma e sili atu i lo tatou Iesu faia lena mea i le faaiuga o lenei. Le olaga pagatia ma le puupuu o le olaga faalelalolagi, e mafai ona ou sau e olioli i le fiafia e faavavau i le Malo o Iesu, ona ou alofa ai lea, faamanuia ma olioli ai.

SAINT MICHAEL ARCHANGEL

O le igoa o le agelu sili o Mikaele, o lona uiga “o ai e tusa ma le Atua?”, E faalima ona taʻua i le Tusi Paia; faatolu i le tusi a Tanielu, faatasi i le tusi a Iuta ma le Apokalipise o s. O Ioane le Faievagelia ma i taimi uma e lima ua ta'ua ai o ia o le "ta'ita'i sili o le autau selesitila", o le agelu lea o loo tau faasaga i le leaga, lea o loo faatusaina i le Apokalipise e se tarako ma ana agelu; na faatoilaloina o ia i le tauiviga, na tuliesea o ia mai le lagi ma lafo i le lalolagi.

I isi tusitusiga paia, o le tarako o se agelu na manaʻo e faalautele o ia e pei o le Atua ma na tuliesea e le Atua, ma paʻuʻū ai o ia mai luga e oo i lalo, faatasi ma ana agelu na mulimuli atu iā te ia.

O Mekaeli sa fai ma sui ma faamamaluina o le toa-agelu a le Atua, o loo ofu i le ofutau auro i le taua faifaipea faasaga i le Tiapolo, o lē o loo faaauau pea i le lalolagi ona faasalalau atu le leaga ma le fouvale faasaga i le Atua.

E manatu foi o ia i le tulaga lava lea e tasi i le Ekalesia a Keriso, lea sa taofia pea mo ia se tapuaiga faapitoa ma le tuuto talu mai aso anamua, ma manatu o ia o loo i ai pea i le tauiviga o loo tau ma o le a tau seia oo i le iuga o le lalolagi, faasaga i ai. le malosi o le leaga o loo latou faagaoioia i le fanau a tagata.

Ina ua uma le faamautuina o le faaKerisiano, o le tapuaiga mo St. Michael, lea ua leva ona i ai i le lalolagi faapaupau e tutusa ma se atua, sa i ai se salalau tele i Sasae, e pei ona molimauina e le le mafaitaulia o ekalesia, malumalu, monasteries na faapaiaina mo ia; i le senituri lona 15 na o Constantinople, le laumua o le lalolagi o Byzantine, e 15 falesa ma monasteries; ma le isi XNUMX i le taulaga.

O le itu i Sasaʻe atoa sa tumu i malumalu taʻutaʻua, lea na o atu ai le faitau afe o tagata malaga mai itu uma o le Malo tele o Byzantine ma ona o le tele o nofoaga o tapuaiga, e faapena foi ona faia lona faamanatuina i le tele o aso eseese o le kalena.

I Sisifo o loʻo i ai molimau o se tapuaiga, faatasi ai ma le tele o ekalesia e tuʻuina atu i nisi taimi ia S. Angelo, o nisi taimi ia S. Michele, faʻapea foʻi ma nofoaga ma mauga na taʻua o Monte SantʻAngelo poʻo Monte San Michele, e pei o le lauiloa ma le monastery. i Normandy i Falani, o ana tapuaiga atonu na tauaveina e Celts i le talafatai o Normandy; e mautinoa lava na sosolo vave i le lalolagi o Lombard, i le setete o Carolingian ma le Emepaea o Roma.

I Italia e tele nofoaga sa i ai falesa, tautalaga, ana, falesa, maupuepue ma mauga uma e faaigoa i le agelu sili o Mikaele, e le mafai ona tatou taʻua uma, tatou te taofi na o le lua: Tancia ma le Gargano.

I luga o Monte Tancia, i Sabina, sa i ai se ana ua uma ona faʻaaogaina mo se tapuaiga faapaupau, lea e agai atu i le seneturi lona fitu na faapaiaina e le au Lombards ia S. Michele; i se taimi puupuu na fausia ai se malumalu na ausia ai le lauiloa tele, e tutusa ma Monte Gargano, lea i soo se tulaga e matua.

Ae o le malumalu sili ona lauiloa Italia na faapaiaina mo S. Michele o le tasi lea i Puglia i luga o le Mauga o Gargano; e iai lona talafaasolopito e amata i le 490, ina ua avea Gelasius I ma pope; Fai mai le tala, na leiloa e se tasi o Elvio Emanuele, le alii o Monte Gargano (Foggia) le povi sili ona matagofie o lana lafu, ma maua ai i totonu o se ana e le mafai ona sao atu i ai.

Ona o le le mafai ona toe maua mai, na ia filifili ai e fasioti ia te ia i se aū mai lana aufana; ae o le aū e le mafaamatalaina nai lo le lavea o le povi, na liliu atu ia lava ma ta i le mata o le tagata fana. I le ofo ma le manu'a, na alu atu ai le squire i lona epikopo. Lorenzo Maiorano, epikopo o Siponto (aso Manfredonia) ma sa ia faamatalaina le mea ofoofogia na tupu.

Na fofogaina e le faifeau aso e tolu o le tatalo ma le salamo; ona s. Na faaali Mikaele i le faitotoa o le ana ma faaali atu i le epikopo: “O aʻu o le agelu sili o Mekaeli ma ou te i ai pea i luma o le Atua, o le ana e paia ia te aʻu, o laʻu filifiliga lea, o aʻu lava o lona leoleo mataala. O le mea e matala tele ai le papa, e mafai ona faamagaloina agasala a tagata... E faafofogaina le mea e talosagaina i le tatalo. Ona ia faapaiaina lea o le ana mo le tapuaʻiga faa-Kerisiano ”.

Peitai e lei usitaia e le epikopo paia le talosaga a le agelu sili, ona sa faaauau pea tapuaiga faapaupau i luga o le mauga; i le lua tausaga mulimuli ane, i le 492 na siʻomia ai Siponto e ʻau a le tupu nuu ese o Odoacer (434-493); ua vaivai nei, ua faapotopoto le epikopo ma tagata i le tatalo, i le taimi o le filemu, ma o iinei na toe faaali mai ai le agelu sili i le epikopo s. Lorenzo, ma folafola atu ia i latou le manumalo, o le mea moni i le taimi o le taua na aliaʻe mai ai se afa oneone ma le uatoʻa na pa'ū i luga o le osofaʻiga a tagata ese, oe na sosola ma le fefefe.

O le aai atoa ma le epikopo na o i luga o le mauga i se solo o le faafetai; ae ua le toe manao foi le epikopo e ulu atu i le ana. Ona o lona faalotolotolua e le mafai ona faamatalaina, ioe. Lorenzo Maiorano na alu i Roma ia Pope Gelasius I (490-496), o le na faatonuina o ia e ulu atu i le ana faatasi ma epikopo o Puglia, ina ua uma le anapogi o le salamo.

Ina ua o atu epikopo e toatolu i le togavao mo le faapaiaga, na toe tulai mai le agelu sili mo le taimi lona tolu, ma faasilasila mai ua le toe manaomia le sauniga, aua ua uma ona faia le faapaiaga ma lona faatasi mai. Fai mai le tala, ina ua ulu atu epikopo i totonu o le ana, na latou maua ai se fata faitaulaga na ufiufi i se ie mumu ma se koluse tioata i luga ma lolomi i luga o se maa ma le faailoga o le vae o se tamaitiiti, lea o tu masani lauiloa ia St. Michele.

Sa faia e Epikopo San Lorenzo se falesa na faapaiaina mo St. Lawrence i le faitotoa o le ana. Michele ma faaulufaleina i le aso 29 Setema 493; o le Sacra Grotta, i le isi itu, sa tumau pea o se nofoaga o tapuaiga e lei faapaiaina e epikopo ma i le tele o seneturi na lauiloa ai i le igoa o le "Celestial Basilica".

O le taulaga o Monte SantʻAngelo i le Gargano ua tupu aʻe i le tele o taimi i le falesa ma le ana. O Lombards, o le na faavaeina le Duchy o Benevento i le VI senituri, na faatoilaloina fili malolosi o le talafatai o Italia, le Saracens, i tafatafa tonu o Siponto, i le 8 Me 663, ona o le manumalo i le puipuiga selesitila o s. Michael, na amata ona latou faasalalauina le tapuaiga a le agelu sili i Italia atoa, e pei ona taʻua i luga, fausia falesa, faʻapipiʻiina i luga o fuʻa ma tupe siliva ma faʻatūina le tausamiga o Me 8 i soo se mea.

I le taimi nei, o le Sacred Grotto na avea mo seneturi uma na sosoo ai, o se tasi o nofoaga sili ona lauiloa mo tagata malaga Kerisiano, avea, faatasi ma Ierusalema, Roma, Loreto ma S. Giacomo di Compostela, o pou paia mai le amataga o Vaitau Tutotonu.

Popes, tupu ma tagata paia i le lumanai na o mai i le malaga i le Gargano. I luga o le faitotoʻa o le atrium pito i luga o le basilica, o loʻo i ai se tusitusiga Latina o loʻo lapatai mai: "O se nofoaga manaia lenei. O le fale lenei o le Atua ma le faitotoa i le lagi”.

O le malumalu ma le Sacred Grotto e tumu i galuega o faatufugaga, tuuto ma tautoga, lea e molimau i le tafe mai o le meleniuma o tagata malaga ma le faatagata maamora paʻepaʻe o S. Michele, na saunia e Sansovino, aso 1507, e tu i le pogisa.

O le agelu sili na faʻaalia i le tele o seneturi i isi taimi, e ui lava e le pei o le Gargano, lea e tumau pea le totonugalemu o lana tapuaiga, ma e faʻamanatuina o ia e tagata Kerisiano i soʻo se mea i tausamiga, faʻaaliga, solo, malaga ma e leai se atunuu Europa e iai se abbey, lotu, falesa, ma isi. na te manatua o ia mo le fa‘aaloalo i ē fa‘amaoni.

I le faaali atu i se Potukale faamaoni o Antonia de Astonac, na folafola atu ai e le agelu sili ia te ia le fesoasoani faifaipea, i le olaga ma le pulekatolio faapea foi ma le usuina o le Komuniga Paia e se agelu mai aufaipese taitasi e iva faalelagi, pe afai latou te taulotoina a o lei faaofuina le lagi. palealii agelu na ia faaali atu ia te ia.

O lana tausamiga tele i Sisifo o loʻo tusia i le Roma Martyrology i le aso 29 o Setema ma o loʻo faʻatasi ma isi agelu sili e toʻalua e sili ona lauiloa, o Gabriel ma Raphael i le aso lava e tasi.

Le Puipuia o le Ekalesia, o lona faatagata o loo i luga o le tumutumu o Castel S. Angelo i Roma, lea e pei ona lauiloa na avea ma olo i le puipuiga o le Pontiff; puipuia o tagata Kerisiano, ona o ia sa avea muamua ma tagata malaga anamua, o le na valaau atu ia te ia i totonu o le malumalu ma tautalaga faapaiaina ia te ia, faataapeapeina i luga o le auala e tau atu i le taunuuga malaga, ina ia maua le puipuiga mai faamaʻi, lotovaivai ma lalafi o tagata faomea.

Tusitala: Antonio Borrelli