Le olaga ma filosofia o Confucius


Confucius (551-479 BC), o le na faʻavaeina le filosofia ua faʻaigoaina o le Confucianism, o ia o se tagata Saina ma le faiaʻoga na faaalu lona olaga i le feagai ai ma le faʻatinoina lelei tau amio. Na taʻua o Kong Qiu i lona fanau mai ma sa lauiloa foi o Kong Fuzi, Kong Zi, Kʻung Chʻiu poʻo Master Kong. O le igoa Confucius o se faaliliuga o Kong Fuzi, ma na faʻaoga i le taimi muamua e tagata suʻesuʻe Jesuit na asia Saina ma aʻoaʻo e uiga i ai i le XNUMXth senituri TA.

Mea moni anapogi: Confucius
Igoa atoa: Kong Qiu (i le fanau mai). Ua lauiloa foi Kong Fuzi, Kong Zi, Kʻung Chʻiu poʻo Master Kong
Ua lauiloa mo: faifilosofia, faavae o le Confucianism
Fanau mai: 551 TLM i Qufu, Saina
Maliu: 479 TLM i Qufu, Saina
Matua: Shuliang He (tama); Yan clan sui (tina)
Ulugalii: Qiguan
Tamaiti: Bo Yu (taua foi o le Kong Li)
Uluai olaga
E ui na ola Confucius i le lima senituri TLM, o lona talaaga e le i faamaumauina seia oo i le Han dynasty, pe tusa ma le 400 tausaga mulimuli ane, i faamaumauga a le Great Historian poo Shiji o Sima Qian. Confucius na fanau mai i se tasi aiga aristocratic i se tamai setete e igoa o Lu, i le itu i sasae Saina i 551 TLM, i luma o se vaitaimi faaupufai faaupufai lauiloa o le taua taua vaitaimi. O le tele o faaliliuga o le Shiji ua faailoa mai ai o lona tama ua matua, toeititi 70 tausaga, a o lona tina na o le 15 tausaga le matua, ma e foliga mai e le faaipoipo i fafo le mafutaga.

Na maliu le tama o Confucius a o laitiiti ma na ola ae o ia i le mativa e lona tina. E tusa ai ma le The Analects, o se aofaʻiga o aʻoaʻoga ma upu na foaʻi atu ia Confucius, na ia mauaina ni tomai maulalo ona o lona manaʻomia mai lona matitiva aʻoga, e ui o lona tulaga o se sui o se aiga sa iai muamua sa ofo atu ia te ia le agavaʻa e tuliloa ai ana aʻoaʻoga. Ina ua 19 tausaga o Confucius, sa ia faaipoipo ia Qiguan, e ui lava sa vave ona ia aluese mai ia te ia. E eseese faʻamaumauga, ae ua iloa na iai le tamaititi e toʻalua, Bo Yu (faʻaigoa foi o Kong Li).

Tausaga mulimuli ane
I le tusa o le 30 tausaga, Confucius amata ona faia se galuega, faia o pulega pule ma mulimuli ane tulaga faaupufai mo le setete o Lu ma lona aiga pule. I le taimi na ia aulia ai le 50, na amata ai ona faaletonu lona mafaufau i faiga piʻopiʻo ma le vevesi o olaga faaupufai, ma amata loa le 12 tausaga o faimalaga i Saina, aoina soo ma aʻoaʻo atu.

E itiiti se mea e iloa e uiga i le iʻuga o Confucius 'olaga, e ui lava na manatu ua uma ona faʻaaluina nei tausaga i le faʻamaoniga o ana aga ma aʻoaʻoga. O lana pele e sili ona fiafia iai ma lona ataliʻi toʻatasi na maliliu uma i lenei vaitau ma o le aʻoaʻoga a Confucius e leʻi faʻaleleia ai le tulaga o le malo. Na ia valoia le amataga o le vaitaimi o taua ma e le mafai ona puipuia le vevesi. Na maliu Confucius i le 479 TLM, e ui o ana lesona ma talatuu na tuufaʻasolo mo le tele o seneturi.

Confucius aoaoga
Confucianism, e afua mai i tusitusiga ma le aʻoaʻoga o Confucius, o tu ma aga na taulai i le ausiaina ma le faatumauina o agafesootai. E mafai ona faʻatino lenei soʻofaʻatasi ma faʻaauau pea le alualu i luma i le usitaʻia o sauniga faʻapitoa, ma ua faʻavae i luga o le mataupu silisili e faʻapea e lelei uma tagata, lelei le faʻaleleia ma le aʻoaʻoina. Le galuega o le Confucianism e faʻavae i luga o lautele malamalamaaga ma le faʻatinoina o se maumaututū agafesootai tulaga i le va o soʻotaga uma. O le usitaʻia o se tasi ua faatonuina tulaga faʻaleaganuʻu faʻatupuina se siosiomaga sologa lelei ma puipuia feteʻenaʻiga.

Ole mafuaʻaga ole Confucianism ole ausia lea ole tulaga o le amio lelei poo le agalelei, ua taʻua o ren. Poʻo ai lava na ausia le ren o se lelei atoatoa tamalii. O nei aliʻi o le a faʻafetaui latou lava fuafuaga i le ie o le agafesootai tulaga e ala i le faʻataʻitaʻia o Confucian tulaga taua e ala i upu ma gaioiga. O le Six Arts o gaioiga ia na faia e aliʻi e aʻoaʻo ai i latou i tala atu o aʻoaʻoga.

E ono aoga o aga masani, musika, fanafana, taʻavale faʻataʻavalevale, kaligrafi ma matematika. O nei ono tusiata na iʻu ai lava ina faʻavae le aʻoaʻoga a Saina, ia, e pei ona tele i Saina ma Asia i Saute, o loʻo matua faʻaosofia e le faʻavae taua o Confucian.

O nei mataupu faavae o le Confucianism na tulai mai i feteenaiga i Confucius lava latou olaga. Na soifua mai o ia i se lalolagi ua sili ona vevesi. O le mea moni, i le taimi lava na maliu ai Saina, o le a ulufale atu Saina i se vaitaimi ua lauiloa o le Warring States, lea na vaeluaina ai Saina ma fenumiai mo le toeitiiti 200 tausaga. Na vaʻai e Confucius lenei vevesi i le vevesi ma taumafai e faʻaaogaina ana aʻoaʻoga e taofia ai e ala i le toe faʻatulagaina o le fealofani.

Confucianism o se amio na pulea ai le va o tagata ma lona faʻavae autu o le iloa faʻafefea ona amio e fesoʻotaʻi ma isi. O se tagata faʻamamaluina e oʻo atu i faʻailoga tagata ma avea o se tagata e fesoʻotaʻi, o se tasi e matua malamalama lelei i le i ai o isi tagata soifua. O le Confucianism e leʻo se fou manatu, ae o le ituaiga rational sekoluse lea na faia e ru ("o le aʻoaʻoga a le au atamamai"), e taʻua foi o ru jia, ru jiao po ru xue. Confucius 'version na lauiloa o Kong jiao (o le Confucius cult).

I ona amataga faʻavae (Shang ma amataga Zhou faigamalo [1600-770 TLM]) ru na faʻasino i siva ma musika o faʻataʻitaʻi i sauniga. I le gasologa o taimi na tupu tele le faʻaopoopoga e aofia ai e le gata i tagata na faia sauniga, ae o sauniga foi latou; i le faaiuga, ru aofia shamans ma faiaoga o le matematika, talafaasolopito, astrology. O le Confucius ma ana tamaiti aʻoga ua toe faʻailoaina mai e faʻailoa mai ai faiaoga faapolofesa o aganuu anamua ma tusitusiga i aga, talaʻaga, solo ma musika. Mo le pulega o Han, ru o lona uiga o se aʻoga ma ana filosofia faiaoga e suʻesuʻe ma faʻataʻitaʻi tu ma aga, tulafono ma aganuʻu o le Confucianism.

Tolu vasega o tamaiti aʻoga ma faiaoga o loʻo maua i Confucianism (Zhang Binlin):

le au atamamai e tautua le setete
ru faiaoga oe na aʻoaʻoina i mataupu o le ono tusiata
soo o Confucius na suʻesuʻe ma talaʻi le Confucian classics
Sailiga o le loto ua leiloa
O le aʻoaʻoga o ru jiao o le "saili o le ua leiloa": o se faʻasologa tumau o suiga faaletagata lava ia ma le faʻaleleia o le amio. Faʻataʻitaʻiina i latou (o se seti o tulafono o mea totino, tuʻaiga, tu ma aga ma mea teuteu) ma suʻesuʻeina galuega a tagata sages, latou te mulimulitaʻi i le tulafono o le aʻoaʻo e le tatau ona faʻamutaina.

O le filosofia Confucian e tuʻufaʻatasia le faʻavae, faʻapolokiki, lotu, filosofia ma aʻoaʻoga faavae. E taulai atu i le fesoʻotaʻiga i le va o tagata, ua faʻaalia i fasi a le lalolagi Confucian; o le lagi (Tian) luga, o le lalolagi (lalo) ma tagata (ren) i le ogatotonu.

Tolu vaega o le lalolagi Confucian
Mo Confucians, lagi faʻatuina amioga lelei mo tagata ma faʻatinoina malosi amioga lelei i amioga a tagata. O le mea, o le parataiso, e faʻatatau i mea uma e le o ni tagata, peitaʻi e faia e tagata se sao lelei i le faʻatumauina o le fealofani i le va o le lagi ma le lalolagi. O le mea ua i ai i le lagi e mafai ona suʻesuʻeina, maitauina ma malamalama i ai tagata o loʻo suʻesuʻeina uiga masani, mataupu faʻaleaganuʻu ma tusitusiga tuai anamua; pe e ala i le vavao o ia lava le loto ma le mafaufau

O tulaga taua o le Confucianism faʻaalia ai le atinaʻeina o le tagata taʻutaʻu o tagata ia iloa ai le gafatia o se tasi, e ala i:

igoa (tagata)
ioe (saʻo)
li (sauniga ma meatotino)
cheng (faamaoni)
xin (moni ma le amio saʻo)
zheng (faamaoni mo agafesootai)
xiao (o le faavae o le aiga ma le setete)
zhong yong (o le "auro ala" i masani masani)

O le Confucianism o se lotu?
O se autu o felafolafoaiga i le va o tagata atamamai o aso nei o le Confucianism ua agavaa o se lotu. O nisi e fai mai e leʻi avea lava ma lotu, o isi na fai mai sa masani lava o se lotu o le poto po o le fealofani, o se lotu faalelalolagi ma le taulai atu i uiga agaalofa o le olaga. E mafai e tagata ona latou maua le atoatoa ma ola i mataupu silisili faalelagi, ae tatau i tagata ona faia le mea sili latou te mafaia e faʻataunuu ai a latou amio lelei ma amio lelei, e aunoa ma le fesoasoani a atua.

O le Confucianism o lona uiga o le tapuaiga o tuaa ma fai mai o tagata e lua ona vaega: o le hun (o le agaga mai le lagi) ma le po (agaga mai le lalolagi). Pe a fanau mai se tagata, e vaelua vaega e lua ma a oti lena tagata, ona teteʻa lea ma tuua le lalolagi. O le taulaga e faia i tuaa sa nonofo muamua i le lalolagi i le taina musika (ia manatua le agaga mai le lagi) ma liligiina ma inu le uaina (e tosina ai le agaga mai le lalolagi.

Confucius 'tusitusiga

O le laisene laupepa a le People's Republic of Saina o se vaega o le Tang Dynasty tusitusiga o Cheng Hsuan's Analects of Confucius with Annotations, na maua i le 1967 i Turfan, Sinkiang. O le Analects of Confucius o se tusi taua mo tamaiti aʻoga i Saina anamua. O lenei tusitusiga ua faʻaalia ai le tutusa o aʻoga i le va o Turfan ma isi vaega o Saina. Bettmann / Getty Images
Confucius o loʻo faʻamauina i le tusia po o le teuteuina o galuega i le taimi o lona olaga, faʻavasegaina o Lima Classics ma Fa Tusi. O nei tusitusiga e amata mai tala faasolopito i solo, lagona autobiographical i sauniga ma sauniga. Na avea i latou ma pito i tua mo tagata lautele ma malo i Saina talu mai le iʻuga o taua i le vaitaimi 221 BC.