Olaga i Venus? Faʻamaonia o le Atua e sili atu nai lo tatou manatu, fai mai le Vatican astronomer

O le taua o le talanoaga e uiga i le mauaina o le olaga i Venus, o le tumutumuga o le Vatikana i mea uma e faatatau i le vanimonimo fafo na lapatai mai le avea ma tagata taumatemate, ae fai mai afai o loʻo iai se mea ola i luga o le paneta, na te le suia le fuafuaina i faaupuga. o le va feagai a le Atua ma tagata soifua.

"O le olaga i luga o le isi paneta e leai se eseʻesega ma le i ai o isi olaga ituaiga iinei i le Lalolagi," Jesuit uso Guy Consolmagno fai atu Crux, matauina o Venus ma le Lalolagi "ma fetu uma tatou mafai ona vaʻaia i le lalolagi e tasi. foafoaina e le Atua lava ia “.

"I tua atu i na mea uma, o le i ai o [isi] tagata ola e le o lona uiga e le alofa le Atua ia te aʻu," na ia fai mai ai, ma faaopoopo mai "E alofa le Atua ia i tatou uma, taʻitasi, tulaga ese, atoa; E mafai ona ia faia aua o ia o le Atua… o le uiga lea o le le iu. "

"O se mea lelei, masalo, o se mea faʻapenei e faʻamanatu mai ai ia tatou tagata e taofi le faia o le Atua laʻititi nai lo o Ia moni," o lana tala lea.

O le faatonu o le Vatican Observatory o Consolmagno, na saunoa ina ua maeʻa ona faalauiloa e le vaega o le au saienitisi le faasologa o pepa i le Aso Gafua, ma faapea mai, e ala i ata malolosi o le teleskopika, na mafai ai ona latou mauaina le vailaʻau oona i le atemosifia o Venus. na o le meaola ola na o le pau le faʻamatalaga mo le amataga o le vailaʻau.

O nisi tagata suʻesuʻe na tauva i le finau, talu ai e leai ni faʻataʻitaʻiga poʻo ni faʻataʻitaʻiga o Venusi microbes, finau mai o le phosphine e mafai ona avea ma iʻuga o se le mafaamatalaina gaioiga poʻo faʻafanua tulaga.

Na faʻaigoa i le atua fafine lalelei o Roma, i aso ua tuanaʻi e leʻi taʻua Venus o se nofoaga e ola ai se mea ola ona o le vevela o le vevela ma le mafiafia o le sulfuric acid i le ea.

Ua tele le uaʻi atu i isi paneta, pei o Mars. Na faia e le NASA ni fuafuaga mo se misiona talafeagai i Mars i le 2030 e suʻesuʻe ai i le lalolagi le mea ua masani ona nofoia e ala i le aoina o papa ma le eleele e lipoti atu mo le auiliiliga.

Na taʻua e Consolmagno, o le phosphine, o se kesi o loʻo i ai le tasi vaega o le atoma ma le tolu hydrogen atoms, ma lona tulaga eseʻesega, na ia taʻua, "e faigofie lava ona maitauina le vaʻaiga fou a le microwave."

O le mea e faʻaosofia ai le fia mauaina i luga o Venus o le "e ui e mautu i se siʻosiʻomaga pei o le Jupiter, e tele lona tamaoaiga i le hydrogen, i le Lalolagi poʻo Venus - ma ona asini ao - e le tatau ona ola mo se taimi umi."

E ui na te le iloa faʻamatalaga auiliili, na taʻua e Consolmagno, pau lava le natura o le phosphine e maua i le Lalolagi e sau mai nisi microbes.

"O le mea moni e mafai ona vaaia i ao o Venus taʻu mai ia i tatou e le o se kesi sa i ai talu mai le fausiaina o le paneta, ae o se mea e tatau ona gaosia… i se isi itu… i le fua faatatau lea o asini ao mafai ona faʻaleagaina. ia. O le mea lea, microbes mafai. E mafai. "

Ona o le maualuga o le vevela i luga o Venus, lea e oʻo atu i le 880 tikeri Fahrenheit, e leai se mea e mafai ona ola i luga o le eleele, o le tala lea a Consolmagno, ma ia taʻua ai, o soʻo se microbes na maua ai le phosphine o loʻo i totonu o ao, lea e masani ona maalili ai le tau. .

"E pei lava ona malulu tele le siʻosiʻomaga o le lalolagi, e faʻapea foi le pito i luga o le ea o Venus," o lana tala lea, peitaʻi, mo Venus, "malulu tele" e tutusa ma le vevela maua luga o le lalolagi - a lea na avea ma faʻavae o aʻoaʻoga faʻasaienisi e oʻo atu i le 50 tausaga talu ai na fautuaina ai atonu e iai microbes i ao o Venus.

Peitai, e ui lava i le naunautaiga mo le mautinoa faamaoniga o le i ai o nei microbes, na lapatai mai Consolmagno ia aua neʻi vave ona tafea, ma faapea atu: "o saienitisi na mauaina le sailiga e matua, matua faʻaeteete lava aua le soʻona faʻauigaina o latou iʻuga. ".

"E mataʻina ma tatau ona toe suʻesuʻe ae tatou te leʻi amata talitonu i ni masalosaloga e uiga i ai," o lana tala lea