Le finagalo ma le malosi o le Guardian Angel i lo tatou olaga

I le amataga o lana tusi, na faamatala ai e le perofeta o Esekielu le faaaliga vaaia a se agelu, lea e aumaia ai faaaliga matagofie e uiga i le finagalo o agelu. “… Na ou matamata, faauta foi, o se matagi ua agi mai mai le itu i matu, o se ao tele o loʻo pupula faataamilo mai, o se afi na emoemo mai, ma i le ogatotonu e pei o le matagofie o le eletise i le ogatotonu o le afi. I le ogatotonu na aliali mai le ata o ni mea ola se fa, o latou foliga na taʻua i lalo. Latou foliga tino tagata, ae taʻitasi foliga fa ma fa apaʻau. E saʻo o latou vae, ma o latou vae e pei o atigivae o le povi, e feʻilafi e pei o le apamemea manino. I lalo o apaʻau i itu e fa na sisii ai lima o tagata; o fa uma sa tutusa foliga vaaia ma foliga tutusa apaʻau. O apaʻau na faʻatasia le tasi ma le isi, ma poʻo le a lava le itu na latou liliu ai, latou te leʻi liliu i tua, ae na taʻitasi ma alu i luma o latou. Ae o latou foliga vaaia, na latou tuʻuina mai le foliga o le tamaloa, ae o le toʻafa foi e iai le leona foliga i le itu taumatau, o le mata povi i le agavale ma le aeto foliga. Sa faʻapea ona faʻaloaloa atu o latou apaʻau i luga: sa taʻitasi i latou ma apaʻau e lua na paʻi atu ma lua apaʻau na pupuni ai lona tino. Na taʻitasi ma feosofi i o latou luma: na latou o i le mea na faʻatonuina ai i latou e le agaga, ma aʻo latou gaioi latou te leʻi toe foʻi i tua. I le ogatotonu o na mea ola e fa sa mafai ona latou vaʻaia i latou lava o malala ola e pei o molī, na faʻataʻamilomiloina i totonu o latou. Sa susulu le afi ma uila mai le afi. O le ola fa fa na sau foi ma alu pei o uila. O lenei, o le vaʻai atu i na meaola, na ou vaʻaia ai i luga o le eleele sa i ai se uili i tafatafa o mea uma e fa ... na mafai ona latou o atu i itu e fa, e aunoa ma le liliu io latou gaioiga ... A o na mea ola na minoi, o le uili na liliu i o latou autafa, ma ina ua latou tulaʻi aʻe mai le eleele, e faʻapea foi uili. Poʻo fea lava e tuleia ai i latou e le agaga, e alu foʻi uili, e faʻapea foʻi ona latou tutū faʻatasi, auā o le agaga o le mea ola sa i totonu o uili ... ”(Es 1: 4-20).

"O uila na faasaʻoloto mai le afi", o lea na taʻu mai ai e Esekielu. Thomas Aquinas manatu o le 'afi' o se faʻailoga o le poto ma le 'uila' o se faʻailoga o le loto. Malamalama o le faavae mo uma finagalo ma a tatou taumafaiga e masani ona agai i se mea na tatou iloaina muamua o se taua. Ai se le iloaina se mea e le manaʻo i se mea; o ai na te le iloa se mea ae o le faʻaletino, na o le manaʻomia le tuinanau. Poʻo ai lava e malamalama i le sili, na o le manaʻomia le sili.

Tusa lava poʻo le a le eseesega o faʻatonuga a agelu, o le agelu e sili lona poto i le Atua i mea uma na Ia faia; o le mea lea o loʻo ia te ia foʻi le loto malosi. "O lea, aʻo ou vaʻai atu i mea ola na, na ou vaʻai atu i luga o le eleele sa i ai se uili i tafatafa o mea uma e fa ... Ina ua feʻaveaʻi na mea ola, na liliu foi uili i o latou tafatafa, ma ina ua latou tulaʻi aʻe mai le eleele, na latou tutu aʻe o uili foi ... aua o le agaga o le mea ola na i totonu o uili ”. O uili fealuaʻi e faʻatusa i gaioiga a agelu; loto ma gaioiga alu tutusa. O le mea lea, o le finagalo o agelu ua liua nei i se gaioiga talafeagai. E le iloa e agelu le faʻalotolotolua i le va o le malamalama, manaʻo ma le faia. O lo latou finagalo e faʻamalosia e le matua manino malamalama. E leai se mea e mafaufau loloto ai ma faʻamasino ia latou faaiuga. O le finagalo o agelu e leai se mea faafeagai. I se taimi vave lava, na malamalama lelei ai le agelu i mea uma. O le mea lea o ana gaioiga e faavavau suia.

O se agelu na ia filifili tasi mo le Atua o le a le mafai ona toe suia lenei filifiliga; o le agelu paʻu ae o le a tumau e faavavau malaia, aua o uili na vaaia e Esekielu liliu i luma ae le solomuli. O le malosi o le finagalo o agelu e fesoʻotaʻi atu i le malosi tutusa. Faʻasaga i lenei malosiʻaga, iloa e le tagata lona lava vaivaiga. O le mea lea na tupu i le perofeta o Esekielu ma na tupu foi i le perofeta o Tanielu: "Ua tepa aʻe oʻu mata, faʻauta foi, o le tagata ua ofu i le ie lino, ma ona fatugaʻo o loʻo ufiufi i le auro maoʻi: o lona tino sa pei o le topasi, o ona mata na foliga mai. o mumū o le afi, o ona lima ma ona vae na susulu e pei o le apamemea mumu ma o le leo o ana upu na tagitagi e pei o le pisapisao o le motu o tagata ... Ae na ou alu ese mai le malosi ma ua matua sesega na pei o le a ou alu atu i fafo ... ae o le taimi lava na ou faʻalogo ai ia tautala, na ou leiloa o oʻu mata ma aʻu na ou paʻu faō i lalo i le eleele ”(Dan 10, 5-9). I le Tusi Paia e tele faʻataʻitaʻiga o le malosiaga o agelu, o latou foliga na o ia lava e fefefe ma fefefe ai tatou tagata i le tele o taimi. E tusa ai ma lenei tulaga, na tusia e le tusi muamua a Makapaio: "Ina ua fetuu oe e le tupu, na alu ifo lau agelu ma fasioti Asuria e 185.000" (1 Mk 7:41). E tusa ai ma le Apocalypse, o agelu o le a avea ma tagata sili ona malosi o faasalaga faalelagi o taimi uma: fitu agelu sasaa atu ipu e fitu o le toasa o le Atua i le lalolagi (Faaa. 15). Ona ou vaai lea i le isi agelu ua afio ifo mai le lagi ma le mana tele, ma ua malamalama le lalolagi i lona pupula (Faʻaaliga 16: 18). Ona siʻi aʻe lea e le Agelu malosi se maʻa pei o se maaolo tele, ma lafo i le sami ma faapea atu: "I lea, I le pa e tasi o Papelonia, le aai tele, o le a lafoina ai, ma e leai se tasi na te mauaina o ia" (Faʻa 1: 18).

e sese le manatu sese mai nei faʻataʻitaʻiga e liliu e agelu o latou loto ma mana i le malaia o tagata; i se isi itu, o agelu manaʻo i le lelei ma, e tusa lava pe latou te faʻaaogaina le pelu ma sasaa ifo ipu o le ita, latou te mananaʻo naʻo le liua i le lelei ma le manumalo o le lelei. E malosi le manaʻo o agelu ma e silisili foi lo latou malosi, ae e gata uma mea e lua. E oʻo lava i le agelu sili ona malosi ua fusia i le poloaʻiga paia. O le finagalo o agelu e faalagolago atoa i le finagalo o le Atua, lea e tatau ona faataunuuina i le lagi faapea foi ma le lalolagi. Ma o le mafuaʻaga lena e mafai ai ona tatou faʻatuatuaina a tatou agelu e aunoa ma le fefe, o le a le afaina ai lava tatou.