Le agelu leoleo: mai le Tala Lelei i le Au Paia, o se taʻiala atoatoa i le mauaina o lenei lalelei meaola

O ia o le uo sili. Na ia o faatasi ma ia e aunoa ma le vaivai i le ao ma le po, mai le fanau mai e oʻo i le oti, seʻia oʻo mai ina ia fiafia i le atoaga o le fiafia o le Atua .. I le taimi o Purgatory, o loʻo ia i ai i ona tafatafa e faamafanafana ia te ia ma fesoasoani ia te ia i na taimi faigata. Peitai, mo nisi, o le i ai o le agelu leoleo e na o se tu ma aga agalelei i latou o e fia faʻafeiloaʻi. Latou te le o iloaina o loʻo faʻaalia manino mai i le Mau ma faʻasaina i le aʻoaʻoga a le Ekalesia ma o le au paʻia uma latou te talanoa mai ia i tatou e uiga i le agelu leoleo mai o latou lava aafiaga. O nisi o latou e oʻo lava ia vaʻai ia te ia ma e vavalalata le latou mafutaga ma ia e pei ona tatou vaʻai.
Lea: e fia agelu o ia i tatou? Le itiiti ifo i le tasi, ma o lena e lava. Peitai e ono maua e nisi tagata, mo la latou matafaioi o le Pope, pe ona o lo latou tulaga o le paia. Ou te iloa se tamaitai e faʻailoa ia Iesu e toʻatolu, ma tau mai o latou igoa. O Santa Margherita Maria de Alacoque, ina ua ia oo atu i se tulaga alualu i luma i le faigamalaga o le paia, na ia mauaina mai le Atua se agelu leoleo fou na fai atu ia te ia: Loto o Iesu Keriso ma loʻu faʻamoemoe o le faʻailoa atu ia te oe i le tele e te mafaia e talia ai latou "(Memory to M. Saumaise).
Fai mai le Upu a le Atua: «Faʻauta, ou te auina atu le agelu i ou luma e tuu oe i le ala ma tuu oe e ulu atu i le nofoaga ua ou saunia. Faʻaaloalo i lona i ai, faʻalogo i lona leo ma aua le fouvale ia te ia ... Afai e te faʻalogo i lona leo ma faia le mea ou te fai atu ai ia te oe, o le a avea aʻu ma fili o ou fili ma o le fili o ou fili "(Eso 23, 20-22 ). "Ae afai e i ai se agelu faʻatasi ma ia, tasi puipuia i le toʻaafe, e faʻaali atu ai i le tagata lona tiute ... alofa ia te ia" (Iopu 33). "Talu ai o laʻu agelu o loo faatasi ma oe, o le a ia tausia oe" (Bar 23, 6). "O le agelu a le Alii e to lauapi faataamilo ia i latou oe matataʻu ia te ia ma faaolaina i latou" (Sl 6: 33). O lana misiona o le "taofia oe i ou laasaga uma" (Sl 8, 90). Fai mai Iesu "O latou agelu [tamaiti] i le lagi e vaʻai i fofoga o loʻu Tama o i le lagi" (Mt 11:18). O le Guardian Angel o le a fesoasoani ia te oe e pei ona ia faia Azariah ma ana soa i totonu o le ogaumu aasa. “A o le agelu a le ALIʻI, o le na alu ifo ma Asaria ma ana uō i totonu o le ogaumu, 'aveʻese le afi mumū mai' iā te i latou ma faia totonu o le ogaumu e pei o se mea na agi mai ai se matagi na tumu i le sau. E leʻi paʻi atu le afi ia te i latou, e leʻi afaina ai foi latou, e leai se mea leaga na tupu ia i latou "(Dan 10, 3-49).
O le a faasaoina oe e le agelu e pei ona ia faia ia Sagato Petelo: «Faʻauta foi, ua faaali mai ia te ia le agelu a le Alii ma le pupula o le malamalama i le sela. Na ia paʻi atu i autafa o Pita, fafagu ia te ia ma fai atu, "Tu i luga vave!" Ma pa'ū filifili mai ona lima. Ma o le agelu ia te ia: "Fai lou fusipau ma nonoa ou seevae". Ma sa faapea lava ona ia faia. Fai mai le agelu, “Afifi lou ofu talaloa, ma mulimuli mai ia te aʻu!”… Na matala lava le faitotoʻa io latou luma. Na latou o i fafo, savavali i le auala, ae faafuaseʻi ona alu ese le agelu mai ia te ia. Ona toe mafaufau ai lea o Peteru ma faapea atu: “Ua ou mautinoa nei ua auina mai e le Alii lana agelu…” »(Galuega 12: 7-11).
I le uluaʻi Ekalesia, e leai se tasi na talitonu i le agelu leoleo, ma o le mafuaʻaga lea, ina ua tatala mai Peteru mai le falepuipui ma alu atu i le fale o Marco, o le tagata faigaluega e igoa ia Rode, na ia iloaina, o Peteru lava ia, na tumu i le fiafia, na ia tamoe ai e tuuina atu le tala e aunoa ma le tatalaina o le faitotoʻa. Ae o i latou na faʻalogo ia te ia na talitonu ua sese o ia ma fai mai: "E fai o ia ma ana agelu" (Galuega 12:15). O loo manino le aʻoaʻoga a le Ekalesia i lenei itu: "Mai le laiti i le itula o le oti le tagata ola o loo siomia e lo latou puipuiga ma o latou fautua. E tofu le faʻatuatua ma le agelu i ona autafa e fai ma puipui ma leoleo mamoe, na te faʻatonutonuina o ia i le ola "(Cat 336)
E oʻo lava i le Au Paʻia Iosefa ma Maria na iai la latou agelu. Masalo o le agelu na lapataia Iosefa e avea Maria ma fafine faaipoipo (Mat 1, 20) pe sola foi i Aikupito (Mat. 2) ​​pe toe foi i Isaraelu (Mat. 13) o le agelu sa leoleoina. O le mea ua mautinoa o lea mai le uluaʻi senituri o loʻo aliali mai foliga o le agelu leoleo i tusitusiga a Tama Paʻia. Ua uma ona tatou talanoa e uiga ia te ia i le tusi lauiloa o le uluaʻi senituri The Shepherd of Ermas. Saint Eusebius o Caesarea valaauina i latou o "faiaoga" o tagata; St. Basil «faimalaga soa»; St.Gregory Nazianzeno "talita puipuia". Fai mai Origen "i tagata uma e iai lava se agelu a le Alii na te faamalamalamaina o ia, na te puipui ia te ia ma puipuia o ia mai mea leaga uma".
E i ai le tatalo anamua i le agelu leoleo o le senituri lona tolu lea na fesiligia ai o ia e faamalamalama, puipui ma puipui lana puipuiga. E oo lava i Saint Augustine e masani ona talanoa e uiga i le faʻalavelave a agelu i lo tatou olaga. O St. Thomas Aquinas na te faapaiaina se fuaitau mai lana Summa Theologica (Sum Theolo I, q. 113) ma tusia: "O le puipuiga a agelu e pei o se faʻalauteleina o le Divine Providence, ma o lona uiga, talu ai o lenei mea e le faʻaletonu mo soo se mea, ua maua uma i latou i le puipuiga a agelu ».
O le taumafataga a agelu leoleo i Sepania ma Farani e amata mai i le lima senituri. Masalo i aso na ua amata ona latou tatalo le tatalo na tatou aʻoaʻo a o tatou fanau: "Loʻu agelu tausi, si aʻu kamupani, aua neʻi tuulafoaia aʻu i le po poo le ao." Fai mai Pope Ioane Paulo II i le aso 6 o Aokuso, 1986: "E matua taua lava, ona faʻatuatuaina e le Atua lana fanau laiti i agelu, e manaʻomia i taimi uma le tausiga ma le puipuiga."
Pius XI valaʻau lona agelu leoleo i le amataga ma le faaiuga o aso uma ma, i le tele o taimi, i le ao, aemaise lava pe a vevesi mea. Na ia fautuaina le tuuto i agelu leoleo ma i le faatofa na ia fai mai ai: "Ia faamanuia le Alii ia te oe ma lau agelu faatasi ma oe." John XXIII, sui faaaposetolo i Turkey ma Eleni na faapea mai: «A fai e faigata saʻu talanoaga ma se tasi, ua ou masani i le fai atu i laʻu agelu leoleo e talanoa i le agelu leoleo o le tagata e tatau ona ou feiloai i ai, ina ia mafai ona ia fesoasoani mai ia te aʻu ia ou maua le fofo i le faʻafitauli ».
Fai mai Pius XII i le aso 3 o Oketopa 1958 i nisi o tagata Amerika i le itu i Matu e uiga i agelu: "Na latou i ai i taulaga na e asia, ma o i latou o au malaga".
O le isi taimi i se feʻau i luga o le leitio na ia taʻua ai: «Ia e masani ma agelu ... Afai e finagalo le Atua, o le a e faaaluina le faavavau atoa i le fiafia ma agelu; faamasani nei ia latou. O le masani i agelu e totō ai i totonu ia i tatou se lagona o le saogalemu o le tagata lava ia ».
Ioane XXIII, i le talitonuina i se epikopo Kanata, na mafua ai le manatu o le tauaofiaga a Vatikana II i lana agelu agelu, ma fautuaina i matua latou te faatupuina le tuuto i le agelu leoleo i a latou fanau. «O le agelu leoleo o se faufautua lelei, e fautua ma le Atua e fai ma sui; e fesoasoani ia tatou mea tatou te manaʻomia, puipuia i tatou mai faalavelave ma puipuia i tatou mai faalavelave. Ou te manao i tagata faamaoni ia latou lagonaina le silisili ese o lenei puipuiga a agelu ”(24 Oketopa 1962).
Ma i ositaulaga sa ia fai mai: "Matou te ole atu i lo matou agelu leoleo e fesoasoani ia i matou i le taulotoina i aso uma o le Ofisa o le Atua ina ia matou taulotoina ma le mamalu, gauai ma le tuuto, ina ia fiafia i ai le Atua, e aoga mo i matou ma o matou uso" (Ianuari 6, 1962) .
I le sauniga lotu o le aso o le latou taumafataga (Oketopa 2) o loʻo faʻapea mai o i latou o "soa faalelagi ina ia tatou le fano i le faʻafeagai ai ma osofaiga taufaamataʻu a le fili". Seʻi tatou valaʻauina i latou e le aunoa ma aua neʻi galo ia i tatou e oʻo lava i se tasi e o faʻatasi ma i tatou i nofoaga sili ona natia ma tuʻua. Mo lenei mafuaʻaga ua fautuaina ai e Saint Bernard: "Ia alu ma le faʻaeteete i taimi uma, pei o se tasi e mafuta mai pea lana agelu i ala uma".

O e iloa o loʻo matamata lau agelu o mea e te faia? Tou te alolofa ia te ia?