O loo tuuaia le akiepikopo o Pasila i lona sauaina o seminare

O le Archb Bishop Alberto Taveira Corrêa o Belém, o le Archdiocese ma le sili atu i le 2 miliona tagata nonofo i le itulagi o Amazon o Pasila, o loo feagai ma suesuega faasolitulafono ma faale-lotu ina ua tuuaia i le sauaina ma le faatautala i feusuaiga e toafa muamua seminarians.

O ia tuuaiga na faaalia e le lomiga Pasila o le nusipepa Sipaniolo o El País i le faaiuga o Tesema ma avea ai ma tagata lauiloa i le aso 3 o Ianuari, ina ua faasalalau i vaiaso uma le nusipepa o le TV Globo Fantástico se lipoti e uiga i lenei mataupu.

O igoa o le au muamua seminarians e le faaalia. O i latou uma na aʻoaʻoina i le seminare a Saint Pius X i Ananindeua, i le taulaga o Belém, ma e i le va o le 15 i le 20 tausaga le matua i le taimi na tupu ai le masalosaloga.

E tusa ai ma le mau masalomia na aafia, e masani ona faia feiloaʻiga faafesagaʻi a Corrêa ma tagata aʻoga faifeau i lona fale, ma e latou te leʻi masalomia se mea pe a valaʻaulia e ia.

O se tasi o i latou, na taʻua o B. i le tala a El País, sa alu i le fale o Corrêa mo se taʻiala faʻaleagaga, ae na amata le faʻasoesa ina ua iloa e le seminare o loʻo fai lona alofa i se paʻaga. Sa 20 ona tausaga.

E tusa ai ma le lipoti, na fesili B. mo le fesoasoani a Corrêa ma fai mai le akiepikopo o le taulealea e tatau ona pipii i lana metotia o le faamaloloina faaleagaga.

"Na ou oʻo i le sauniga muamua ma na amata uma: na ia fia iloa pe na ou totogia, pe ou te malosi pe pasi, pe a ou fiafia e fesuiaʻi matafaioi [i le taimi o feusuaiga], pe a ou matamata i le porn, o le a le mea na ou mafaufau i ai ina ua ou mimilo. Na ou iloa le le lelei o lana metotia, ”o lana tala lea ia El País.

Ina ua maeʻa ni nai sauniga, na feiloaʻi faafuaseʻi B. ma se uo na tau atu ia te ia o lo o auai foi i lena ituaiga fonotaga ma Corrêa. Na taʻua e lana uo o nei feiloaiga ua avea ma isi amioga, e pei o le le lavalava ma le akiepikopo ma tuu o ia e paʻi atu i lona tino. B. filifili e tuua le seminare tumau ma taofi le feiloaʻi ma Corrêa.

Na la fesoʻotaʻi ma lana uo ma iʻu ai ina feiloaʻi ma isi seminare e toalua sa i ai o laʻua poto masani.

O le tala ia El País e aofia ai ma faʻamatalaga taufaʻafefe mai tala a tagata na aʻoaʻoina muamua. Na taʻua e A., na faamataʻuina o ia e Correa ina ua teena ana taumafaiga e faia se fesootaiga ma ia. Pei o B., na maua e le semina sa iai o ia i se faiā ma se paaga.

"Na ia fai mai o le a ia taʻuina i loʻu aiga laʻu sootaga i le seminare," o le tala lea a A. i le nusipepa. Semanu e folafola e le akiepikopō le toe faʻatuina o A. pe a tuʻuina atu ana talosaga. Na iʻu lava ina lafoina o se fesoasoani i le aulotu ma mulimuli ane faʻatagaina e toe foi i le seminare.

“O se mea masani mo ia le tatalo i talaane o loʻu tino (le lavalava). Na ia alu atu ia te oe, paʻi atu ia te oe ma amata ona tatalo i se mea i lou tino le lavalava, "fai mai le muamua seminarian.

O leisi sa avea muamua ma seminarian, o le 16 i lena taimi, na ia taʻu atu i tagata sailiili e masani ona auina atu e Corrêa lana avetaavale e piki o ia i le seminare, o nisi taimi i le po, mo se taitaiga faaleagaga. O fetaiaiga, masalo i ni nai masina i le 2014, aofia ai le faʻaofiina.

O i latou na tuuaia na aafia na lipotia mai na faaaoga e Corrêa le tusi The Battle for Normality: A Guide for (Self-) Therapy for Homosexual, na tusia e le Dutch psychologist Gerard JM van den Aardweg, o se vaega o lana metotia.

E tusa ai ma le tala a Fantástico, o nei tuʻuaiga na lafo ia Epikopo José Luís Azcona Hermoso, le epikopo faʻamalolo o le Marajó Prelature, o le e tele lona poto masani i le galulue faʻatasi ma tagata afaina i le sauaina. O nei tuuaʻiga na oʻo atu i le Vatican, ma auina atu ai sui e suesue le mataupu i Pasili.

O le aso 5 o Tesema na faalauiloa ai e Corrêa se faamatalaga ma se ata vitio lea na ia faapea mai ai na logoina talu ai nei e uiga i "tuuaiga matuia" faasaga ia te ia. Na ia faitio foi i le mea moni e faapea e leʻi "fesiligia muamua o ia, pe faafofoga i ai pe leai foi se avanoa e faamanino ai nei faamatalaga masalomia aofia ai i tuuaiga."

Na ia taʻua na feagai o ia ma "tuuaiga o le le mama", na ia fai mai na ia faitio ona o tagata na tuuaia na filifili mo le "auala o le faalumaina, faatasi ai ma le faasalalauina o talafou i le aufaasālalau a le atunuu" ma le faamoemoe manino o le "mafua ai afaina le lelei ia te aʻu ma mafua ai le teteʻi i le Ekalesia Paia ".

Ose tauvaga e lagolago ai le Corrêa na faalauiloa i luga o upega tafailagi. Na taʻua e Fantástico, o le akiepikopō sa iai le lagolago a taʻitaʻi Katoliko lauiloa i Pasila, e aofia ai patele pese lauiloa o Fábio de Melo ma Marcelo Rossi.

I leisi itu, na tuʻuina mai e se faʻalapotopotoga o 37 faʻalapotopotoga se tusi matala e talosaga ai mo le vave aveʻesea o Corrêa mai lona tulaga a o faia pea suʻesuʻega. O se tasi na saini i le pepa o le Komisi mo le Amio Taualoa ma le Filemu o le Archdiocese o Santarém. Na mulimuli ane tuuina mai e le Archb Bishop Irineu Roman o Santarém se faamatalaga e faamanino ai e leʻi feutanaʻi le Komisi ma ia pepa.

Na taua e le Archdiocese of Belém i se pepa o faamatalaga e faapea, o le faaauau pea o suesuega e faasa ai le akiepikopō ma le mataupu ona faia se faamatalaga e uiga i lenei mataupu i le taimi nei. O le National Conference of Epikopo o Pasila [CNBB] na musu e faia se faamatalaga. E leʻi tali le Faʻafeiloaʻiga a le Faʻaaposetolo i le talosaga a Crux mo sana faamatalaga.

O Corrêa, 70, na faauuina e avea ma patele i le 1973 ma avea ai ma epikopo fesoasoani o Brasilia i le 1991. O ia o le uluai akiepikopō o Palmas, i le setete o Tocantins, ma avea ma akiepikopō o Belém i le 2010. O ia o le faufautua faufautua o le Charismatic Catholic Renewal i le atunuʻu.