O FAʻATAʻITAʻI O SAN MICHELE ARCANGELO

FAAALIGA MUA O S. MICHELE SUL GARGANO

O le tausaga e 490 na amata ai le uluaʻi faʻaaliga o S. Michele i luga o le Gargano i le aso 8 o Me. O le mea moni na tupu. O se kapeteni o fitafita Sipontine, mauʻoa i faʻatoʻaga ma lafu, ma tutusa amioatua ma agaalofa, sa ia te ia se mauga pe tusa o le ono maila mai Siponto, ua taʻua nei o Manfredonia o le laufanua lafulafu a ana lafumanu. Faatasi ai ma i latou se povi feʻai, tele ma leaga, lea i le tautotogo vavae ese ia lava mai isi. Ina ua sau le kapeteni e iloilo ia povi a o faatasi ma auauna sa ia sailia le povi poʻa, na ia mauaina i totonu o se ana loloto i se nofoaga tifato ma faigata; ma talu ai e le mafai ona aveʻesea o ia mai iina mai ola, na ia manatu o le a ia toe maliu foi, ma tatala i lalo lana aufana agai i ai; ae o le aū, nai lo le manuʻaina o le povi, liliu le togi i le ogatotonu o le ea, toe sau ma manuʻa le kapeteni i le fatafata.

O le mea fou na tupu na faʻatumuina le au maimoa i le maofa, ma o lana tala na salalau e le gata i le vaomatua o le vao lea na taufetuli atu ai le toatele e vaai le tagata manuʻa, ae na oʻo foi i le Epikopo o Siponto, S. Lorenzo Maloriano, o le tagatanuu Eleni. , o se tagatanuu o Constantinople, ma o se paaga vavalalata a le Emperor Zeno. O le Perelate paia, i lona manatu o lenei mea uiga ese na tupu e aunoa ma se mea lilo, na liliu atu i le Atua mo le malamalama ma le atamai. Na ia okaina tatalo ma anapogi mo le taulaga atoa e ole atu ai i le Atua le alofa tunoa e fia iloa le mea lilo o se mea uiga ese. Na faafofoga le Atua i le talosaga faatauanau a le Epikopo ma tagata, a o agaʻi le taeao, sa tatalo le Epikopo sili ona amio Atua i le falesa o Siponto, ma faaali atu ia Sagato Mikaele ma faapea atu ia te ia, "Ua e matua poto lava i le ole atu i le Atua Silisili Ese mo faaaliga ma o le mafuaʻaga na fana ai le aū i le povi na liliu i luga le au fanafana. Ia e iloa na tupu tonu lenei mea ona o aʻu. O aʻu o le Agelu Sili Mikaele, o loo tu i luma o le Nofoalii o le Atua, ma ua ou filifili e nofo iinei, ma e faapena foi ona avea lenei nofoaga i le falepuipui. Na ou manaʻo e tuʻuina atu nei faʻailoga, ina ia iloa uma e tagata, faʻafefea mai le taimi nei ona i ai le Gargano i laʻu puipuiga ».

Fai mai le tala a S. Michele ia S. Lorenzo Epikopo, ma mou ese atu.

Sili ma le le mafaamatalaina le faʻamafanafanaga ma le fiafia o S. Lorenzo Epikopo mo lea ituaiga tutasi fiafia o S. Michele. Na tumu o ia i le fiafia, ma tu aʻe i luga mai le eleele, valaau atu i tagata ma faatonuina se solo solofanua i le nofoaga, lea na tupu ai le mea ofoofogia. Na taunuʻu iina i solofanua, na vaʻaia le povi na tootuli i le faʻaaloalo i le selesitila Liberator, ma o se ana tele ma le ateatea i foliga o se malumalu na maua na vaneina i totonu o le maʻa e se natura lava ia ma se mafanafana faʻamaualuga maualuga ma ma se malu ulufale. O se vaaiga na faʻatumuina ai tagata uma i le agamalu ma le fefe tele i le taimi e tasi, ona o le manaʻo i tagata e o atu i totonu iina, na aveina i latou ma le mataʻu paia ina ua latou faʻalogo i se pese a agelu ma nei upu "Lenei matou te tapuaʻi i le Atua, iinei matou te faʻamamaluina ai le Aliʻi, o iinei matou te vivii le Silisili Ese ». O le matua mataʻu lava o le Atua, ua le fefefe ai tagata e o i luma, ma faatuina le nofoaga mo le taulagaina o le Misasa Paia ma tatalo i luma o le faitotoʻa o le nofoaga paia. O lenei mea moni na fafaguina le tuuto i Europa atoa. O aso uma e vaʻaia tagata malaga i 'au o aʻea le Gargano. O pope, Epikopo, Emperor ma Princes mai itu uma o Europa na tamomoe e asi le ana faalelagi. O le Gargano na avea ma mafuaʻaga o mea ofoofogia mo le au Kerisiano o le Gargano, pei ona tusia e Baronio. Amuia le na te tuuina atu o ia lava i se sili ona taua fesoasoani o le tagata Kerisiano; laki o ia o ia na faia ia lava propitious le amorous Prince of Angels St. Michael the Archangel.

FAʻAALIGA LUA O S. MICHELE SUL GARGANO

O le muamua tausaga o Anastasio Imperatore, ma e oʻo foi i le S. Gelasio Papa, ina ua tulaʻi S. S. Michele mo le taimi lona lua i S. Lorenzo, lua tausaga talu ona maeʻa le faʻaaliga muamua. O le ami a le Gothic King Odoacer, ma le manatu i tagata Sipontino o le aufaatasi o Theodoric, o le sa avea ma emulator i le palealii o Italia, na latou siomia le Sipontini ma se siege malosi, ma faamataʻuina lo latou faaumatiaga. O le Sipontini na alu atu i le Epikopo Paia e talanoa ia te ia i se mataupu ogaoga, ma tonu ai i le Epikopo e fesili i le Archangel Saint Michael mo se fesoasoani. A o naunau le au Goth e eli le eleele, alavai, fale ma malutaga, o Lorenzo i le faʻataʻitaʻi ia Mose, na aʻea le Mauga o Gargano e faʻamalosia le manumalo mai le taʻitaʻi o le militeri selesitila. O le Aso Gafua 25th o Setema, ina ua auina atu e le Goths se failauga e faatonu le siilima. Na ia manatua le Faifeʻau maelega e fesiligia i lenei taua le maalofia, na ia faatonuina tagata e fesili mo le toe tolopoina o le isi tolu aso, ma ia mauaina na ia faatonuina ai i lena nofoaga e tatau ona auai uma i tatalo ma peniteniti, ma ia masani ona faia le Sakalameta. faʻapena foi le Sipontini. Ma o iinei i le tafa o ata i le aso 29 Setema 492 a o sauni atu le Epikopo i tatalo i le Ekalesia a S. Maria, na faaali mai ia St.Mac Mika ma faamautinoa atu ia te ia le manumalo, ma lapataia o ia e aua le osofaia le fili seia maeʻa le fa i le aoauli, ina ia o le la ma ona matagofie e molimauina le malosi o le Agelu Sili. Na lapataia e le Epikopo tagata, ma ina ua maeʻa ona faamalosia tagata uma i le areto faalelagi i le vaveao o le aso, i le taimi atofaina na laina le Sipontini i le taua e alu atu e faasaga i le barbarians. Na manino le lagi, a e faʻafuaseʻi ona e faʻalogo i le faititili i le ea, ua ufitia e le ao le tumutumuga paia o le Gargano, o se mafuʻe mataʻutia na luluina le lalolagi a o galulu le sami lata mai ma le taufaafefe. O le fana mai le Celestial Warrior mai le Gargano o se uila emo uila na manino mai ai, i lalo o le Archangel St. Michael, o lo o taua ai vaega e fa. O faititili uma na seleseleina ola o tagata paʻu, e aunoa ma le faatiga i se tasi o Sipontini, o lea na vave ai ona fefefe ma le fiafia le autau a le Gothic. Na tuli e le Sipontini tagata Goth i Napoli. I le agaga faʻafetai mo se manumalo maoaʻe, S. Lorenzo faʻatasi ma tagata na vave o atu i le Gargano e faʻafetaia le lagi Puipuiga. I luma o le faitotoʻa o le Santa Grotta, e aunoa ma le faʻamalosi e ulu i totonu, na latou mauaina ni tulaga faʻamau o loʻo faʻamau i luga o le maʻa talatala, lea e foliga mai e faʻatusalia ai le iai o St. Michael. Na tumu uma i latou i le fiafia i le fiafia i na faailoga ofoofogia, ma masalo o le "Digitus Dei est hic".

TOLU FAʻAALIGA A S. MICHELE SUL GARGANO I LE FAʻAALIGA

O Me 8 o le tausaga 493 na fai ai le S. O le Epikopo o Siponto Lorenzo Maloriano ma lona aiga na masii atu i le Gargano e faʻamanatu le tolu tausaga o le faʻaaliga o St. Michelle. Ae leʻi totoa le Epikopo poʻo tagata e ulufale i le ana paia. E leʻi faʻamalieina le amioatua masani, aua sa naunau uma tagata e ulufale i totonu ma faʻamanatuina mea lilo a le Atua e ala i le faʻamanatuina e tusa ma tu a le Ekalesia Roma. I le lotolotoi o le fefefe ma le faaaloalo mo le leo o viiga a agelu, latou te leʻi lototetele eo atu i totonu, ae na latou filifili e tatau ona feutagai ma le Pule Sili. Lafo, le amepasa ia Pope S. Gelasio, lea sa tu i luga o le S. O Sylvester, i le iloiloina o foliga ofoofogia na faia ai iina, na ia tali atu: «Afai e ia i matou le filifilia o le aso o le faapaiaga, matou te filifilia le aso 29 Setema ona o le manumalo i le au faʻatauvaʻa ae matou te faʻatali i le fetalaiga a le Selesitila Prince. O le a matou ole atu ia te ia i se avanoa i le faamamaluina o le Paia Tolutasi. O le ae faia le mea tutusa i lau ». I le tali atu lea, na valaaulia ai e Epikopo Lorenzo Epikopo e toafitu lata ane e feiloai i Siponto i le aso 21 Setema, e tatalo ma anapogi, ma toe faia mo le faapaiaga fuafuaina. O Epikopo e toafitu ma le toatele o tagata na o mai i Siponto e faamalo atu i le Archangel. Na potopoto i Siponto ia Setema 26, na latou amata anapogi, vigil, tatalo ma taulaga, pei o St. Gelasius Pope. Na fiafia le Atua e taliina tatalo a ana auauna, peitaʻi na ia taofia pea le mamalu ia St. Lorenzo e mauaina le aʻoaʻoga lona tolu. O le mea moni, o le po na sosoʻo ai le anapogi triduum, St. Michele na ia vaʻaia na susulu na fai atu ia te ia: "Gran Lorenzo, tuu i lalo le manatu o le faapaiaina loʻu ana, ua ou filifilia e avea ma oʻu Maota, ma faatasi ai ma aʻu Agelu ua uma ona ou faapaiaina. Oe o le a vaʻai i faʻailoga faʻailoga, ma laʻu effigy, le Altar ma le Pallium ma le Koluse. E naʻo lou ulufale i le Grotto, ma i lalo o laʻu fesoasoani faʻatele tatalo. Faʻamanatu le Taulaga Paia a taeao e faʻafesoʻotaʻi tagata, ma o le a e vaʻaia ai le auala ou te taulagaina ai lena Malumalu ». E leʻi faʻatali Lorenzo mo le aso, o le Aso Faraile foʻi, peitaʻi i le taimi lava e tasi na ia faʻailoa fesoʻotaʻiga faalelagi i ana paʻaga, ma na ia faia foʻi lea mea i tagata. I le tafa o ata, na savavali ai tagata uma e aunoa ma ni seevae i le solo agai i le ana paia. I le itula muamua o le taeao sa faigofie le faigamalaga, ae mulimuli ane i lalo o le vevela o le la sa tiga le aʻe i na papa gaoā. Ae o le aoga aoga o St. Mikaele, aua e fa aeto e le mafuatiaina le lapoʻa na aliali mai, o le lua o ia ata ma o latou paolo na puipuia ai Epikopo mai ave o le la, ae o isi e lua ma o latou apaʻau na faʻafouina ai le ea. O le mauaina o le solo paia i luga o le Gargano, na te leʻi fefe e ulufale, ae na ia fausia se fatafaitaulaga i le faitotoʻa, S. Na amata e Lorenzo le S. Masina. Ina ua usuina le Gloria, sa faʻalogo tagata uma i fati o le Lagi i totonu, lea na valaʻaulia ma faʻamafanafanaina ai Lorenzo, na mulimuli atu ai isi. Mai le faitotoʻa i saute na latou ui atu ai i se potu umi, na oʻo atu i le isi faitotoʻa i matu, lea na latou oʻo ai i luga o se maʻa ma tulagavae o St. Michelle. Mai i lenei latou mauaina le itu sasaʻe o le Selesitila Basilica, lea na latou aʻeaʻe i luga o ala. O le ulufale atu i le tamai faitotoʻa na latou vaʻaia ai le vavega foliga o St. Mikaele i le gaioiga o le faʻatoʻilaloina o Lusifelo. Na faaauau pea Lorenzo, usuina le Te Deum, ma o ii na ia toe mauaina ai foi i le pito i lalo o le S.

Na faaauau e S. Lorenzo le Misasa Paia, ae o isi Epikopo na faapaiaina ni Fatafaitaulaga e tolu; ona latou tufatufaina lea o le Faʻamanuiaga Paia i le au faʻatuatua. O le faʻapaʻiaina faavavega lea o le Basilica a S. Michele sul Gargano, lea e faʻamanatuina e le Ekalesia Paia i le aso 29 o Setema.

FAʻAALIGA A S. MICHELE I ROMA

I le tausaga 590, talu ai o le Supreme Pontiff St. Gregory le Sili, o le faʻamaʻi na faʻatamaʻia ai le taulaga o Roma, ma o le toʻatele o tagata na afaina i lenei faʻamaʻi i aso uma. Na taumafai St. Gregory i tatalo faʻalauaʻitele ina ia alofagia e le Atua, ma i se tasi aso, a o ia tauaveina le ata o le SS. Taupou agai i le Basilica o St.Peteru, St.Michael na aliali mai luga o le Mole Adriana, o uuina se pelu mataʻutia i lona lima i se uiga o le toe tuu i totonu o lona faamoega. E pei o se faʻailoga o le faʻamaʻi mataʻutia na faatafunaina ai Roma ua faamutaina. Ona ia usuina lea o se pese a o faʻafiafiaina e le vaega o Agelu le Ata Paia na aumaia e le Puleʻaga, faʻatasi ai ma le taupou Paʻia mo le Toetu o lona Alo Paia: "Regina coeli laetare alleluia, quia quem meruisti bring alleluia, Resurrexit, sicut dixit alleluia "ia upu ia na faaopoopo ai e St. Gregory:" Ora pro nobis Deum, aleluia ". Ole mea lea, ala ile fautua ole S. Michele male SS. Na faasaʻolotoina le taupou Roma mai se mala mataʻutia, ma i le manatuaina o lenei foliga vaaia na fausia ai iina se falesa maoaʻe, ma na faaigoa ai lea nofoaga o Castel SantʻAngelo.

FAʻAALIGA A S. MICHELE I MONTE GAURO E latalata i CASTELLAMMARE

I luga o le Mauga o Gauro, e taʻua foi o S. Angelo, o loʻo tu i le va o taulaga o Castellammare di Stabia ma Vico Equense, na faaali ai S. Michele ia S. Catello, Epikopo o Stabia i lena taimi, ma ia S. Antonino Abate o le na litaea iina e fiafia ai. o le filemu, lea e aumaia ai le nofo toʻatasi ma ia; I le taliaina ai o le latou iugafono, sa ia apoapoai atu ai ia i latou e fausia se falesa i lona mamalu i le nofoaga latou te vaai atu ai i se sulu. E leʻi umi ae faʻataunuʻuina e na tagata paʻia, ma faʻatagaina ai ona latou litaea i totonu e auai ma le naunautaʻi atili i faʻagaioiga faʻaleagaga na faia. Ae talu ai ona o le Epikopo Catello na sauaina malosi e nisi fili i le tulaga na mafua ai ona ia alu i le falepuipui i Roma, na ia le faʻatagaina St. Mikaele mautinoa o le Sili Pontiff, tauanauina o lona mama, e le gata faʻasaʻolotoina o ia i lana Ekalesia, ae na ia foai foi se maʻa mapu o St. Michael ma ni pou maamora, ina ia mafai ona ia teuteuina ma sili atu le matagofie na amataina e le ekalesia le mafaufau i le faʻamanatuina o lona saolotoga; lea na ia faia i lona toe foʻi mai, ma o le tasi lea e mafai pea ona vaʻaia i faʻafitauli leaga o taimi e oʻo mai i le aso. I lenei mea o tagata tuuto o S. Michele Arcangelo o na tauvaga uma masani ona faʻamanatuina le tausamiga i le aso XNUMX o Aukuso.

FAʻAALIGA A S. MICHELE I MARCIANO IMPERATORE

O le vaʻaia o St. Michael ia Marciano Imperatore, o le na tuʻuina atu o ia lava i le faʻamamaluina o le Archangel i le Malumalu o Conas, e ofoofogia. I ona vaivaiga uma, Marciano na te leʻi faaaogaina se isi lava vailaʻau nai lo le lagolago a St. Michael, aua o le toe faʻafilemuina o lena na vave lava ona faʻamaloloina. Ae ina ia faʻaalia lelei i le Aliʻi le malosi tele na tuʻuina atu i lana agelu agelu sili na ia faʻatagaina Marcian ia maʻi tigaina tasi; e oʻo lava i le taimi lena na teʻena e le Emepera soʻo se vailaʻau na fautuaina ia te ia, ma naʻo lona manaʻo ia aua neʻi aveʻesea o ia mai lena mamalu mamalu. O lenei e foliga mai i le fomaʻi, ma na ia faatonuina e tusa lava pe tetee le Emperor, o faatosinaga na ia faatonuina e tatau ona faaaoga ia te ia. O le po, na matua tumu i le fiafia tele, na vaʻai atu ai Marciano ua matala faitotoʻa o le Ekalesia, ma na alu ifo ai Mikaele mai le lagi i luga aʻe o se solofanua matagofie, ma faʻapaʻu ifo i lalo i luga o se pou sa i totonu o lena Ekalesia ma agelu ma faʻatumuina uma le ea. o lona manogi lelei lava, na ia oʻo i le mea na i ai le maʻi o Marcian. A o tilotilo atu i na vailaʻau na okaina e le fomaʻi, na ia fesili poʻo a na mea. Na tali e Marciano le mea moni: ma St. Michael, liliu atu i Agelu e toalua o loʻo tu i ona autafa, ma faatonu i latou e ta le fomaʻi lena ma aveʻese vailaʻau; Ona tago lea o lona tamatamailima i le suauʻu o le lamepa na mu i luma o lona faʻatagata, na ia faia le faʻailoga o le Koluse i luma o Marcian ma mou. I le taeao na taʻu atu ai e Marciano le mea na ia vaaia i le patele, na ia tusia i le muaulu o Marciano foliga o le Koluse na faia e le Holy Archangel mo ia, ma le le mauaina o vailaʻau na faatonuina e le fomaʻi i le po ua teʻa, na ia manaʻo e alu i le fomaʻi. Ina ua taunuʻu i lona fale, na ia faʻalogo atu ua tagi ma ee, ona ua lata ina oti le aliʻi fomaʻi, ua tumu lona gutu i pu.

Ina ua uma ona faafofoga le lipoti a le patele, sa ave le fomai i le moega lava e tasi i le Lotu o St. Michael. O le pisapisao na toe foi ane ai ia Marciano ia te ia, ma ia iloa ua faamaloloina atoatoa, ma ala aʻe i luga fiafia na alu i le fomai, o le na talosaga mo se fesoasoani mai ia S. Michele. Na ia faʻauʻuina lona muaulu i le suauʻu o le lamepa o lona Faʻatusa, ma i le taimi lava na muta ai le tiga, na mouʻese ese le pustules, na tumau i le soifua maloloina atoatoa. Talu mai lena taimi na ia matua faʻamaoni lava ia St. Michael, o lona agaga faʻafetai na ia tuʻuina atu ai o ia lava i le tautuaina o le Atua ma le Agelu Sili i totonu o le malumalu, i taimi uma na ia ola ai.

FAʻAALIGA A S. MICHELE IA S. EUDOCIA

O le malosiaga o Sagato Mikaele le Agelu Sili na susulu mai i le liuaina o St. Eudocia, o le, mai se tagata agasala tele, na avea ma maturo o Iesu Keriso, i lalo o le nofoaiga a le Emperor Trajan. Amata mai i Samaria, na sau e nofo i Heliopolis mo se isi lava mafuaʻaga nai lo le ola ma le saolotoga sili atu i lona faʻamaʻa. Na liua iina e le monike S. Germano, ma tufatufaina i tagata matitiva le tele o oa na maua i lona olaga mataga, na ia tuuina atu le saolotoga i ana pologa ma ao le i mauaina le papatisoga na ia faaaluina aso e fitu i le potu anapogi ma tatalo e aunoa ma le vaai i se tasi pe na faapefea na okaina o ia e le S. Monaco. Na alu ane le toʻalua e vaai ia te ia, o le taimi lava na ia vaai ai ia te ia, na vave ona ia fai atu ia te ia: «Faʻafetai i le Atua, loʻu Tama, mo le agalelei na ia finagalo e faia ia te aʻu, e ui lava ou te le agavaa. Na ou faʻaaluina aso e ono i loʻu solomuli e faʻanoanoa i aʻu agasala, ma faia tonu uma amio faʻatatau i le Atua na e faatonuina mo aʻu. I le aso fitu, a o ou faanoʻunoʻu ma ou foliga i le eleele, na faafuaseʻi lava ona ou vaai ia te aʻu lava o siomia e se malamalama tele na pupula mai ia te aʻu. I le taimi lava e tasi na ou vaʻai ai i se tauleʻaleʻa o laʻei paʻepaʻe ma se ea filemu, na ia uuina loʻu lima siitia aʻu i le lagi, lea na ou manatu ai na ou vaai i le motu o tagata o laei e pei o ia, ma faaalia le fiafia tele i le vaai mai ia te aʻu, latou fiafia faatasi ma aʻu, aua e i ai se aso o le a ou maua ai se sao i le tutusa mamalu. A o ou i ai i lenei faaaliga vaaia, sa ou vaaia se sauʻai mataʻutia, lea na faitio i le Atua e ala i le feei tele, aua o se manu ua gaoia, o le tele o auala sa ia. Ona sosola mai lea o le siʻufofoga mai le lagi, ua faʻapea mai, e faʻafiafiaina le agalelei silisili o le Atua o le alofa mutimutivale i tagata agasala o loʻo salamō; ma o le leo lava e tasi, na mafua ai ona ou faʻamoemoe mo se puipuiga faapitoa i aso o totoe o loʻu olaga, na faatonuina ai loʻu Taʻitaʻi, o le na ou fuafuaina e avea ma Agelu Sili Mikaele, e faʻafoʻi aʻu i le nofoaga ua ou i ai ». Ma o le mea moni o lenei fafine Samaria fou na matua puipuia lava e St. Michael, ina ua maeʻa le olaga salamo ma le paia, faʻatasi ai ma le tele o vavega ma le maoaʻe o le liuaina, na mafai ai ona maliu o ia o se maturo i le 1 Mati o le tausaga 114.

FAʻAALIGA O ST. MICHELE I SPAIN

O le faʻaaliga i le Malo o Navarre sa taʻutaʻua, pei ona molimauina e le Ekalesia a St. Michael o le Failelsi, na fausia i luga o le tumutumu o se mauga maualuga lava, o se lala o le Pyrenees valaʻauina e tagata o le lotoifale Aralar, i ona malifa o le Araia vaitafe tafe agai i Vanu o Araquil; o le fausiaina o lenei malumalu e mafua mai i le foliga mai i lena nofoaga o le Archangel St. Michael i le Knight o le taulaga o Gonni. Na tupu lenei mea i le taimi o le au Moor, ina ua latou ulufale atu e faʻatamaʻia Sepania. E toafitu Epikopo na auai i le faapaiaina o lenei malumalu. I lena mala Sepania tele, na manaʻo le Archangel Seraph e ofo o ia lava o se puipuiga ma se tagata e tusa lava pe a o le i valaauina St.James e le au Sipaniolo faapena.

FAʻAALIGA O ST. MICHELE I SPAIN

Ona o seisi foliga, na fausia e faamamaluina ai St. Michael i le lauiloa Hermitage, lea na mulimuli ane avea ma Patriarchal Church of Ontinente i le malo o Valenza. O le mea e mautinoa o le maoaʻe lea o le puipuiga na faʻaaoga e lenei Agaga silisili i luga o lena malo ma lena aʻai, pei ona molimauina e lana tusitala o tala faasolopito o Escolano, o ia na faapea mai "E tatau ona mafaufauina o Sagato Mikaele o ia lea na faamutaina le Na maliu o ia i le tatou taulaga, aua o ia lava na amataina lo latou faatafunaga. ina ua avea e le Tupu o Don Giacomo o latou fanua i fale teuoloa o le taumafataga a Sagato Mikaele. O le mea moni, o le tumau pea o se itumalo tele o Valenza e avea ma fale o le au Moors, ina ua maeʻa lo latou manumalo i le tausaga 1521, o nisi tamaiti Kerisiano sa taaalo iina i le aso o St. Michael, musuia e musumusuga faalelagi, latou puʻeina se ata o le Agelu Sili Agelu, ma auai i isi tagata ma latou, ma le fiafia tele latou aveina o ia i le Mosque o le Moors, oe na le lototetele e tetee ia latou. Ona alalaga lea o tamaiti «Viva S. Michele; Ia soifua S. Michele, ma le faʻatuatua o le GC », ma fai mai na latou tuʻuina o ia i lena nofoaga, lea na fai mai i le aso o S. Dionigio Mass. Mai lea taimi, na ave ai e Vincenzo Perez le avanoa e unaʻi ai le au Moor e avea ma Kerisiano, o le mea moni lava na tupu. Na papatiso uma le au Moor, ma na faʻapaʻia le mosque, ma avea ai ma aulotu ».

FAʻAALIGA O S. MICHELE I NAPLES
I le tausaga 574 o Lombards oe na leai lava se faatuatua i lena taimi na taumafai e faʻaleaga le faʻatuputeleina faʻaolataga Kerisiano o le aʻai o Parthenopea. Peitaʻi o le mea lea na leʻi faʻatagaina e S. Michele Arcangelo, talu ai o S. Agnello ua toe foʻi mai mai Naples mo ni nai tausaga talu mai Gargano, aʻo ia na pule i le malo o le falemaʻi o S. Gaudisio, o lo o tatalo i totonu o le ana, na faaali mai ai ia S. Michele Arcangelo o ia na ia tuʻuina atu ia Giacomo della Marra, faʻamautinoa ia te ia le manumalo, ona vaʻaia lea o ia ma le fuʻa o le Koluse e lafoai Saracens. O le nofoaga foi lea na faatuina ai se ekalesia i lona mamalu, lea ua faaigoaina nei o le S. Angelo a Segno o se tasi o aulotu ua leva, ma o loʻo manatua pea le mea moni i se maamora na tuu ai. Mo lenei mea moni o Neapolitans e masani ona faʻafetai i le Celestial Benefactor, faʻaaloalo ia te ia o se Puipuiga faʻapitoa. I le faʻatauga a Cardinal Errico Minutolo na faʻatūina ai se faʻatagata o St.Michael na faʻatutuina ma na tuʻuina i le faitotoʻa autu o le Cathedral. I lenei vaitaimi o le mafuie o 1688 tumau le le afaina.

FAʻAALIGA O ST. MICHELE I SPAIN

Soʻo se mea lava na tuʻuina atu ai e le Prince of Angels ia alofa ma penefiti i faʻalavelave silisili. O le taulaga o Zaragoza na nofoia e le au Moors, o le na o le fa selau tausaga na latou faʻasauā iai. Sa mafaufau le Tupu o Alfonso e faasaoloto lenei aai mai le saolotoga o le au Moors, ma ua uma ona ia lafoaia lana ami e ave le taulaga i le faaoolima, ma sa ia tuuina atu le vaega o le taulaga e tilotilo agai atu i le Guerba vaitafe i Navarrini, na sau e fesoasoani. Aʻo tauau pea le taua, na faʻailoa mai le Tupu Sili i le ogatotonu o pupula selesitila i le Tupu, ma faʻailoa ia te ia o lena 'aʻai sa i lalo o lana puipuiga, ma na ia sau e fesoasoani i le ami. Ma o le mea moni na ia fiafia i ai ma se matagofie manumalo, lea na oʻo loa i le aʻai siʻitia, na fausia ai se Malumalu, i le mea tonu na tulaʻi mai ai le Seraphic Prince, lea na avea ma se tasi o aulotu autu o Zaragoza, ma e oʻo mai i aso nei ua faʻaigoaina o S. Michele dei Navarrini .

FAʻATAʻIGA O S. MICHELE I ALVERNIA

Ua tumau ona lauiloa Monte della Verna mo foliga o S. Michele. O inā na alu ese ai le St. Francis o Assisi e auai lelei i le mafaufau loloto i le faafoliga a lo tatou Alii o Iesu Keriso lea na na alu i atumauga e tatalo. Ma talu ai na mafaufau St. Francis pe o na mea na tele na vaʻaia na i ai moni na tupu i le maliu o le Togiola, na faʻaali ia te ia St.Michael o le sa sili ona tuuto i ai, sa ia mautinoa o le mea sa masani ona taʻu mai e moni. Ma a o St Francis ma lenei talitonuga e masani ona alu e faʻaaloalo i lena nofoaga paia, na tupu aʻo i ai iina i le mamalu o St.Michael na ia faia ma le faʻamaoni lona Fagafulu, i le aso o le Faaeaina o le Koluse Paʻia le tutusa St. Archangel ia te ia foliga faʻatusa. o le Seraphic apaʻau Crucifix, ma ina ua uma ona ia faʻailogaina se seraphic Alofa i lona loto, na ia faailogaina i le stigmata paia. O lona uiga o Seraphim, o St.Michael le Archangel, o loʻo faʻailoaina mai o St. Bonaventure o se mea e sili ona ono talafeagai.

FAʻAALIGA A ST. MICHELE I MEXICO

I le lalolagi fou, ina ua faʻatuina le Ekalesia iina, na finagalo le Atua e faʻaali i faʻaaliga eseese o Sagato Mikaele, o vaega taʻitasi uma o ia o le lagolago o le Ekalesia, ma e tatau ona faʻaaloaloina e tagata uma faapena. I totonu o se tamai nuu, latalata i le nofoaga na taʻua o S. Maria della Natività, pe tusa o le fa liki le mamao mai le taulaga o Agelu, sa i ai se Initia, e igoa ia Diego Lazzero, o le mai lona laitiiti sa manatu o se amio lelei. I se tasi aso a o alu o ia i se solo solofanua sa faia i lena nofoaga, sa faaali atu ia St. Michael ia te ia ma faatonu ia te ia e taʻu atu i tuaoi o se papa i le va o lua cèrri, latalata tele i le faitau aofai o tagata na ia fanau mai ai, o le a ia mauaina o se punavai o le vai faavavega mo vaivaiga uma, i lalo o se mato tele; a e leʻi faʻamalosi e taʻu atu, ona o le fefe neʻi le talitonu. Ina ua mavae sina taimi, sa maʻi o ia i se maʻi tuga na maliu ai o ia e aunoa ma se faamoemoe. A o faatalitali ona matua ma isi aiga mo ia e muta lona ola, i le afiafi o le faaaliga o le mamalu Agelu, ia Me 7, 1631, tusa o le vaeluaga o le po na faafuasei ona ulufale mai se pupula tele i totonu o le potu, e pei o se uila, lea na fefefe ai i latou uma na siomia. Na latou sosola ma le maofa, ae tuʻua na o le tagata maʻi mo sina taimi; Ae ina ua tumau pea le pupula, sa latou lototetele, fefefe neʻi mu le fale, na pisi, ma ina ua latou toe ulufale atu i le fale, na muta le pupula ma latou maua ai le tagata maʻi foliga mai ua oti. Ina ua mavae sina taimi puupuu, sa pupula ona mata, ma amata ona tautatala ma le malosi, na talitonu tagata uma i lenei mea i se vavega, fai atu ia i latou, latou te leʻi tigaina, ua uma ona manuia o ia, aua o St. Michael na foliga mai na siomia o ave susulu malamalama lava, na avatua ia te ia le mafaufau lelei ma taitaiina atu ai o ia, e aunoa ma le iloa pe faʻafefea, i se papa e le mamao tele atu; alu le S. Arcangelo i totonu

i luma ma le manino, pei o le aoauli, a o lala o laʻau na malepe, na matala mauga i le mea na pasia ai, ma tuua ai le auala fua. I le tu ai i le papa, fai mai o ia i lalo o se pupū tele, lea na ia paʻi atu i ai le tootoo auro i lona lima, o le puna o le vai faavavega, lea ua uma ona ia faaali atu ia te ia, ma o le a ia faaali atu lenei mea i le au faamaoni e aunoa ma le fefe ma le faatuai, a le o lea semanu ua matua faasalaina o ia; o lona maʻi na tiga ai lona le usiusitaʻi. I le maeʻa ai o lenei tala, sa aliaʻe loa se asiosio taufaafefe na mafua ai ona ia fefe tele. Ae na faʻamautinoa atu e le Agelu Sili Agelu ia te ia i lona taʻuina atu ia te ia e le fefe o ia i mea o fai e fili leaga e ui lava i le tele o penefiti o le a maua e tagata faamaoni o le NS e se lima i lena nofoaga. aua o le toʻatele na vaʻai i mea ofoofogia na mafai ona faʻataunuʻuina i lena nofoaga, semanu e liua, faia penance mo a latou agasala, ma i latou e o atu iina ma le faʻatuatua o le a maua fofo mo o latou faʻafitauli ma manaʻoga, o lenei fai mai le Agelu Sili na faia timu mai le lagi a sili atu malamalama luga o le nofoaga. Ona taʻu atu lea e S. Michele ia Diego Lazzero, o le a le amio lelei na tuuina atu e le Atua ma lana fesoasoani ia te ia mo le soifua maloloina ma le fofo o maʻi, ina ia talitonuina e le au faatuatua, na o ia lava na te mafaia ona aveina ma aveʻese le pupū, sa i luga aʻe o le puna. . Faatasi ai ma lena mea na le toe vaai. E le i mafai e Diego ona faʻamatala le auala na tupu ai le vaʻai, ae e mautinoa ma moni lea, aua na faʻamaloloina faavavega a o lata ina oti. O mea uma na tumu i le ofo.

FAʻAALIGA A ST. MICHELE I MEXICO

Ina ua mavae ni nai aso, Diego, i le taimi nei ua toe malosi, na o ma lona tama e siaki le nofoaga o le punavai ma na o le toʻalua aveʻese le pupū na ufiufi ai ma sili atu le faigofie, sasaina i le tasi itu, e ui ina aveina na o le tele o tagata na manaʻomia. Na faʻamaonia le moni o le faʻaaliga o le Perenise Mamalu, ma e tusa ai ma lenei mea, na amata ona latou faasalalauina talafou, ma faʻamautinoaina i le au faʻatuatua o le a latou mauaina i le faʻavae paia le fofo mo latou vaivaiga uma. E toatele tagata mamaʻi, tauaso, pipili, pipili na o mai, ma o le mulumuluina oi latou lava i le vai o lena vaipuna na latou faamaloloina. Ina ua mavae ni nai masina, Diego Lazzero o ia lava na toe maʻi foi i se maʻi ogaoga, ma na ia puipuia ona aiga, ina ia latou le maua tiga aua na faatonuina ai e lo tatou Alii le faamautuina o le faatuatua i vai paia; Na ia faaopoopo mai foi, ina ua latou vaaia o ia ua tigaina i maʻi, sa latou avatu ia te ia lena vai e inu ai e aunoa ma le faaaogaina o se isi lava vaifofo, aua o le a le pine ae faamaloloina. O lenei faʻamaʻi na atili ai ona leaga ma o le tauleʻaleʻa na leai se uaua ma leai se leo mo le fa aso ma o ona matua, e faʻataʻitaʻia ai, na avatu ia te ia e inu sili atu vai e aunoa ma lona lagona na sili atu le faʻalelei: ae o le taimi lava na ia inuina ai lena vai mai le tapu puna , toe maua le malosi, faʻaleleia, ma toe maua le soifua maloloina atoatoa. Muamua na tu lenei vaipuna i luga o le eleele ma sa i ai se tamai avanoa, ma le sili atu nai lo le afa lima le loloto, mulimuli ane o se ofoofogia mea moni na tupu, o lona uiga, na tu i se aofaiga e aunoa ma le salalau, ma e ui lava o le tele, ma le tele o ipu o lena, na vave faʻatumuina foi, ma oʻo atu i le pito, na tu. Ona tupu lapoʻa ai lea ma loloto, aua na 'eli e le au faʻatuatua le lalolagi, e aumai i o latou fale o se relic. Aua na i ai le poto masani na faʻailoa mai e le Atua ia te ia le tutusa lelei o le vavega vai, togi i totonu o sili atu vai ma avatu i tagata mamaʻi. Ua uma ona fausia se falesa i lena nofoaga, lea e faamamaluina ai le Agelu Sili, lea na ia faia ai le tele o vavega.

FAʻAALIGA A S. MICHELE I LE TERITORI O OLEVANO

I le teritori o Olevano, e ana i le Puleʻaga o Salerno, o loʻo iai se ana, o loʻo taʻua ai na faaali mai Sagato Mikaele le Agelu Sili. O fatafaitaulaga e mafai ona vaaia iina ei ai ona foliga anamua, ma o le tuuto ma le ana e faamamaluina e tagata manino faaalia ai o le lauiloa e le mafai ona toilalo e moni. I se faʻaopopoga, e tele tusitusiga anamua o loʻo taʻua ai le Grotta dellʻAngelo, poʻo le S. Michele.

O iinei foi e iai se vai e tafe ma e faʻaogaina ma le faʻatuatua e faʻamaloloina le tele o mea leaga, e pei ona faʻamaonia e le faitau aofai o tagata, lea e taʻu ai mea ofoofogia. Fai mai foi, fai mai Grotto na faapaiaina ia San Michele ma le sauniga paia e S. Gregorio VII, a o nofo ai i Salerno.

FAʻAALIGA A LE ST MICHELE I SE TAʻITAU AGAGA
O loʻo faʻailoa mai ia S. Anselmo o se tagata lotu i le taimi o le oti aʻo osofaʻia o ia e le faʻatolu, ona ua tele taimi na puipuia ai o ia e S. Michele. O le taimi muamua na faʻamanatu ai e le tiapolo ia agasala na faia aʻo le i papatisoina, ma o le lotu fefefe i le le faia o le salamo ua toe o se mea leaga. St. Michael ona faʻaali lea ma faʻafilemu o ia, ma taʻu atu ia te ia, o na agasala sa natia i le Paʻia Paʻia. O le taimi lona lua na faʻailoa mai ai e le tiapolo ia te ia agasala na faia ina ua uma le Papatisoga, ma le le talitonuina o le tamaʻi oti ua maliu, na faʻamafanafanaina o ia mo le taimi lona lua e St.Michael, o le na faʻamautinoa ia te ia ua uma ona tuuina atu ia te ia ma le Polofesa Faʻalelotu. O le tiapolo na oʻo mai loa mo le taimi lona tolu, ma faʻailoa mai ai se tusi tele e tumu i mea sese ma le faʻatamala na faia i le taimi o le olaga tapuaʻi, ma le au lotu ua le iloa le mea e tali ai, toe St.Michael i le puipuiga o le lotu e faamafanafana ia te ia ma taʻu atu ia te ia o lea vaivaiga na faʻamauina i galuega lelei o le ola faʻalelotu, ma le usitaʻi, puapuaga, maliu ma le onosaʻi. Na faʻamafanafanaina le tapuaiga ma kisi i le na faasatauroina, maliu ma le filemu. Ia vivii St.Michael ola, ma o le a tatou faamafanafanaina e ia i le oti.

FAʻAALIGA A S. MICHELE
Giovanni Turpino i le olaga o Charlemagne na ia tusiaina, faʻamatalaina i se tasi aso a o ia faia le faʻamanatuina o Maliu mo e ua Maliliu i le afioaga o le Emperor Charles lava ia, na avefaamalosia ai o ia i le fiafia tele, ma o le taimi lea na ia faʻalogo ai i le lagi musika a agelu, o loʻo agaʻi atu i le lagi. I lea lava taimi e tasi na vaʻaia ai foʻi e ia le toʻatele o temoni na ō ane ma le fiafia tele o ni fitafita na latou faia le vete tele; Ona ia fesili lea ia i latou: "O le a le mea ua outou aumaia?" Na latou tali ane, "Seʻi o tatou ave le agaga o Marsilius i seoli." Ae o le taimi lea na vaʻaia ai St. Michael o faʻasaʻolotoina le agaga o Rollando mai Purgatory ma o loʻo ia aveina atu i le Lagi faʻatasi ai ma isi Kerisiano. Lea na ia lipotia i le Emperor lava ia ina ua maeʻa Misasa.

FAʻAFEAGA O S. MICHELE I SALA
I luga o le mauga e tusa ma le lua maila le mamao mai le Aai o Sala o loʻo i ai se ana o loʻo aliali mai ai le Perenise o le Agelu i se tasi aso, i se leoleo mamoe, o se na sulufaʻi mai i lea mea, ona o lona fefe i faititili ma uila. O le agelu sili na faʻaali mai ia te ia le mamalu, ma faatonu o ia e fausia se falesa iina i lona mamalu, ina ia mafai ai ona puipuia i latou i le lumanaʻi oi latou i na tulaga. Na faia le ekalesia, ma taunuu ai le folafolaga, aua o taimi uma lava e liliu atu ia tagata ia e maua lana puipuiga mai uila taufaafefe ma matagi mataʻutia, e masani ona faʻalogoina.

I le 1715 na o atu ai faifeau iina ma le faamaoni e avatu ia te ia tatalo faatauanau, ina ia ia filifili e fautua i le Atua o le a ia taofia le masani ai o uatoʻa na faamataʻuina le faʻatamaiaina o faʻatoaga ma o le a ia fiafia e faʻamaonia ma lana malosi fesoasoani fesoasoani o aao o le au Kerisiano mai isi afā. sili atu le mataʻutia, lea na fefefe i ai le malosiʻaga Ottoman. A o faʻamanatuina lava le Taulaga Paia ole Misasa iina mo lea faʻamoemoe, ile taimi ole Faʻapaʻiaina, na vaʻaia ai le ata o Sagato Mikaele, na valiina ile fresco ile pa tuai, ae maise lava ile foliga, ose aofaʻiga o vai pupula tele. pei o le suauʻu tafe ifo mai le ata, faʻasusu foi le fatafaitaulaga. Oi fia o subtleties o le alofa le Agelu Sili Agelu faʻaaogaina i le fesoasoani ia i latou oe faʻaaloalo ia te ia!

FAʻAFEAGA O ST MICHELE I TRANSYLVANIA
Malloate King o Dacia, o le na tali atu i aso nei Transylvania, na mafatia ona na ia vaʻaia lona malo e aunoa ma se sui. O le mea moni, e ui lava o le Masiofo lona toʻalua tuuina atu ia te ia se atalii i tausaga uma, leai se tasi o latou na mafai ona ola umi atu nai lo le tausaga ina ia a o fanau mai le tasi, o le isi na maliu. O se patele paʻia na ia fautuaina le Tupu e tuu o ia i lalo o le puipuiga faapitoa a St.Michael le Archangel, ma na te ofoina atu ia te ia se faʻaaloalo faapitoa i aso uma. Na usitaʻi le Tupu. Ina ua mavae sina taimi, na fanauina e le masiofo ni masaga tama e toalua ma na maliliu uma i le tiga tele i lona toalua ma le malo atoa. E le ona o le mea na tuʻua ai e le Tupu ana aʻoaʻoga tuʻusaʻo, ae na ia atili ai ona talitonuina i lona Puipuiga S. Michele, ma faʻatonuina ia aumaia tino o tamaiti i totonu o le Ekalesia, ma tuʻu i latou i luga o le fatafaitaulaga a le Agelu Sili Mikaele, ma e o ana mataupu na latou talosagaina le alofa tunoa ma le fesoasoani mai ia San Michele. Na ia o atu foi i le lotu ma ona tagata e ui lava i lalo o le fale e pupuni ai ie, e le tele e nana ai lona tiga, a ia mafai ona tatalo faatauanau. A o tatalo tagata uma faʻatasi ma lana pule, sa faʻaali le Tupu mamalu o Mikaele i le Tupu, ma fai atu ia te ia: "O aʻu o Mikaele Prince o le Militias a le Atua, o le ua e valaauliaina i lau fesoasoani; O a outou tatalo faatauanau ma tatalo a tagata, faatasi ai ma a matou tatalo, ua tali mai le Afioga mamalu a le Atua, ua finagalo e toe fafagu lau fanau. Mai i i lea e te alualu ai i luma lou olaga, toe faʻafouina ou aganuu ma faʻailoga o lou tagata faʻatauaina. Aua le faʻalogo i faufautua leaga, toe foʻi i le Ekalesia mea na e faoa, aua ona o mea sese ia na auina mai ai e le Atua ia oe nei faasalaga. Ma mo oe e faʻaaoga oe lava i le mea ou te fautuaina, faʻataʻatia mo lau fanau faʻaolaina e toʻalua, ma iloa o le a ou puipuia lo latou ola. Ae ia faʻaeteete i le faʻafetai aua le tele faʻamanuia ». Ma faʻaali ia te ia i se ofu tautupu ma tootoo i lona lima, na ia avatua ia te ia le faʻamanuiaga, ma tuʻua ia te ia ma le faʻamafanafanaina tele mo lana fanau, atoa ai ma le suiga moni i totonu.

FAʻAALIGA A S. MICHELE I GARGANO
O le tausaga 1656 i le toeititi lava o Italia, ma aemaise ai lava i le Malo o Naples, o le mala na matautia. I totonu o le taulaga o Naples na faʻapea mai e fa selau afe tagata na aʻafia. O le taulaga o Foggia na osofaia foi i le tulaga o le toeititi lava nonofo. O Manfredonia, ina ua vaai atu i le fili latalata ane, ma tuu ni leoleo faataamilo ia te ia, auina atu poloaiga, tulafono. O le Archb Bishop Giannolfo Puccinelli na taumafai e tutuli esea le tiapolo e le mafai ona 'alofia ma le tele o faʻaleagaga. Faʻatuatuaina i le lagolago a S. O Mikaele le Agelu Sili, ina ua maeʻa ana solo solo ma faʻataʻitaʻiga lautele o penance, faʻatasi ai ma ana taʻitaʻi lotu ma tagata uma, sa potopoto i le malumalu o le Sacred Grotto, ma faʻapa'ū faō ma o latou foliga i luga o le eleele, ma le oi o tutuli le lagi, ma ia faʻamaluluina le Lagi Alofa na ia faatonuina se toʻatolu o anapogi mo lana atoaga o le Puleʻaga. O le mea leaga na agaʻi i luma Manfredonia, ma o le mafuaaga lea o le lelei Prelate, ina ua maeʻa ona fefautuaai i le tele o taimi ma le ekalesia, na filifili ai e tatau ma le le vaivai fesoasoani e tausisi i le mamalu St. Michele mo se fesoasoani. Na ia okaina le tasi taimi o le anapogi ma tatalo, ma apoapoai atu i tagata e salamo. O le taimi lea sa musuia o ia i totonu e fausia se talosaga i le igoa o le taulaga atoa, ma tuu i luga o le fatafaitaulaga ia St. Mikaele le Agelu Sili, ina ia mafai ai ona ia faalauiloa o ia lava o se puluvaga ma le Atua. O manaʻoga masani na i ai se vavega aafiaga, aua o le talosaga na talia ma o St. O le agelu sili lava na te aumaia le faasilasilaga. Pe tusa o le lima i le taeao, ia Setema 22, a o i ai le akiepikopo i totonu o lona potu e fai tatalo, ma a o momoe le aiga atoa, na ia lagonaina se leo ese e pei o se mafuie, mai le itu i sasaʻe na ia vaaia ai se malamalama tele, ma i le ogatotonu i le malamalama na ia iloaina ai le mamalu Aloalii S. Mikaele, o le na fai atu ia te ia: «E te iloa po o le Leoleo Mamoe o nei mamoe, o aʻu Michele Arcangelo ua ou mauaina mai le SS. Tolutasi, o maʻa o laʻu Basilica o le a faʻaaogaina i soʻo se mea ma le faʻamaoni mai fale, taulaga ma nofoaga, o le faʻamaʻi o le a mou atu. Talaʻi, taʻu i tagata uma le alofa tunoa o le Atua. "Ubi saxa devote reponuntur ibi pestes de hominibus dispellantur". «O le ae faʻamanuiaina maʻa i le vaneina o le faʻailoga o le Koluse i loʻu igoa. Oe folafola e tatau ona faʻamalieina le Atua i le ita o le isi mafuʻe ». I le taimi nei, na ala aʻe auauna i le leo le masani ai, tamoʻe i totonu o le potu ma maua ai le Archbishop ua maliu, taoto i luga o le eleele. Ona o le fefe tele, na latou siʻi ai o ia i luga ma toe faʻaleleia o ia, ae e leʻi taofia le oi ma le mapuea, ma loimata maligi na ia taʻua naʻo le igoa o St. O le aso na sosoʻo ai na ia faʻaalia i nofoaga faitele o se avefeʻau o le filemu. Ina ua aami atu tagata, e leai sana tala na o le "Viva S." Michele; ua maeʻa le alofa tunoa; Ia soifua S. Michele ". Na vave ona ia tataina nisi maʻa mai pa, latou te vaneina le Koluse ma le igoa o St. Michele, ona faʻamanuiaina lea o latou i se tu ma aga. Sa ave e tagata uma nei maʻa paia. E leai se mea na leiloa oi latou na fefefe i le lumanaʻi leaga, ma masalosalo i le lelei nei. Ae o masalosaloga uma na mou atu ina ua lulu le mafuiʻe ia Oketopa 17, e pei ona folafola e San Michele.

FAʻAALIGA A S. MICHELE I PROCIDA
O le motu o Procida e masani ona afaina i le saua o tagata saua, na vaaia le susunuina o le Ekalesia Badiale faatolu, fausia i luga, i talaatu o le tele o faaletonu ma le faapologaina. E tusa o le 1535 semanu e faʻatamaʻiaina atoa, pe a fai o le malosiʻaga o S. Arcangelo, taʻitaʻi o lena motu, ma le mautinoa na faʻamalosia e na tagatanuʻu, e leʻi sau i lalo e puipui ia latou.

O le mea moni, faatasi ai ma le tele o vaʻa, o le faʻatauvaʻa Barbarossa, ina ua taunuʻu i le vai o Procida, ua maeʻa ona taunuʻu le tele o fitafita na oʻo lava i le faitotoʻa (ua taʻua nei o le uʻamea) o lena fanua o Murata, poʻo le Castle, lea na tapunia uma ai Procidani, faʻavaivai mo. le leai o ni mea, faʻamalosi ma aioi atu mo se fesoasoani mai le Lagi, ma puipuia e St. Michael, puipuia o le motu. O le Puipuia na vaʻaia lo latou le fiafia ma tali a latou tatalo. Ina ua latou sauni e paʻuʻu atu i lima faʻatau lima, iinei le Selesitila Prince, na afio ifo mai le lagi e fesoasoani ia i latou, faʻaali uma Terra Murata matua faʻataʻamilomiloina e le afi, ma faia le tele o uila ma aū na gatete, na le faʻatauvaʻa corsair e leʻi maeʻa faʻamalosia e folau. , ae gagau le au oso ma sosola i le fefe. O Procidani na matua faʻasaoina lava mai lima o le fili ma le fesoasoani a Sagato Mikaele, i tausaga uma e manatua ai le alofa tunoa na mauaina uma ia Me 8 ma Setema 29, latou te aveina solo le ata mamalu o le Patron Saint mai le Badiale Church i le Ekalesia. Lotu aulotu e oʻo atu i lea nofoaga o loʻo fai ma masani le faʻaalia o S. Michele; ma faʻamanuiaina i le faʻatusa o le motu, latou toe foʻi mai i le Ekalesia, faʻafetai i le Atua, o le na manaʻo e faʻasilisilia le Selesitila Aloalii.

I le avea ai ma faʻamaoniga o lenei foliga matagofie o loʻo i ai se atavali tele i le aufaipese a le Ekalesia Palisi lea e fai ma sui o le puipuiga o Procida ma le faʻasaʻolotoina mai turks e S. Michele.

FAʻAALIGA A S. MICHELE IA S. ERRICO LO ZOPPO
I le tausaga 1022, St. Errico o Bavaria, na faʻaigoa ia Lame, na ia malaga i Italia e tau ma tagata Eleni, o ia i le taimi o Basil Emperor of East na faʻateleina lona faʻateleina i Puglia, ina ua uma ona faʻatoilaloina i latou na ia manaʻo e siitia atu e asiasi i le Talimalo o S. Michele i Monte Gargano. Sa nofo ai iina mo ni nai aso e fai ai ona faigalotu. I le taimi mulimuli na faoa ai e le manaʻo e nofo i le po atoa i Santa Spelonca. O le mea moni, sa ia faia. A o tu ai iina na o ia i le le leoa lemu ma i le tatalo, na ia vaaia ai ni agelu matagofie se toʻalua o agaʻi mai i le pito i tua o le fata faitaulaga o St.Michael, o le na matua faʻailoaina le fata faitaulaga. I se taimi mulimuli ane i le itu lava lea e tasi na ia vaaia ai le motu o tagata o isi agelu na o mai i totonu o le tali, mulimuli ane na ia vaaia le latou taʻitaʻi o St.Michael o faaali mai, ma mulimuli ane ai ma le mamalu silisili na afio mai ai Iesu Keriso ma lona taupou Mary Tina ma isi uiga. E leʻi umi ae faʻaalia e Iesu Keriso ia ofu faʻaaloalogia e agelu, ma isi o loʻo fesoasoani, o le tasi o le tiakono ma le isi o le tiakono, na talitonuina o ia o le toʻalua o St. Ioane le Papatiso ma le faievagelia. O le Faitaulaga Sili na amataina le Misa lea na ia ofoina atu ai ia lava i le Tama e Faavavau. I lea vaʻaiga, na maofa le Emeperoa, ae maise lava, ina ua uma ona usu le Talalelei, o le tusi o Evagelia na sogi e Iesu Keriso ona aumai lea e le Agelu Sili St.Michael, e ala i le faʻatonuga a Iesu Keriso i le Emperor Errico. Na leiloa le Emeperoa i le vaai atu i le Agelu sili i le mau a Evagelia, ae na faamalosi e le Agelu Sili e sogi ia te ia, ona tago ifo lemu ia te ia i le itu, na ia fai atu ia te ia: “Aua le fefe, filifilia e le Atua, tu i luga, ma ave ma le fiafia le kisi o le filemu ua auina mai e le Atua. O aʻu o Michael Archangel, o le tasi o agaga e toʻafitu na tu i le nofoalii o le Atua; o le mea lea, ou te tago atu i lau itu, ina ia faʻaleaogaina oe e te faʻailo mai ai e leai se tasi mai i i luga nei e i ai le lototele e nofo ai i lenei nofoaga i le po tango faemur tuum, uta claudicando nofo i le saini, quod nullus hic nocturno tempore injiri audeat "». O nei mea uma e faʻatatau ile Bamberg ile olaga ole S. Errico Imperatore, ma o lenei foʻi gaioiga na faʻamauina foʻi i totonu o se paʻu ole Library of SS. Aposetolo o PP Faleata o le taulaga o Naples. Na faʻaalia uma nei mea i le taeao na sosoʻo ai ma S. Errico i Faifeʻau o le Malumalu o S. Michele, ma o lenei tu ma aga e faʻasao i totonu o le taulaga o Gargano ma le Diocese atoa o Sipontina.

FAʻAALIGA A ST. MICHELE I FARANI
E le gata o Farani i le tulaga o le leiloa, o le Egelani na mauaina le tele o lena Malo i le malosi o auupega, ae o le sola ese mai le Tupu o Charles, ua le toe i ai se vaifofo a tagata. Ae na ia mauaina i le lagolago a St. Michael, o le na faʻaalia i le talavou Joan o Arc ma faʻamatalaina tele taua ma le malosi ia te ia, e tusa ai ma Bozio (de rebbellic. C. 8) na sili atu nai lo le aofaʻi o le aofaʻi o Amoni o le lalolagi. O lenei teineititi, fesoasoani ia St. Michael, toe maua le Malo o Farani i le tutulieseina o Egelani fili; ma na faapena ona iloa manino o le manumalo o le galuega a Sagato Mikaele, na faamautinoa e le Perenise faalelagi i le valu o Me, le aso lea na faamanatuina ai e le Ekalesia le faaali mai o le Archangel of God i luga o le Gargano, na aveese ai e le Peretania Orleans mai ia latou pisi

FAʻAALIGA A ST. MICHELE I PORTUGAL
O le Malo o Potukale na matua tigaina e le au Moors o Andalusia ona o le saua o Albert Barbarian King o Seville. Peitai, ina ua sulufaʻi atu le Tupu o Potukale D. Alfonso Enriquez ia St. Mikaele, sa alofagia o ia e le Agelu Sili o le lagi. O le mea moni i le osofaʻia o le taua, o le Potukale ina ua uma ona ia St. Mikaele, iloa lana fesoasoani faavavega, ma na tupu e leai se Potukale na fano, ma leai se Moor na totoe i lena malo. O le mea lea o le Tupu o Potukale, Fr Alfonso Enriquez, ma Louis XI Tupu o Farani faʻatulagaina ni Militeli Poloaiga a St. Michael, taʻitasi i lona malo i le mautinoa i lalo o le puipuiga a lena perenise o le militeri militeri Angelic o le a sauniuni i taimi uma.

FAʻAALIGA A S. MICHELE I S. GALGANO EREMITA I SIENA
I le taimi o le Emperor Frederick o se tasi e igoa ia Galgano na fanau i Siena, o le na tuuto atu i le leaga. Na faʻaali faalua ia St. Mikaele i se miti, lapataʻi ia te ia e tatau ona suia lona olaga ma avea ma fitafita a Keriso. Na toe fai foi e le Agelu Sili le lapataiga mo le taimi lona tolu; ae o lona tina ma aiga na taumafai e faʻatosina ese o ia mai lenei faʻamoemoe, ma ofoina atu ia te ia se ava aulelei tele ma mauoa e faaipoipo. Na tauanau e ona soʻo, na ia tiʻetiʻe e alu e vaai lana teine ​​faʻaipoipo; ae i le taimi tonu na taofi le solofanua ma le manaʻo e laa i luma. A o unaʻi malosi e Galgano le solofanua ina ia mafai e le solofanua ona faaauau le faigamalaga, na ia iloaina ai o se Agelu na taofia lona laa. O le tamaʻitaʻi lea na suia le mafuaʻaga a le tamaʻitaʻi ma solomuli i se nofoaga paganoa na taʻitaʻiina ai se olaga faʻalelagi iina, i le faʻaauauina o le anapogi, le faʻasao ma tatalo. Ma ina ua mavae le tausaga o le olaga faigata, na valaauina o ia i le mamalu o le lagi e ala i le faʻalogo i nei upu malie: «Ua lava nei mea na e galue ai; ua maeʻa le taimi mo oe e te fiafia ai i le fua o le mea na e lulu ». Ma na vave lava ona maliu o ia i le 33 o ona tausaga i le 1181. O lona paia na susulu mai i le tele o vavega i le olaga ma i le oti.

FAʻAALIGA A ST. MICHELE I FARANI
E tusa ai ma le Peteriaka o Ierusalema Ximenes (15 c.28), o lenei na lipotia mai e le Archb Bishop o Toledo Grazia de Loaisa i ana tusi i le Fono a Sepania, o le leoleo o se Epikopo Sagato i se Ekalesia a St. Michael i Farani, vaai i le agaga o mai i le fatafaitaulaga o le Agelu Sili Agelu o le Guardian Angels o Malo o Sepania, Farani, Egelani ma Sikotilani, ma faaeeina faatasi ma Ia i fua laʻititi na latou mauaina mai le latou tausiga i le vaʻaiga ma le puipuiga o na Malo, talu ai o nei penefiti le toe suia la latou leaga O agaifanua, poʻo mea taufaamataʻu na aveʻesea ai i latou mai a latou agasala, o lea na latou fesili ai i le Agelu Sili Sili e fesili i le Atua pe o le a le latou mea e fai i nei Itumalo. Ona tali atu lea o le Agelu Sili Sili i lona taʻuina atu ia te i latou o mea e tele mai le Atua e taʻu atu ai le mea o le a tupu i na Malo ma o latou tupu ma o le a faasalaina i latou e le Atua mo a latou agasala sili. Ma i le taliina o Agelu o Sepania, na ia taʻu atu ai ia i latou, ina ia mafai ona nanaina i totonu ia i latou le le mataga i le au Moors, lea sa latou i ai ma i latou ona o mea latou te fiafia i ai, o le a latou tigaina tele faigata ma tigaina, ma i le taimi latou te iloa ai lo latou faalataina ma amioleaga ma latou te mananaʻo ia latou mai o latou malo tuʻusaʻo uma. Ole faamatalaga lea a Sagato Mikaele, ma na tupu mulimuli ane, ina ua tutuli ese le au Moor i le pulega a Filipo III ile 1611, ole 299 lea o tausaga talu ona faailoa e Sagato Mikaele i Agelu Tutelary o lena Pule.

FAʻAALIGA A S. MICHELE I LUCANIA
I Lucania, o St.Michael le Archangel na toʻesea e aliali mai i le tele o taimi, o lea i le tele o nofoaga na ia faʻaaloaloina e oʻo lava i le fesoasoani a tagata malaga. I se auala faapitoa, o le Spelonca masani ona taʻua o Pittari, ae o le mea moni Pietraro i le Diocese o Policastro, fausiaina se alofa o le tapuaʻi, lea e faʻatauaina ai St. lona amataga. Ua faʻamaonia foi lenei mea e le mea moni o Guaimario III, Prince of Salerno talu mai le seneturi lona sefulutasi e faʻamautinoa le tautuaina o lena malumaluga, lea na faia ai e le Atua vavega e ala i le fautua a Sagato Mikaele, na faʻatuina ai le Maota o Benedictine i le tumutumu o lea mauga. ma se ekalesia faʻapitoa ia S. Michele Arcangelo, lea e tu toʻatasi o loʻo tu mai nei ma le igoa Badia.

FAʻAALIGA A S. MICHELE I BASILICATA
Lauiloa o le Grotta di S. Angelo i Fasanella, sa avea muamua ma falepoto o le Galeota Lords, pe e te mafaufau i le natura matagofie o le nofoaga, poʻo le tele o le mamalu fale, poʻo le matagofie mea na tupu iina ao Manfredi Prince o le anamua aai o Fasanella I se tasi aso sa ia naunau ai e tuli manu, i le tatalaina o se falcon, na faafuaseʻi ona ulu atu i le ana o se maupuepue, ma talu ai e le o mai i fafo mai le tele, na ia tuleia le Prince e faalatalata atu e vaai po o le a le lafi iina. Ina ua ia latalata atu sa ia lagonaina ni pese malie, na faatumulia ai o ia i le maofa, luluina mai iinei, e pei na fagua e se miti matagofie, ia faanatinati atu alu i le taulaga, ma ina ua uma ona faaalia le vavega, na ia naunau e toe alu iina i le aso na sosoo ai faatasi ma le Faifeau. ma i tagata. Ma sa faapea lava ona ia faia. Ae o le taimi na ia taunuʻu ai i le nofoaga, na toʻa ifo le falcon fiafia i ona lima. Ina ua uma ona faʻalauteleina le pu, na maua ai se ana ofoofogia i le pito i lalo o le fatafaitaulaga na fausia e faʻamanatu ia S. Michele, na mafua ai loimata o i latou uma na i ai na maligi i le fiafia. O lenei ana paia na amata mai i lena taimi, sa le gata na faia i le mamalu maualuga e tagata o le lotoifale ae na avea ma nofoaga taʻutaʻua o le malaga mai Sepania, Farani ma isi malo, e aofia ai ma itu i sasaʻe, o lea na talanoa ai Ughelli ia te ia e le itiiti ifo le viiga nai lo lena o le Gargano.

FAʻAALIGA A S. MICHELE I LE DUKE O SINIGALLIA
Na tusia e Epikopo Equilino e faapea, o Sergio Duke o Sinigallia na maua i le lepela, ma sa ia faaaluina se tele o tupe i fomai ma vailaau, e aunoa ma se taunuuga, na leiloa ai le faamoemoe mo le toe malosi. Ona faʻaali faalua mai lea o St. Michael ia te ia, ma taʻu atu ia te ia afai e manao e te manuia, ia tatau ona alu ma asiasi i lana lotu i Brendal. Na tali le Duke na te le iloa le mea o iai le lotu lea. "E leai se mea, tali le Sili Moliagelu Agelu, oe saunia se vaʻa, lea o le a taʻitaʻia oe e Agelu iina". Ma na ia faia, ma i le va o se ao ma se po, na aumaia o ia e se matagi manuia i le monaseri o Brendal, e pei ona fai mai isi, Brindolo, i le Adriatic Coast. E leiloa e le Duke poʻo lona nuu le mea na ia taunuʻu ai; ae faʻailoa e tagata o le lalolagi, na latou mauaina ai o le nofoaga lea na faʻailoa mai e Sagato Mikaele, lea na i ai le malumalu paia na faʻapaʻia ia te ia. O le Duke ma ona tagata uma na o atu i le Malumalu e leai ni seevae, ma o le taimi na latou taunuu ai i le faitotoʻa, na ia iloa ai ua saoloto mai lepela ma ulufale atu i le Ekalesia ma le atoatoa maloloina. Ma o ia ma lana tamaʻitaʻi Duchess na tumau i le faʻamalosia i le Agelu Sili, na latou filifili ai e taofi iina e auauna i le Atua, ma ia faamamaluina le mamalu Patron, ina ua maeʻa ona tofia le afa oa latou oloa i tagata matitiva, ma le isi afa i le lotu a St. . Michele (M. Nauc. Lib. 3, chap. 13 i Nieremb, chap. XXIV).

TUPE O S. MICHELE I ESEESE Nofoaga
I Thuringia ia S. Bonifacio Apostolo o na vaega, a o ia tauivi ma nisi o le au lotu, S. Mikaele le Agelu Sili ma le Koluse na foliga faamalosiau ia te ia e puipuia le aʻoaʻoga Katoliko; i lona mamalu na fausia ai e S. Bonifacio se malumalu matagofie.

I Ausetalia, na faaali atu ai St. Michael ia Bless Benvenuta, o le na taumafai e toe faaolaola le faamaoni i le lagi Perenise i le mea o le a mou atu ai.

I Suetena, na faaali atu ai St. Michael the Archangel ia St. Bridget ma faatosina o ia ma lona afafine o Catenina eo i le Gargano lea na ia lagonaina ai pese a agelu.

I Flanders na ia faʻaalia i se Epikopo paia ina ia mafai ona ia fausia se ekalesia mo ia; o St. Michael o loo matua faamemelo mo le tele o vavega na ia faia.

I Polani na manino lava ona ia faaali mai i se miti ia Lesco Negro Duke o Krakow ma Sandomiria ma faamafanafana ia te ia i le faamautinoa atu ia te ia le manumalo faasaga i le Jacziuinci ma le Lithuanians. Ma sa faapea lava ona tupu. O le mea moni, ina ua uma ona tuliina i latou, na ia fasiotia toetoe lava uma muamua, ma o le mulimuli na tele lava feoti mai faigata eseese, na latou fasiotia i latou lava, ae leai se tasi o Pole na fano, o lea na folafola ai St. Michael faapitoa puipuia o lena Malo.

I Hanikeri, na tulaʻi ai Sagato Mikaele i lalo o Belisarius ma folafola ma avatu le manumalo ma le manumalo i le au kerisiano i le toʻilaloina o le autau malosi a Mohammed II, le tupu o tagata Take.