O valoʻaga a Bless Anna Caterina Emmerich

“Na ou vaaia foi le sootaga i le va o pope e toalua… Na ou vaai foi i le leaga o le iʻuga o lenei lotu sese. Ua ou vaai ua faateleina i le tele; o tagata taufaasese o soo se ituaiga na o mai i le taulaga [o Roma]. O le faifeau i le lotoifale na amata ona feololo, ma na ou vaaia se pogisa tele ... Ona foliga mai lea o le vaaiga mamao i soo se mea. O ekalesia Katoliko atoa na sauaina, siomia, taofia ma taofia lo latou saolotoga. Na ou vaaia le tele o lotu ua tapunia, i soo se mea mafatiaga ogaoga, taua ma le faamasaatoto. O le au faatupu vevesi ma le valea na latou faia ni gaioiga faatupu vevesi. Ae o nei mea uma e leʻi umi ”. (Me 13, 1820)

“Na ou toe vaai foi o le Ekalesia a Peter na faaleagaina e se fuafuaga na tusia e le vaega faalilolilo, a o afa na faaleagaina. Ae na ou vaʻaia foʻi o le fesoasoani e oʻo mai pe a oʻo puapuaga i lo latou tumutumuga. Na ou vaʻai foʻi i le Tamaʻitaʻi Faʻamanuʻu ua toe aʻe foʻi i le Ekalesia ma fola lona ofu i luga. Na ou vaʻai i se Pope e agamalu ma i le taimi lava e tasi sa matua mausali lava ... Na ou vaʻaia se faʻafouga sili ma le Ekalesia na matua maualuga aʻe i le lagi ".

“Na ou vaʻaia se lotu uiga ese na fausia e le tusa ma tulafono uma… E leai ni agelu e vaʻaia galuega faʻatino. E leai se mea i totonu o lena ekalesia na sau mai luga… E naʻo fevaevaeaʻiga ma vevesi na. Masalo o se ekalesia na faia e tagata, e mulimuli i le faiga fou, faapea foi ma le lotu fou o Roma, lea e foliga mai e tutusa lava… ”. (12 Setema 1820)

“Na ou toe vaʻai foi i le lotu tele uiga ese na fausiaina iina [i Roma]. Sa leai se mea paia i ai. Na ou vaʻai i lenei mea e pei lava ona ou vaʻai i se gaioiga na taʻitaʻia e taʻitaʻi lotu na faia e agelu, au paia ma isi Kerisiano. Ae o i ai [i le lotu ese] o galuega uma na faia faʻatino masini. O mea uma na faia e tusa ai ma mafuaaga faaletagata ... Na ou vaaia ituaiga uma o tagata, mea, aʻoaʻoga ma manatu.

Sa i ai se mea mitamita, mimita ma saua e uiga i ai, ma sa latou foliga mai sa latou matua alualu i luma. Ou te leʻi vaʻai i se agelu e toʻatasi poʻo le tagata paʻia e fesoasoani i le galuega. Ae i tua atu, i se mea mamao, sa ou vaʻaia ai le nofoa o ni tagata saua ua faʻaauupega i tao, ma sa ou vaʻaia se tagata ata, na fai mai, "Fausia ia ma mautu i le mea e te mafaia; o le a tatou tiaʻi lava i le eleele "". (12 Setema 1820)

“Sa ou vaaia se vaaiga mamao i le paia o le Emperor Henry. Na ou vaai ia te ia i le po, na o aʻu, o tootuli i lalo o le fatafaitaulaga autu i totonu o se falesa tele ma matagofie… ma na ou vaai i le Tamaitai Faʻamanuia ua afio mai na o ia. Na ia fofolaina se ie mumu na ufiufiina i ie paʻepaʻe i luga o le fata faitaulaga, tuu se tusi na teuteuina i maʻa taua ma tutuina moligaʻo ma le lamepa tumau ...

Ona afio mai ai lea o le Faaola lava ia ua ofu i ofu faifeau ...

Sa puupuu le Misasa. O le Evagelia a Sagato Ioane e leʻi faitauina i le faaiuga [1]. Ina ua maeʻa le Misasa, sa savali atu Maria ia Henry ma faaloaloa atu lona lima taumatau ia te ia ma fai mai o lenei mea o le amanaiaina o lona mama. Ona ia unaʻi lea ia te ia e aua le faatuai. Ina ua uma lena sa ou vaai i se agelu, paʻi atu i uaua o lona suilapalapa, pei o Iakopo. Na lagona e Enrico le tiga tele, ma mai lava i lena aso sa savali o ia ma le pipili… [2] “. (Iulai 12, 1820)

“Ua ou vaʻai atu i isi maturo, e le o nei ae i le lumanaʻi… na ou vaʻaia ma le le alofa le anoano o lotu lilo i le Ekalesia tele. I tafatafa ane o latou na ou vaai ai i se manu feʻai leaga ua alu aʻe mai le sami ... I le lalolagi atoa o tagata lelei ma tuuto, aemaise lava le aufailotu, na sauaina, sauaina ma tuu i le falepuipui. Na ou maua le lagona o le a latou maliufasia i se aso.

A o le Lotu mo le tele o vaega na faʻaleagaina ma aʻo na o nofoaga paia ma fatafaʻilagi na tutu ai pea, na ou vaʻaia tagata faʻatamaʻiaina na ulufale mai i le Ekalesia ma le Manu Feʻai. O iina na latou feiloaʻi ai ma se fafine amio faʻaaloalo na foliga mai o loʻo ia tauaveina se tamaititi i totonu o lona manava, aua na savali lemu o ia. I lenei vaʻai na fefefe fili ma le mafai e le Manu Feʻai ona toe laa i luma. Na faʻataʻitaʻi lona ua i le Fafine e peiseai o le a faʻaumatia o ia, ae liliu le Fafine ma faʻapa'ū ia ia te ia [o se faʻailoga o le gauaʻi i le Atua; Ed], ma lona ulu paʻi atu i le eleele.

Ona ou vaʻaia lea o le Manu Feʻe ua sola i tua i le sami, ma fili na sosola i le sili le le mautonu ... Ona ou vaʻaia ai lea, i se mamao mamao, ni fitafita tetele o agaʻi mai. I luma o tagata uma na ou vaaia ai se tamaloa o loʻo tiʻetiʻe i se solofanua paʻepaʻe. Na faasaoloto pagota ma aufaatasi ma i latou. Sa tuliloa fili uma. Ma, na ou vaʻaia na vave ona toe fausia le Ekalesia, ma na sili atu lona matagofie nai lo le taimi muamua ”. (Aukuso-Oketopa 1820)

“Ua ou vaʻai atu i le Tama Paʻia i puapuaga sili. E nofo o ia i se isi fale nai lo le taimi muamua ma naʻo le faʻatagaina o se numera tapulaʻa o uo vavalalata ia te ia. Ou te fefe o le Tama Paia o le a mafatia i le tele o isi tofotofoga ae lei maliu o ia. Ou te vaʻaia o le lotu sese o le pouliuli o loʻo alualu i luma, ma ua ou vaʻaia le tele o ana aʻafiaga i tagata. O loʻo matua puapuagatia lava le Tama Paʻia male Ekalesia a e ao ona tatou ole atu ile Atua i le ao ma le po ”. (10 Aukuso 1820)

“O anapo na ave ai aʻu i Roma lea o loʻo lalafi ai pea le Tama Paʻia i lona tiga, e aloese ai mai le mataʻutia o galuega. E matua vaivai lava ma lelava mai tiga, popolega ma tatalo. O lenei ua naʻo nai tagata e mafai ona ia faʻatuatuaina; e mafua mo lenei mafuaʻaga e tatau ona lafi. Ae o loʻo iai pea ma ia se patele matua e matua faigofie ma faʻamaoni. O ia o lana uo, ma ona o lona faigofie latou te leʻi manatu e aoga le o ese mai le auala.

Ae o lenei tagata na mauaina le tele o alofa tunoa mai le Atua. Na ia vaʻaia ma iloaina le tele o mea na ia faʻamaoni faʻamaoni i le Tama Paʻia. Na fesiligia aʻu e taʻu atu ia te ia, a o tatalo o ia, e uiga i le au faalata ma le au fai amio leaga o e sa avea ma vaega maualuga o auauna na nonofo i ona autafa, ina ia ona vaai ia latou ”.

"Ou te le iloa pe na faʻapefea na ou aveina i Roma, ae na ou latalata i le falesa o Santa Maria Maggiore, ma na ou vaʻaia le tele o tagata matitiva na matua tigaina ma popolevale ona o le Pope e leai se mea e vaaia ai, ma talu ai foi o le le mautonu ma leo taufaamataʻu i le taulaga.

Na foliga mai e leʻi manatu tagata e matala faitotoʻa o le lotu; na ona latou mananao e tatalo i fafo. O se naunautaiga i totonu na aumaia i latou iina. Ae sa ou i le lotu ma tatala faitotoʻa. Sa latou ulufale atu, maofa ma fefefe aua ua matala faitotoʻa. Na foliga mai ia te aʻu sa ou i tua o le faitotoʻa ma e le mafai ona latou vaʻai mai ia te aʻu. Sa leai se ofisa matala i le falesa, ae na tutu moli a le malumalu. Sa tatalo le leoa tagata.

Ona ou vaʻaia ai lea o le faʻaaliga a le Tina a le Atua, o le na fai mai o le puapuaga o le a matua sili ona faigata. Na ia taʻua foi, o nei tagata e tatau ona tatalo faatauanau ... E tatau ona latou tatalo i luga aʻe o mea uma ina ia tuua e le ekalesia o le pogisa Roma ". (25 Aukuso 1820)

"Na ou vaai i le Ekalesia a San Pietro: na faaleagaina sei vagana ai le Malumalu ma le Fata Faitaulaga autu [3]. Na sau ifo Mikaele i totonu o le falesa, ua fai ona ofu tau, ma taofi, ma taufaamataʻu i lana pelu le anoano o leoleo mamoe le agavaa na fia ulufale. O lena vaega o le Ekalesia na faʻaleagaina na vave puipuia ... ina ia mafai ai ona faʻatino lelei le tofi paia. Ona oʻo lea o faifeʻau ma tagata pepelo mai le salafa o le lalolagi o e na toe fausia pa maa, talu ai e leʻi mafaia e le au faaleagaina ona aveese maa mamafa o le faavae ”. (10 Setema 1820)

“Na ou vaai i mea mataga: o petipetiga, inu pia ma talanoa i le lotu; sa latou faʻauo fafine foʻi. O ituaiga uma o mea inosia na faia iina. Na faʻatagaina e patele mea uma ma fai le misa ma le faʻaaloalo tele. Na ou vaʻai atu e toʻaitiiti i latou o loʻo amio Atua, ma naʻo nai toʻaitiiti na lelei a latou vaʻai i mea. Na ou vaʻai foʻi i tagata Iutaia sa i lalo o le faʻapaologa o le falesa. O nei mea uma na ou matua faanoanoa ai ”. (Setema 27, 1820)

“Ua i ai le Ekalesia i se tulaga matautia tele. E tatau ona tatou tatalo ina ia le tuua e le Pope Roma; e le mafaitaulia mea leaga e tutupu pe a ia faia lena mea. O lenei ua latou manaʻomia se mea mai ia te ia. O aʻoaʻoga a le Porotesano ma aʻoaʻoga a tagata Eleni feeseeseai e tatau ona salalau i soo se mea. O lea ua ou vaʻaia o le Ekalesia o loʻo matua gaoia lava iinei e toeititi selau patele o totoe e leʻi faʻaseseina. O i latou uma e galulue i le faʻatafunaga, e oʻo lava i taʻitaʻi lotu. Ua latalata mai le faatafunaga ”. (1 Oketopa 1820)

"Ina ua ou vaai i le Ekalesia a Sagato Petelo ua faatafunaina, ma le auala na toatele ai tagata o le aufailotu na latou faia lenei galuega o le faatafunaga - e leai se tasi o latou na manaʻo e faia faalauaitele i luma o isi -, na ou matua salamo na ou valaauina Iesu ma tagata uma. loʻu malosi, aioi atu mo Lona alofa mutimutivale. Ona ou vaʻaia lea o le Faʻaipoipo Faʻalelalolagi i oʻu luma ma na Ia fetalai mai ia te aʻu mo se taimi umi ...

Fai mai a ia, faatasi ai ma isi mea, o lenei fesiitaiga o le Ekalesia mai le tasi nofoaga i le isi, o lona uiga o le a foliga mai ua matuaʻi paʻu atoa. Ae o le a toetu mai o ia. Tusa lava pe na o le tasi le Katoliko na totoe, o le Ekalesia o le a toe manumalo aua e le faʻavae i luga o tagata fautuaga ma le atamai. Na ia faʻaali mai foi ia te aʻu e tau leai lava ni Kerisiano o totoe, i le uiga anamua o le upu ”. (Oketopa 4, 1820)

“Aʻo oʻu ui ane i Roma ma St. Francis ma isi au paʻia, na matou vaaia se maota tele ua lilofia i le afi, mai luga e oʻo i lalo. Sa ou fefe neʻi mumu tagata na nonofo ai ona e leai seisi na sau e tineia le afi. Peitai, a o matou latalata atu i le afi ua faaitiitia ma matou vaaia se pogisa fale. Na matou ui ane i le tele o potu ofoofogia, ma matou oʻo atu ai i le Pope, o loʻo nofo i le pogisa ma moe i se nofoa tele. Na maʻi lava ma vaivai; ua le mafai ona toe savali.

O faifeau i totonu o le liʻo na foliga mai e le faamaoni ma aunoa ma le maelega; Sa ou le fiafia ia i latou. Sa ou talanoa i le Pope e uiga i epikopo e le o toe mamao ae tofia. Sa ou fai atu foi ia te ia e aua le tuua Roma. Afai na ia faia, o le a vevesi. Na ia manatu o le leaga e le maalofia ma e tatau ona ia tuua e sefe le tele o mea ... Na ia matua naunau lava e tuua Roma, ma sa tauanauina malosi ia faia ...

Ua matua tuʻua le Ekalesia ma ua pei ua tuʻufua atoa. E foliga mai ua sosola tagata uma. Soo se mea ou te vaʻai ai i faigata sili, ita, faʻalataina, inoino, le mautonu ma le matua tauaso. Le taulaga e! Le taulaga e! O le a le mea taufaamataʻu ia te oe? Ua sau le afā; ia mataala! ”. (7 Oketopa 1820)

“Ua ou vaʻai foi i itulagi eseese o le lalolagi. O laʻu Taʻiala [Iesu] na faʻaigoa ia Europa ma, aʻo tusi lona lima i le itu laʻititi ma le oneone, na ia taʻua ai nei upu ofo ia: "Vaai Prussia, le fili." Ona ia faaali mai lea ia te aʻu le isi nofoaga, i le itu i matu, ma fai mai: "O Moskva lea, o le laueleele o Moscow, lea e aumaia le tele o mea leaga." (1820-1821)

“Faatasi ai ma mea sili ona ese na ou vaai iai o savali umi a epikopo. O latou mafaufauga ma upu na faʻailoa mai ia te aʻu e ala i ata na sau mai o latou gutu. O a latou sese agaʻi i tapuaiga na faaalia e ala i fafo o le tino. O nisi na o le tino, ma le ao pogisa nai lo le ulu. O isi e naʻo le tasi le ulu, o latou tino ma fatu e pei o pupuni mafiafia. O nisi na pipili; o isi na pipili; ae o isi na momoe pe tautevateva ”. (1 Iuni 1820)

“O i latou na ou vaai iai na toetoe lava o epikopo uma i le lalolagi, ae naʻo nai vaega toʻaitiiti na atoatoa ona amiotonu. Na ou vaʻai foʻi i le Tama Paʻia - o tatalo ma le mataʻu i le Atua, e leai se mea e tasi na manaʻomia e ona foliga, ae na faʻavaivaia ona o le matua ma le puapuagatia. Na tautau le ulu mai lea itu i lea itu, ma paʻu ifo i lona fatafata e pei o loo moe. Sa masani ona matapogia ma foliga mai ua lata ina oti. Ae a ia tatalo e masani ona faʻamafanafanaina o ia i faʻaaliga mai le Lagi. I lena taimi sa saʻo lona ulu, ae o le taimi na ia faapau i luga o lona fatafata sa ou vaaia le tele o tagata vave tilotilo tauagavale ma taumatau, o lona uiga, agai i le lalolagi.

Ona ou vaaia ai lea o mea uma e fesoʻotaʻi ma le lotu Porotesano na faasolosolo lava ona avea ma o le lotu Katoliko ua paʻuʻu i lalo atoa. Ole toʻatele o patele na faʻatosina mai i aʻoaʻoga faatosina ae pepelo a aʻoaʻo talavou, ma o latou uma na saofaga i le galuega ole faʻatafunaga.

I na aso, o le Faʻatuatua o le a paʻu maualalo tele, ma o le a faʻasaoina na o ni nai nofoaga, i ni nai fale ma i ni nai aiga na puipuia e le Atua mai faʻalavelave ma taua ". (1820)

“Ou te vaʻai atu i taʻitaʻi lotu ua tape igoa o latou igoa ma e foliga mai e le popole, e foliga mai latou te leʻo iloaina. Ae latou te faʻateʻaina pe a latou galulue faʻatasi (sic) ma pisinisi, ulufale i faʻapotopotoga ma talia manatu e uiga i le faʻailoga ua faʻalauiloa. E mafai ona tatou vaʻaia le faʻamaonia e le Atua o faʻatonuga, poloaʻiga ma faʻalavelave na tuuina mai e le Ulu o le Ekalesia ma taofia i latou e tusa lava pe le faʻaalia e tagata le fiafia ia i latou, teʻena pe faʻataʻitaʻia i latou ". (1820-1821)
.

“Na ou vaai manino lava i mea sese, sese ma le anoanoaʻi o agasala a tagata. Na ou vaʻai i le valea ma le leaga o a latou gaioiga, faʻasaga i mea moni uma ma mafuaʻaga uma. Faʻatasi ai ma nei patele ma o aʻu ma le fiafia na onosaia oʻu puapuaga ina ia latou toe foʻi i se agaga sili atu ". (Mati 22, 1820)

“Sa ou maua foi se isi faaaliga o le puapuaga tele. Na foliga mai ia te aʻu o le tuʻufaʻatasiga na faʻamoemoeina mai le aufailotu e le mafai ona faʻatagaina. Na ou vaʻaia le toʻatele o faifeʻau matutua, ae maise le toʻatasi, o loʻo fetagisi. Sa fetagisi foi nai tamaiti laiti. Ae o isi, ma le mafanafana sa i ai ma i latou, na faia e aunoa ma se teteʻe i le mea na fesiligia ai latou. E pei lava ona vaeluaina tagata i vaega e lua ”. (Aperila 12, 1820)

“Na ou vaai i se Pope fou o le a matua faigata lava. O le a ia aveʻesea ia epikopo malulu ma mafanafana. E leʻo ia o se Roma, ae o ia o le Italia. E sau o ia mai se nofoaga e le mamao mai Roma, ma ou te talitonu e sau o ia mai se aiga tuuto o toto tautupu. Ae mo sina taimi o le a tele pea tauiviga ma le le mautonu ”. (Ianuari 27, 1822)

“E oʻo mai taimi leaga, e faʻasesēina ai tagata e le o ni Katoliko. O le tele o le le mautonu o le a iʻuga. Na ou vaʻai foi i le taua. O fili na sili atu ona toatele, ae o le toaitiiti o le au faʻatuatua na aumaia i lalo laina atoa [o fili o fili]. I le taimi o le taua, na tu ai le Madonna i luga o le maupuepue, ma ofuina ofutau. O se taua mataʻutia. Ile iʻuga, naʻo nai toa tau mo le mea tonu na sao, ae ole manumalo na latou ". (22 Oketopa 1822)

“Na ou vaaia le tele o faifeau ua aafia i ni manatu e matautia i le Ekalesia. Sa latou fauina se Ekalesia tele, ese, ma soona fai. O tagata uma e tatau ona faʻatagaina i totonu ina ia tuʻufaʻatasia ma tutusa aia tatau: Evagelia, Katoliko ma lotu uma o lotu uma. O le ala lea sa tatau ona i ai le Ekalesia fou… Ae e iai isi fuafuaga a le Atua ”. (Aperila 22, 1823)

“Maʻimau pe ana oʻo mai le taimi o le a pule ai le Pope o laʻei i ofu mumu. Ou te vaai i le au aposetolo, e le o latou o aso ua tuanaʻi, ae o le au aposetolo o aso amuli, ma e foliga mai ia te aʻu o le pope o loo i totonu o latou.

“I le ogatotonu o seoli na ou vaai ai i se to e le pogisa ma le mataʻutia ma na lafoina i totonu o Lusifelo, ina ua saisai ma le saogalemu i filifili… O le Atua lava na folafolaina lenei; ma na taʻuina mai foi ia te aʻu, afai ou te manatuaina saʻo, o le a faasaʻolotoina o ia mo ni vaitaimi limasefulu pe onosefulu tausaga ae lei oo i le tausaga o Keriso 2000. Na tuuina mai ia te aʻu aso o le tele o isi mea na ou le manatuaina; Peitai e toʻatele temoni o le a faasaʻoloto mai lava i luma atu o Lusifelo, ina ia latou faaosoosoina ai tagata ma avea ai ma mea faigaluega o le taui ma sui a le Atua. "

"O se tagata paʻepaʻe foliga na opeopea lemu i luga o le eleele ma, tatalaina le pupuni na afifiina lana pelu, na ia togiina i latou moe aai, na latou saisaitia. O lenei fuainumera lafoina le mala i luga o Lusia, Italia ma Sepania. I tafatafa o Perelini sa i ai se lipine mumu ma mai iina na oʻo mai i Westphalia. O lenei na tatalaina le pelu a le tamaloa, o laina mumu toto na tautau mai le au ma o le toto na paʻu mai na paʻu ifo i Westphalia [4] ".

"O tagata Iutaia o le a toe foi i Palesitina ma avea ma Kerisiano i le iʻuga o le lalolagi."