O soliga a le Ekalesia Italia e solia ai le aia i le saolotoga o tapuaiga?

Saunoa le au faitio e faapea, o faiga fou, e manaʻomia ai tagatanuu e asiasi i se lotu, pe a iai se isi mafuaaga ua faatagaina e le setete e alu ese ai, o ni tulafono le talafeagai.

 

O le vaiaso nei, ua tupu ai le vevesi i totonu o le au faatuatua Italia, ua popole i le solia o latou aia tatau o le saolotoga o tapuaiga ma se faigamalo o loo tele ina faatapulaa ai tulafono ma le teena o le pulega o le ekalesia Italia.

O mataupu na aliaʻe mai i le ulu ia Mati 28, ina ua faamatala e le malo i le faamatalaga faaopoopo, o tulafono o poloka ai le poloka, na faaaoga ia Mati 25 e taofi ai le pepesi o le siama. I le tusi, fai mai le matagaluega i totonu e naʻo le mafai e tagata tagatanuu ona tatalo i totonu o se lotu pe a latou tuua le fale mo se isi mafuaaga ua faamaonia e le setete.

I le taimi nei, o mafuaʻaga ia mo le faʻatauina o sikaleti, faleoloa, vailaʻau pe fealuaʻi maile, e taʻitaʻina le toʻatele e mafaufau o tapulaa a le malo o faʻapea o nei mafuaʻaga e sili atu le taua nai lo le asiasi i se lotu e tatalo.

O le faamalamalamaga na sau e tali atu ai ia Cardinal Gualtiero Bassetti, le peresetene o le konafesi a epikopo Italia, o le na fesili i le malo mo tulafono fou, ona ua latou tuuina "tapulaa" fou i le ulufale atu i nofoaga o tapuaiga ma le faifai pea "taofia o sauniga faalemalo ma faalelotu. ".

Talu mai le amata faamamaluina o le tulafono a le 25 Mati, o leoleo, o lona auai ua faatupulaia tele, e aofia ai le faapipiiina o le tele o auala taofi, i ai le malosiaga e taofia ai se tasi mai le alu i fafo i le lautele.

Le le usitaia o tulafono, e aofia ai le aveina o se faʻamalosia oe lava-faʻamaonia fomu pe a faimalaga atu i isi 'aʻai' aʻai o le taulaga mo se mafuaʻaga tatau (faʻamaonia galuega manaʻomia, matua faʻanatinati, aso / pupuu malaga poʻo fomaʻi mafuaʻaga), e ono iʻu ai i le faʻasalaga aofia ai i le va o le 400 ma le 3.000 euro ($ 440 ma le $ 3,300). E oʻo mai ia Mati 28, toeititi 5.000 tagata ua lipotia mai ua faʻasalaina.

Ua leva ona fuafuaina e le malo le tapunia o le poloka poloka i le aso 3 o Aperila, ae o le aso ua oʻo ia Aperila 1, le Aso Gafua o le Eseta, ia Aperila 13, ma le faamoemoe o le a le gata ai le tele o faʻamaʻi pipisi.

I le aso 3 o Aperila, na folafola mai ai e le Holy See, ua faia foi le latou faaiuga e faasafua "ia faiga ua faia i le taimi nei e aloese ai mai le pepesi o le siama, i le felagolagomai ai ma faiga na faalauiloa e pulega Italia" i le aso 1 Aperila. E masalo na iloa e Pope Francis le ono ono faʻalauteleina o metotia i le Eseta ina ua ia mauaina le Palemia Italia Giuseppe Conte i se aofia faʻapitoa i le Aso Gafua.

O Italia o le lona tolu o atunuu, ina ua maeʻa Saina ma Iran, na aafia tele i le siama, ma faamauina ai le toeitiiti 14.681 maliu i le taimi nei ma faatasi ai ma le 85.388 tagata o lo o aafia nei i lenei siama. E oʻo mai ia Aperila 2, 87 o le toʻatele o faifeʻau ua leva na lolo atu i le COVID-19, faʻapea foi ma le 63 fomaʻi.

Faitioga faaletulafono

Ae e ui ina faʻalauiloaina nisi o auala ua tatau ona fesoasoani e taofia le salalau atu o le siama, mo le tele o le malo ua solia aia tatau o le saolotoga o tapuaiga ma ona faʻamanino, faʻatapulaʻa faʻatapulaʻaina tapuaiga lautele.

O le loia o Anna Egidia Catenaro, o le peresetene o le Associazione Avvocatura i Missione, o se sosaiete o tulafono a le Katoliko i Italia na faavaeina i le vaitaimi o le tausaga o le Iupeli o le 2000, na ia faalauiloa mai e faapea, o le tulafono o le 25 Mati na matua afaina ai le saolotoga o tapuaiga. ma o lea e tatau ai ona suia ”.

I se "apili i le Palemene o le finagalo lelei", Catenaro tusia ia Mati 27 e faapea o le tulafono sa tatau ona teuteuina "ao lei tuai", ma faaopoopo atu o ia tapulaa i lotu gaoioiga ma nofoaga o tapuaiga na "le talafeagai, le lava, le talafeagai. faailoga tagata ma e le tusa ai foi ma le tulafono. Ona ia lisiina lea o le mea na ia vaaia o "lamatiaga ma mailei" o le tulafono ma tuuina mai le mafuaaga na latou tuuina mai ai se "matautia taufaasese".

E tusa ai ma le tuʻuina atu o le "faʻamalolo" o sauniga lotu ma le "le manino" tapulaʻa o nofoaga o tapuaiga, na taʻua e Catenaro e faapea, e leai se pule a le malo "e tapunia ai" falesa. Nai lo lena, atonu e na ona manaʻomia le "tatou faʻaaloalo i le va o tagata ma aua le faia ni fonotaga".

I se pepa o faamatalaga faatasi ai ma le faamatalaga faamalamalama a le malo ia Mati 28, na aloaia ai e le Matagaluega o le Saolotoga Lautele o le malo le "tapulaa o aia eseese faale-faavae, e aofia ai ma le faia o tapuaiga", ae faamamafaina ekalesia e le tatau ona tapunia ma na faʻatagaina lotu faʻamanatuina pe a fai "E aunoa ma le i ai o le faʻamaoni" ina ia aloese ai mai faʻamaʻi ono ono tupu.

Ae ui i lea, o le tali, sa le lava mo nisi. O le faatonu o le nusipepa Katoliko o La Nuova Bussola Quotidiana, Riccardo Cascioli, na ia taʻua e faapea, o le tulafono e faatoa mafai ona e alu ai i le lotu pe afai e te alu i le supamaketi, fale talavai poʻo le fomai o se "tulafono e matua le taliaina", lea e le gata i le eseesega. faʻatasi ai ma faʻatonuga ua faʻasalalau nei, "ae faʻapea foi ma le Faʻavae."

"I le faʻataʻitaʻiga, e naʻo le pau le taimi tatou te o ai i le lotu e tatalo ai pe a oʻo i le ala e faia ai se isi mea e manaʻomia," na tusia e Cascioli ia Mati 28 "O le aia tatau e alu ai e faʻatau sikaleti e amanaʻia, ae le o le aia tatau e alu ai ma tatalo (tusa lava pe le o iai lotu)," o lana faʻaopopo mai lea. "O loʻo matou feagai ma tautinoga matuia e matua solia ai le saolotoga o tapuaiga" ma o le iʻuga o le "mama naʻo le matapeʻapeʻa manatu o le tagata, na o na mea taua."

Na ia faailoa mai foi, o faaipoipoga e faataga pe a faatapulaʻa i se aofaiga faatapulaaina o malo ma mafaufau pe aisea e le mafai ai ona tutusa Misa i le tulafono lava e tasi. "O loʻo matou feagai ma le le faʻatonuina ma le faʻailoga tagata faʻatonutonu faasaga i Katoliko", na ia fai mai ai, ma na ia valaʻaulia Katinale Bassetti e siʻi lona leo "leo tele ma le manino" aua le "faatupuina se lamatiaga i le soifua maloloina lautele, ae ia amanaʻia faʻalelotu saolotoga ma le tutusa o tagatanuu e pei ona faamaonia e le Faavae “.

Ua fesiligia e epikopo le sili atu

Peitai e talitonu Cascioli ma isi, ua matua le aoga lava epikopo Itali ona ua latou le pisa pea i le feagai ai ma isi soli tulafono a lotu.

O Cardinal Bassetti lava ia, na latou taʻua, e leʻi auauai ona faatonuina ekalesia i Italia uma e tapunia ia Mati 12, ma fai mai o le faaiuga na faia "e le ona o le setete na manaomia ai, ae ona o se lagona o le auai i le aiga tagata.

O le faʻaiuga, lea na iʻu ina faia e Pope Faranisisi, na faaleaogaina i le aso na sosoʻo, ina ua maeʻa le tetee malosi a le au cardinals ma epikopo.

O nisi Italia faʻamaoni faʻamaoni ua latou faʻailoa mai a latou le fiafia. O le tasi vaega ua amataina se apili mo "le amanaiaina o le manaʻoga manaʻoga o soʻo se tagata o le lotu Katoliko faʻatuatua e auai i le Misasa Paia ina ia mafai ai e tagata taʻitoʻatasi ona tapuaʻi malosi e tusa ai ma tulafono o iai nei".

O le talosaga na faia e Save the Monasteries, ose vaega lagolago a le Ekalesia Katoliko, na talosaga vave atu ai i le pulega o le va o tagata ma ekalesia, "e toe amata ni sauniga lotu ma le auai o le au faatuatua, aemaise lava le Misasa Paia i aso o vaiaso ma Aso Sa, e faaaoga ai aiaiga. talafeagai i faʻatonuga mo le COVID-19 soifua maloloina faʻafuaseʻi ".

Na tusia e le saini o Susana Riva o Lecco i lalo o le apili: “Faamolemole toe tatala le Misasa i le au faʻatuatua; faia Mass fafo i le mea e te mafaia; tautau se pepa i le faitotoʻa o le falesa e mafai ai e le au faʻatuatua ona lesitala mo le Misasa latou te manatu e auai ma tufatufaina i le vaiaso; Faʻafetai!"

O Sister Rosalina Ravasio, o le na faavaeina le Shalom-Queen of Peace Community i Palazzolo sullʻOglio, o le na tele tausaga na galue ai ma vaega le tagolima, na faitioina le mea na ia taʻua o le "tapuaiga o le faatuatua", "ma faaopoopoina o se faamanatu e faapea" le coronavirus e le o le ogatotonu; O le Atua o le totonugalemu! "

Messori i luga o tagata

I le taimi nei, o le tusitala Katoliko taʻutaʻua Vittorio Messori, na faitioina le Ekalesia ona o lona "faanatinati ona faataʻamilomilo" Misasa, le tapunia ma le toe tatalaina o lotu ma le "vaivaiga o le talosaga mo le ulufale fua e tusa lava pe tausisia tulafono saogalemu". O nei mea uma "e aumaia ai se lagona o le" Ekalesia e solomuli, "o lana tala lea.

O Messori, o ia na tusia le Kolisi o le Faʻamoemoe o le Faʻamoemoe ma Pope Saint John Paul II, na ia taʻua ia La Nuova Bussola Quotidiana ia Aperila 1 e faapea "o le usitaʻi i pulega tatau o se tiute mo matou", ae le suia ai le mea moni e faapea Masalo e mafai lava ona faʻamanatuina e mulimuli i lapataiga puipuiga, pei o le faʻamanatuina o tagata i fafo. O le mea e le lava i le Ekalesia, fai mai a ia, o le "faʻamalosia o taʻitaʻi lotu na faʻamatalaina le Ekalesia i taimi ua tuanaʻi o le faʻamaʻi."

Ae fai mai a ia, e i ai le manatu "o le Ekalesia lava ia e fefefe, ma epikopo ma patele o loʻo sulufaʻi uma". O le vaʻaia o le Tapunia o le Lotoa a Peter "mataʻutia tele le vaʻai," o lana tala lea, ma maua ai le lagona o se lotu "pa i totonu o lona fale ma fai mai: 'Faʻalogo, pisi oe lava; o loʻo matou taumafai e sefe o matou paʻu. "" O se lagona, na ia fai mai, "ua matua salalau."

Ae, pei ona taʻua foi e Messori, sa i ai ni faataitaiga o le lototoa totino. Tasi o le Capuchin 84-tausaga-le matua, Tama Aquilino Apassiti, faifeau o le Giovanni XXIII Falemai i Bergamo, o le ogatotonu o le siama i Italia.

O aso uma lava, o Tama Apassiti, o le na soifua i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma galue o se misionare i le Amasone mo le 25 tausaga e tau ai maʻi ma talitonuga faanuupo, tatalo ma aiga o e na aafia. O le cappuccino, lea na mafai ai ona faatoilaloina le kanesa o le pancreatic i le 2013, na taʻu atu i le nusipepa Italia Il Giorno e faapea i se tasi aso sa fesiligia ai o ia e se tagata maʻi pe ua fefe o ia e mafua ai le siama.

"I le 84, o le a se mea ou te fefe ai?" Na tali Patele Apassiti, ma ia faapea mai, "sa tatau ona maliu i le fitu tausaga talu ai" ma sa soifua i se "umi ma le matagofie olaga".

Manatu o taʻitaʻi o le Ekalesia

Na fesiligia e le Resitala ia Cardinal Bassetti ma le Italia Bishops 'Conference pe latou te mananaʻo e fai ni manatu faaalia i faitioga o la latou pulega o le faamaʻi, ae e leʻi tali mai.

I se faatalanoaga i le aso 2 Aperila ma le InBlu Radio, le leitio a epikopo Italia, na ia taua ai le taua o le "faia mea uma e mafai e faaali ai le lotogatasi" i "tagata uma, tagata talitonu ma tagata le talitonu".

“O loʻo matou feagai ma se tofotofoga sili, o se mea moni e aofia ai le lalolagi atoa. E fefefe tagata uma, ”o lana tala lea. I le tilotilo atu i luma, na ia valoia ai o le lata mai le leai o ni galuega faʻalavelave o le a "matua matuia".

I le aso 2 o Aperila, Cardinal Pietro Parolin, failautusi o le setete o Vatican, na ia taʻu atu i le Vatican News, na ia "faʻasoa atu le tiga" o le toʻatele o tagata faʻatuatua o loʻo puapuagatia i le le mafai ona mauaina faʻamanatuga, peitaʻi na ia toe manatua le avanoa e maua ai se faʻatasiga. faʻaleagaga ma faʻamalamalamaina le meaalofa o faʻapitoa indulgences ofoina i le taimi o le COVID-19 faʻamaʻi.

Na taʻua e Katinale Parolin, e iai lona faamoemoe ole ekalesia e "ono tapunia, e toe tatalaina".