Faʻaalia i fuainumera Vatican le paʻu i tagata faʻapaʻiaina i le lima tausaga ua tuanaʻi

O le faʻaititia o le numera o uso ma fafine lotu i faʻatonuga faʻalelotu e "popole", e tusa ai ma le ofisa o fuainumera Vatican.

Aʻo faʻamalosia pea le aofaʻi o uso lotu i Aferika ma Asia, o le aofaʻi o uso lotu i le lalolagi atoa na pagatia i le paʻu o le 8% i le va o le 2013 ma le 2018, ae o le aofaʻi o lotu na paʻu i lalo i le 7,5. % i le lalolagi atoa i le vaitaimi lava e tasi, le Vatican Central Office mo Church Statistics Lipoti.

Peitai, o le aofai o tagata papatiso Katoliko na siitia i le 6 pasene i le va o le 2013 ma le 2018, e oʻo atu i le 1,33 piliona pe toeititi 18 pasene o le faitau aofai o le lalolagi, na lipotia e le ofisa o fuainumera ia Mati 25.

O fuainumera o loʻo taua i le tusi o le Pontifical Yearbook 2020, le tusi tusi a le Vatican, ma o le a faʻaalia i le Statistics Yearbook of the Church, o loʻo aumaia ai faʻamatalaga auiliili e uiga i le aufaigaluega a le ekalesia, olaga faʻamanatuga, aulotu ma aulotu. O fuainumera faʻamaumauga e faʻavae i luga o fuainumera aoga e amata i le 31 Tesema 2018.

O le itulagi e maualuga le pasene o tagata Katoliko, e tusa ai ma le tusi tausaga, o Amerika i Matu ma Saute e iai le "63,7 Katoliko ile 100 tagata", sosoʻo ai ma Europa e 39,7 Katoliko, e Oceania ma 26,3 ma mai Aferika ma 19,4 Katoliko mo tagata 100 uma.

O Asia, o le lipoti, o loʻo ia te ia le pasene sili ona maualalo o tagata Katoliko ile faitau aofai o tagata, e aofia ai le 3,3 tagata Katoliko ile 100 tagata ona o le "salalau solo o aulotu e le o ni kerisiano i le konetineta."

O le aofai o epikopo i le lalolagi atoa na faaauau pea ona faateleina i le 2018, oo atu i le 5.337 i le lalolagi atoa faatusatusa i le 5.173 i le 2013.

Na taʻua foi i le lipoti, e ui o le aofaʻi o faifeʻau - aulotu ma faatonuga a lotu - i le lalolagi atoa ua siitia laitiiti - i le 0,3 pasene i le vaitaimi o le 2013-2018 - o fuainumera "i le aotelega e foliga mai e matua le fiafia lava."

O Europa, fai mai a ia, na faaalia le paʻu o le sili atu i le 7 pasene i le 2018 lava ia, ae o le paʻu i Oceania e sili atu ma le 1 pasene. O le paʻu i konetineta uma e lua o loʻo faʻamatalaina ai le maualalo o numera i le lalolagi atoa.

Peitai, o le 14,3 pasene o le siitaga o patele i Aferika ma le 11 pasene i Asia i le vaitaimi o le 2013-2018 "e fai lava si mafanafana", ae o fuainumera i Amerika i Matu ma Saute "tumau tumau," fai mai le lipoti. .

Na taʻua foi i le tusi tausaga, o le aofai o tiakono tumau o loʻo "televave suiga," ma maitauina ai le siʻitia taua mai le 43.195 i le 2013 i le 47.504 i le 2018.

O le aofaʻi o sui tauva mo le tofi faifeʻau - e le gata i aʻoga a le aufaifeʻau a le aufaifeʻau ma aʻoaʻoga faʻalelotu - o e na oʻo i le maualuga o filosofia ma talitonuga faʻalelotu na faʻaalia ai le "lemu ma faifai malie" o le paʻu o le tamaoaiga.

O le numera o sui tauva mo le faiva faʻaositaulaga na paʻuʻu i le 115.880 tamaloloa i le faʻaiuga o le 2018 faʻatusatusa i le 118.251 tamaloloa i le faʻaiuga o le 2013, ma Europa ma Amerika i Matu ma Saute o loʻo avea ma faʻaititia tele o numera.

Peitai, o le lipoti fai mai "Aferika, ma se eseesega lelei o le 15,6 pasene, faamaonia ai o le eria o le eria ma le sili gafatia e aofia ai manaoga o le pastoral auaunaga".