O le Setete o le Aai o Vatican e leai ni vailaʻau faʻatau, e faʻaulufale mai ai le malosi lanumeamata

O le ausiaina o le "zero emissions" mo le Setete o le Aai o Vatican o se sini e mafai ona ausia ma se isi lanumeamata o loʻo ia sailia, o le tala lea a le faauluuluga o ana atinaʻe tetele ma auaunaga.

O le Vatican's reforestation program na vaaia ai le 300 laau o ituaiga eseese na totoina i le tolu tausaga ua tuanaʻi ma "o se taua taua" o le tamai malo "ua ausia lana sini o le leai o vailaʻau," Father Rafael Garcia de the Serrana Villalobos. Fou i le ogatotonu o Tesema. Na ia taʻua foi o le eletise o loʻo aumai i fafo e le Vatican e gaosi lava mai mea e mafai ona toe faʻaleleia.

O le pa puipui o le Setete o le Aai o Vatican e aofia ai le tusa o le 109 eka, e aofia ai le tele o togalaau, ma le fanua faapope i Castel Gandolfo e ova atu i le 135 eka, e aofia ai ma le tusa e 17 eka o ni togalaau aloaia, nofoaga e nonofo ai ma se faatoaga.

Na taʻua e De la Serrana, o le latou suavai fou lea na fai mo le Vatican Gardens, na sefe mai ile 60% o vai.

"O loʻo matou unaʻia tulafono o le tamaoaiga o le tamaoaiga, o tulafono faʻataʻamilomilo ia, e pei o le suiga o lapisi o otaota ma otaota ua avea ma poloka lelei, ma le faʻataʻitaʻiga o le faʻafoeina o lapisi e faʻavae i luga o le manatu e le faʻapea o ni otaota ae o ni punaʻoa," fai mai.

Ua le toe faʻatauina atu e le Vatican ni oloa palasitika e tasi le faʻaoga, ma e tusa ma le 65 pasene o otaota masani na tuʻueseʻeseina ma le manuia mo le toe gaosia, o lana tala lea; o le taulaʻiga mo le 2023 ia oʻo i le 75 pasene.

E tusa ma le 99 pasene o lapisi mataʻutia na aoina faʻalelei, "faʻatagaina le 90 pasene o otaota na lafoina mo le toe faʻaleleia, ma maua ai le taua i le faiga faʻavae o le faʻataʻitaʻia o otaota o se punaoa ae le toe avea ma otaota," o lana tala lea.

O suauʻu kuka faʻaaogaina e aoina e gaosia ai le suauʻu, ma o loʻo suʻesuʻe e le Vatican isi auala e toe faʻaleleia ai le lapisi a le taulaga ina ia mafai ai ona "suia e avea ma punaoa, e le gata i le vevela ae o le eletise, faʻatasi ai ma le suiga o otaota a le falemaʻi i le suauʻu, ia le maua. faʻapea foʻi ma le faʻatautaiga o otaota matautia, ”o lana tala mai lea.

"O le a i ai se suiga malie o le fuimu i eletise poʻo hybrid taʻavale," o lana tala lea.

Nei ma isi poloketi o vaega o le Vatican sini o le mauaina o net zero carbon emissions. Na folafola e Pope Francis o le taulaga-malo o le a ausia lenei sini ae lei oo i le 2050.

O Pope Francis o se tasi o le anoanoaʻi o taʻitaʻi na saofagā i le Summit Summit Summit, na faia i luga o le upega tafailagi i le aso 12 o Tesema, lea na latou toe faʻafouina ai pe faʻamalosia ai tautinoga faʻatupeina ma tautinoga e faʻaititia ai kasa kesi oona ma ausia ai le solitulaʻau o le carbon.

O le pope o se tasi lea o tusa ma le lua taseni taʻitaʻi na faʻalauiloaina le naunautaʻi i le net zero emissions, lea o le a paʻu ai le paleni i le va o kasa oona na gaosia ma kasa oona na faʻatinoina mai le ea, mo se faʻataʻitaʻiga e ala i le fesuiaʻi i le "lanumeamata" malosiaga ma faʻatoaga gafataulimaina, faʻateleina le faʻamalosia o le malosiaga ma faʻatoʻaga vaomatua.

Na faamatala e De la Serrana i le Vatican News e faapea "o le solitu o le tau e mafai ona ausia e le Vatican City State e ala i le faaaogaina o vaieli masani, e pei o le eleele ma vaomatua, ma le faaaluina o kasa o lo o gaosia i se nofoaga e ala i le tuuitiitia i latou i leisi. O le mea moni, o lenei e faia i le teu faʻafaigaluega i malosiaga faʻafouina, malosiaga lelei poʻo isi mama tekonolosi pei o le faʻaaogaina eletise "