Lourdes: le tino le pala o Bernadette, le mealilo mulimuli

Bernadette, le mealilo mulimuli a Lourdes O lena tino atoatoa ua galo e le au faamaoni
saunia e Vittorio Messori

O faʻamanatuga mo le selau tausaga o Unitalsi na amata i le vaiaso talu ai i se fono i Rimini. O se fa'apu'upu'u fa'alilolilo laititi e natia moni ai le tautinoga agalelei a le tolu selau afe tagata, o lo'o i ai i so'o se diocese, e aumai le mama'i ma le vaieli, aemaise lava i Lourdes, ae fa'apea fo'i i isi nofoaga paia Katoliko. O le amataga, i le 1903, e mafua mai i le Roma anticlerical, Giambattista Tommasi, o le na manao e pule i le ola i totonu o le ana o Massabielle lava ia, e tetee foi i "le talitonuga faanuupo Katoliko obscurantist". O le mea moni, e le gata na pau le fana mai ona lima ae, na faafuasei lava ona liua, sa ia tuuto atu lona olaga atoa e fesoasoani ai i tagata mamai matitiva e oo atu i auvai o le vaitafe o Gave. E oo lava i lenei Italia National Union mo le Felauaiga o Mamai i Lourdes ma International Sanctuaries (faapea foi ma lona laʻitiiti ae tutusa le toaga o le tuafafine, Oftal, le Federative Opera mo le Felauaiga o Maʻi i Lourdes) e nafa ma fuainumera e faʻalavelave ai le faamaualuga transalpine. . I se isi faaupuga, o tagata faimalaga Italia e masani ona sili atu le toʻatele nai lo Farani i le taulaga o Pyrenean. Soʻo se tasi e iloa Lourdes e iloa o tagata uma o loʻo i ai e taumafai malosi e tautala i sina gagana Italia, o nusipepa a le Peninsula o loʻo i luga o talafou mai le vaveao, i totonu o pa na o le kofe espresso e tuʻuina atu, i totonu o faletalimalo o le pasta e le atoatoa al dente. Ma o le mea tonu lava i le agalelei o sui o Unitalsi, Oftal ma, i se tulaga lautele, o le au Italia, tatou te nofo aitalafu ai i fausaga faʻafeiloaʻiga tetele e tuʻufaʻatasia lelei ma le mafanafana alofa o le fesoasoani. Faatasi ai ma nai upu a le White Lady o Mati 2, 1858: "Maimau pe ana o mai tagata iinei i le solo". E ese mai i Falani, e leai lava se isi atunuu na manatu mamafa i ai lena apoapoaiga e pei o Italia: ma o le lolofi mai e leai se faailoga o le faaitiitia; e moni, e tupu mai lea tausaga i lea tausaga. Ae ui i lea, o se tasi i le fonotaga talu ai nei i Rimini na faailoa mai, afai o tagata malaga i Lourdes e sili atu i le lima miliona i le tausaga, e na o le afa miliona - tasi i le sefulu - e asiasi foi i Nevers. Mo sina taimi i le taimi nei, o le toʻatele o loʻo talosaga mo se tautinoga sili atu mai Asosi e faʻateleina tagata e taunuu mai i lenei taulaga i le Loire, toetoe lava o le afa i le va o Lyon ma Pale. E fesoʻotaʻi foʻi ma Italia (o Gonzagas o Mantua o Dukes), o Nevers o loʻo i ai se faʻateʻia fiafia o loʻo teuina mo tagata tapuaʻi o le Immaculate Conception. O i matou lava ua va'aia tagata malaga na fa'afuase'i ona tagi masusu i se vaaiga e le'i mafaufauina ma faate'ia.

O le ulufale atu i le lotoā o le convent o Saint Gildard, fale tina o le "Suore della Carità", e te ulufale atu i le falesa e ala i se tamai faitotoa itu. O le semi-pogisa, fa'aletausaga i lenei 124th-century neo-Gothic architecture, ua malepelepe e moli e fa'amalamalamaina ai se pusa tioata fa'aata. O le tino laititi (tasi mita ma le fasefululua senitimita) o se nun e foliga mai o loʻo momoe ma ona lima o loʻo pipii i se rosario ma lona ulu e faʻalagolago i le agavale. O toega ia, o le XNUMX tausaga talu ona maliu o ia, o Saint Bernadette Soubirous, o ia lea o loʻo i ai i ona tauau maʻi tigaina le mamafa o le malumalu sili ona masani ai i le lalolagi. O le mea moni, na o ia lava na vaai, faalogo, ma taʻu atu le mea itiiti na ia fai atu ai ia te ia: Aquerò ("O iina", i le gagana Bigorre), molimau atu ma ona mafatiaga e le motusia i le moni o le mea na folafola atu ia te ia: "O aʻu." aua le folafola atu e te fiafia i lenei olaga ae i le olaga a sau”.

Na taunuu Bernadette i le novitiate i Nevers i le 1866. E aunoa ma se minoi, ("Na ou sau iinei e lafi," o lana tala lea a o ia taunuu) na ia nofo ai i le 13 tausaga, seia oo i lona maliu ia Aperila 16, 1879. E na o le 35 tausaga o lona matua. , ae o lona tino na faʻaumatia o ia i se faasologa mataʻina o pathologies, lea na faʻaopoopoina i ai mafatiaga tau amio. Ina ua tuuina i lalo lona pusa oti i totonu o le pusa, eli i le eleele, o se falesa i le togalaau o le convent, o mea uma lava na fautua mai o lena tino itiiti foi na aina e le gangrene o le a vave ona liu. O le mea moni, o lena lava tino ua oo mai ia i tatou e le atoatoa, e oo lava i totonu o totoga, e tetee atu ai i tulafono faaletino uma. O se tusitala o talafaasolopito ma saienitisi a Jesuit, o Patele André Ravier, na lomia talu ai nei le tala atoa o le toe aumaia o mea e tolu, e faavae i luga o faamaumauga e le mafaaseseina. O le mea moni, i Farani e tetee i faifeau i le va o le XNUMXth ma le XNUMXth seneturi, o fomaʻi masalosalo, faamasino, leoleo ma ofisa o le malo na auai i avanoa taitasi o le tuugamau. O a latou lipoti aloaʻia na faʻasaoina uma e le pulega faʻafefe Farani.

O le fa'aliga muamua, mo le amataga o le fa'apa'iaina, na faia i le 1909, i le tolusefulu tausaga talu ona maliu o ia. I le tatalaina o le fatafata, o nisi o nuns matutua, oe na vaai ia Bernadette i luga o lona moega oti, sa matapogia ma sa tatau ona laveaʻiina: i o latou mata na foliga mai e le gata o le tuafafine, ae ua liua e le oti, e aunoa ma ni faailoga o mafatiaga i ona foliga. O le lipoti a fomai e toalua e faavasegaina: o le susu sa pei ua faaleagaina ai lavalava e oo lava i le rosalio, ae e lei faaleagaina le tino o le nun, ma e oo lava i ona nifo, fao, lauulu ua i ai uma i lo latou tulaga ma pa'u ma musele na liu puna pe a pa'i. "O le mea - na tusia e fomaʻi, faʻamaonia e lipoti a faamasino ma gendarmes o loʻo i ai - e foliga mai e le masani, ma le manatu foi o isi tino oti, tanumia i le nofoaga lava e tasi, ua solo ma o le tino o Bernadette, fetuutuunai ma mau, ua i ai. leai se mafatia e oo lava i se mummification e faamatala ai lona faasaoina».

O le toeliina lona lua na faia i le sefulu tausaga mulimuli ane, i le 1919. O fomaʻi e toʻalua, i le taimi lea, o ni fomaʻi taʻutaʻua taʻutaʻua ma e taʻitoʻatasi, ina ua uma le suʻesuʻega, na vavae ese i totonu o se potu e tusi ai lana lipoti e aunoa ma le faʻatalanoaina o lana paaga. O le tulaga, na latou tusia uma, na tumau pea i le taimi muamua: leai se faʻailoga o le faʻamavaeina, leai se manogi leaga. Na pau le eseesega o le pogisa o le paʻu, masalo mai le fufuluina o le tino maliu i le sefulu tausaga talu ai.

O le aloaia lona tolu ma le mulimuli na faia i le 1925, i le afiafi o le faapaiaga. E fasefulu ono tausaga talu ona maliu o ia - ma i le masani ai e le gata i le lotu, ae faapea foi le soifua maloloina ma le malo - o le tino ola pea e mafai ona autopsi e aunoa ma se faigata. O le au malamalama e toʻalua na faʻataʻitaʻiina, ona latou lolomiina lea o se lipoti i totonu o se tusi talaaga faasaienisi, lea na latou faailoa atu ai i le gauai o latou paaga le mea moni (lea na latou faʻamasinoina "sili atu nai lo se isi lava taimi e le mafaamatalaina") o le faʻasaoina atoatoa o totoga i totonu, e aofia ai le ate, e sili atu nai lo se isi lava vaega o le tino i le vave pala. Ona o lea tulaga, na tonu ai ina ia mafai ona iloa atu le tino lea, e foliga mai e le o se fafine ua maliu, ae o se fafine o loʻo moe o loʻo faʻatali le ala. Na fai se ufimata mama i foliga ma lima, ae ona o le fefe neʻi aʻafia tagata asiasi i le pogisa o le paʻu ma mata, o loʻo atoatoa i lalo o laumata, ae fai sina goto.

Ae ui i lea, e mautinoa lava, i lalo o lena ituaiga o teuga ma lalo o lena ofu anamua o le "Tuafafine o le Alofa Moni", o loʻo i ai moni Bernadette na maliu i le 1879, faʻafuaseʻi ma faʻavavau faʻamautu i se lalelei e le o faʻaalia e le taimi ia te ia. alu ese ae toe foi mai. I ni nai tausaga talu ai, mo se pepa mo Rai Tre, na faʻatagaina aʻu e puʻeina ata vavalalata e leʻi faʻatagaina muamua i le po, ina ia aua neʻi faʻalavelaveina le au malaga. Na tatala e se taupousa le tioata o le pusa, o se galuega sili a se fai auro. Ma le le mautonu, sa ou pa'i atu i se tasi o tamai lima laitiiti o Santa i se tamailima. O le lagona vave o le elasticity ma le fou o lena aano, maliu i le "lalolagi" mo le silia ma le 120 tausaga, o loʻo tumau pea ia te aʻu o se tasi o lagona le mafaagaloina. O le mea moni, e foliga mai e le sese i latou, i le va o Unitalsi ma Oftal, i le manaʻo e tosina atu le mafaufau i le enigma o Nevers, e masani ona le amanaiaina e le motu o tagata o loʻo faʻafeiloaʻi i luga o le Pyrenees.

Punavai: http://www.corriere.it (Archive)