Lourdes: tu i luga mai le fata ma savali ma ona vae

madonna-o-lourdes

FESOOTAIGA I LE FUAFUAGA O LAVA LAVA
saunia e Maurizio Magnani

O le vavega o Anna Santaniello o Salerno, o aso nei ua ova sefuluiva ae ua sili atu ma le fasefulu i le 1952 na faamaloloina ai o ia mai lona maʻi, ina ua maeʻa le malaga i Lourdes.

Tatou taumafai e faʻamanino ia tuʻutuʻuga o le tala ma taumafai ia malamalama pe aisea, toe, pei o isi 66 vavega o Lourdes, faʻalauiloaina lenei faʻamalologa gaioiga o le "supernatural" poʻo le "tala atu o le natura" o se lamatiaga faaiuga e le maua aʻu i se isi auala e malilie ai

Lenei o se aotelega o mea na tusia e nusipepa e uiga i le mataupu (eg La Stampa, 17/12/2005). Talu mai lona tamaititi, sa mafatia Ana i le Bouillaud's Syndrome, o se maʻi tuga i le fatu, na manatu e le mafai ona togafitia i lena taimi, lea na fasiotia ai ona tuagane e toalua. O le maʻi na aliali mai lava ia i faʻalavelave tau manava ma tiga i lima ma vae na faamalosia ai le fafine e faʻaalu le tele o lona taimi i le moega.

I le 1952 na filifili ai le fafine, fautuaina e fomaʻi, e alu se malaga i Lourdes na ia faia i le nofoaafi, taoto i luga o se fata; ae le i taunuʻu i le mea na taunuʻu i ai na ia vaʻaia se tamaʻitaʻi ata o faʻataʻataʻalo i le lagi fai mai "e tatau ona e sau, e tatau ona e sau". O le taunuu ai i Lourdes Anna sa faatofuina i le vai taele o le ana Massabielle ina ua mavae le falemai mo 3 aso i le falemai i le lotoifale.

O le taimi lava na maeʻa ai le maulu, faʻataunuʻuina ma faigata mo fulafula ma vae cyanotic, na maua e fafine se vave lagona o le soifua manuia ma le vevela tele i le fatafata. Ina ua mavae sina taimi puupuu na mafai e le fafine ona tu i luga i ona lava vae; o le aso 20 o Aukuso 1952.

Ina ua foʻi mai Lourdes, sa mafai e Ana ona alu na o ia ma, o le tu i Turin, na asia ai o ia e le fomaʻi, o le fomaʻi, Dogliotti, o se fomaʻi fatu, o le, na te leʻi iloa se mea e uiga i le maʻi, na maua ai le tagata maʻi i tulaga lelei o lona fatu.

Ina ua taunuu i Salerno, o le mataupu a Anna Santaniello na tuuina atu i le epikopo o le taimi na valaauina se komisi faafomai e lei mauaina se finagalo autasi, o lea na taofia ai le suesuega e aunoa ma le maua ai o se faaiuga mautinoa.

I le aso 10 Aukuso 1953, i le tausaga talu ona toe malosi, na toe foʻi ai loa Anna i Lourdes mo se asiasiga muamua aʻo toe faia le isi asiasiga i le 1960. Lua tausaga mulimuli ane, i le 1962, na aʻafia ai le fomaʻi faʻapitoa a Santaniello i le International Medical Committee o Paris lea O le 1964 na folafola ai o loo i ai se tulaga ese le toe faaleleia ma auina atu le tali i le akiepikopō o Salerno.

O le maualuga maualuga na teuina le tusi i totonu o le drawer mo le sili atu 40 tausaga, seia oo i le 2004 ina ua toe faia se isi suʻesuʻega o le fatu, na faia i le 21/09/2005, lea na mautinoa lava le faʻamaoniaina o le fofo, ma saunia ai le auala mo le folafolaina aloaia o le vavega na tupu i le masina. e. O le vavega mulimuli a Lourdes na folafolaina i le 1999 ma popole ai Jean-Pierre Bely, o se tamaloa Pelese 51-tausaga.

I le le i ai o se lima faʻapitoa faʻamaumauga faʻamaumauga i luga o le mataupu o Anna Santaniello, E le mafai ona ou fausiaina se atoa ma auiliiliina faʻamasinoga ae o le tala o le faʻamalologa ma le vavega tuua, e pei o isi mataupu o Lourdes, matua masalosalo, mautinoa mautinoa le mautonu.

I le mataupu o laʻu tusi i luga o Lourdes sa ou faʻamatalaina le faiga o le iloaina o le vavega ma i le mataupu a Ana ou te le o vaʻaia ni faʻatusatusaga faʻatusatusa i isi mataupu ae o le mea moni faʻafitauli o Lourdes mataupu uma o se faʻaletino mai le falemaʻi vaaiga- po nei faʻataʻitaʻiga. O le tagata suʻesuʻe faʻaonapo nei ma tagata suʻesuʻe falemaʻi e tatau, faʻaaloalo, i le faʻasologa o tulafono, lapataʻiga, lapataʻiga e leʻi faʻaaloalogia i le taimi o suʻesuʻega faʻafomaʻi a Lourdes, amata mai i faʻasologa sese i le aoina o faʻamatalaga tau falemaʻi (faʻaituau) e faatatau i nei aso lapatai tusi faafomai.

E le gata na le i ai i taimi ua tuanaʻi talafeagai tekonolosi mea faigaluega mafai ona oʻo atu i nisi ma sili atu i faʻataʻitaʻiga lelei faʻataʻitaʻiga ae leai se aʻoaʻoga faʻafomaʻi o onapo nei e fausia ai suʻesuʻega matuitui vaʻaia, ma taliaina talitonuina vaitaimi (o se taua tele fuainumera fuainumera).

O le faʻamaʻi a Ana, lea e leai se iʻuga mataʻutia na i ai i soo se itu (pei ona tusia e nusipepa) talu ai o le faʻamaʻi o Bouillaud e leai lava se isi na o Acute Joint Rheumatism (RAA) poʻo le Rheumatic Disease (e togafitia lelei i le faitau miliona o mataupu i i le lalolagi atoa ma penicillin, aspirin ma corticosteroids) i le taimi ua tuanaʻi na faʻaalia ai se fesuiaʻiga vavalo e ono taitai atu ai i le oti i pediatric tausaga pe lemu lemu faʻatamaia le soifua maloloina, o nisi taimi faʻatagaina se toeititi lava olaga masani i le matua.

O le mea moni na oʻo Anna i le 41 tausaga o lona uiga o lona tulaga sa le sili ona ogaoga ma le vaʻaia e leʻi iloiloina i tuutuuga e taliaina i aso nei.

Ae mo le falemaʻi, e masani lava ona maua e fomaʻi le tele o eseesega i le va o le faʻailoga, lea e mafai ona foliga ofoofogia, ma le mea faigaluega ma le fale suʻesuʻega ma pe a le masalosalo, o le aitalafu e ave i nei mea mulimuli ae le o le muamua i le fausiaina o le faʻamaoniga o le ogaoga ma le vaʻaia faʻavasega. .

Ae i le 1952 sa i ai ni nai meafaigaluega faʻatuatuaina mo se iloiloga na aveʻesea uma faʻafitauli e aliae mai i faʻafitauli ma faʻafuainumera faʻalavelave faʻafuaseʻi tofotofoga falemaʻi (manatua lapataiga a Bayes). O le mea moni, RAA, o se faʻamaʻi mafua mai i se siama, o le beta streptococcus localized i le pharynx, tele aafia ai le fatu (aemaise le endocardium ma fatu alatoto ma myocardial faʻafitauli) ma sooga (na amata ona mu ma fulafula ona o effusions intracapsular) ma mafua ai le oti mafuaʻaga ona o le ogaoga vaʻavaʻa vaʻaia.

O le faamaʻi na aafia tele i tulaga tumama, meaai, maloloina o le tau ma fale ma mafai ona togafitia i le cortisone, aspirin (na i ai talu mai le taimi o tagata Aikupito) ma penicillin (alamanuia saunia i le amataga o le 1946 i Amerika), vailaau mautinoa avanoa Italia ma Farani i le 1952 (o le a le mea na fai ia Ana i na aso e 3 o le falemaʻi i Lourdes?).

O le RAA ua valaauina nei i se auala eseʻese ma ua faʻavasegaina faʻatasi ma faʻamaʻi o le fesoʻotaʻiga aʻa: PNEI (psychoneuroendocrinoimmunology) manatu o ia o se pathology ma le psychosomatic vaega. O le vavalo o le RAA ono mafai ona faʻalagolagoina tautalagia (nofouta o le suʻega taliaina) na o tekonolosi onapo nei, pei o le echocardiography, lea e iloilo ai le tele ma omiga o le fatu cavities ma faataʻitaʻiga e pei o le Eaction Fraction (o le toto gaʻoa o le fatu) o le taimi e tasi, i le 50s, na fuafuaina ma mea faigaluega e pei o phonocardiograms, manometry osofaʻi (cardiac catheterization) ma isi metotia ua lafoa nei e vailaʻau ona latou sa lapoʻa tele ma o lea i soo se tulaga i lena taimi na iloa lelei ona faʻataʻitaʻia lelei i nai falemaʻi. E i ai foi isi iloiloga.

- E pei ona ou faʻateleina taimi i laʻu tusi, pe a o se faʻamaʻi e maualuga tele (taimi i le faitau aofai o tagata), lona Gaussian tufatufaina faʻatagaina le iloaina o le tele o fuainumera fuainumera "siʻosiʻomaga, o lona uiga, mea na tutupu mamao ese mai le masani amio: a mautinoa numera o faʻamalologa e leʻi mafaufauina, mafaufauina o ni vavega (vavega!) ma se aofaʻi o vave na maliliu (ia e leai se Ekalesia e tautatala ma leai se Lourdes e faʻaaogaina faʻatusatusaga fuainumera ma fuafua faʻafuainumera taua suʻega ... o le mea e taʻua o anti-vavega poʻo vavega misia!) .

- O faʻataʻitaʻiga e faʻamalolo ai Lourdes e masani ona faʻatusatusa i tulaga o falemaʻi "i luma atu ma le maeʻa ai" ae o le umi e faʻatali mo se suʻesuʻega ogaoga o falemaʻi (o le asiasiga muamua a se 'au fomaʻi ua aʻoaʻoina lelei e masani ona oʻo mai ile tausaga pe sili atu foʻi pe a maeʻa le masalosaloga o faʻamalologa) faʻaleagaina le faʻatuatuaina o le faʻatusatusaga, pei ona silafia e fomaʻi faʻataʻitaʻi nei, seʻi vagana o lipoti uma a le falemaʻi e matua mautinoa lava ma e aunoa ma se masalosalo, tulaga e masani ona le mafai ona usitaʻia tusa lava pe oʻo mai i le 1952. O le suʻesuʻega o le fatu. talu ai nei ile 21/09/05 faʻamaonia se taimi nei falemaʻi cardiac tulaga soifua maloloina ma leai se isi mea. O le moni anatomo-pathological ma mea faigaluega tulaga o le faʻamaʻi sa le mafai ona faʻamautinoa faʻamatalaina i le taimi o le toe faʻaleleia, e mautinoa lava e le tusa ai ma nei aso faʻavae ma o lea o faʻatusatusaga e tatau ona soʻona faia.

- E le mafai ona ou taʻua tele e uiga i le asiasiga i le 1952, faia i Turin e Dr. Dogliotti, faʻauigaina o se taʻutaʻua fatu, ae tatau i fomaʻi lelei uma ona faia se anamnesis (talaʻaga faʻafomaʻi) ae le i oʻo atu i asiasiga taʻitasi ma iloa ai mea na muamua: aisea e fai mai e leai se mea na iloa e Dogliotti ile maʻi? O le mea moni o le Turin cardiologist na te leʻi faia loloto-suʻesuʻega falemaʻi (falemaʻi) ma vave faʻamaonia le onosaʻi tulaga o le soifua maloloina lafo malamalama o le masalosalo ma le manino, faʻapea foi pe a fai o lana molimau (taua tele aua na tupu i ni nai aso talu ona masalomia vavega) na le mafai ona faʻamaonia, aisea na faia ai e le akiepikopo o Salerno le komisi fomaʻi i le taimi lava na maeʻa ai le toe foʻi mai o Ana i le fale, ma e leʻi oʻo uma le iʻuga. E aliali mai o matou masalosaloga i aso nei na laga e fomaʻi agavaa o le 50 tausaga talu ai latou te leʻi talitonuina e uiga i vaega eseʻese o le atoa mataupu.

- O le tagata talitonu i le ofoofogia o le vavega e masani ona tuuaia le tagata le talitonu o le masalosalo e sili atu ma le le faʻatuatuʻa i faʻamaoniga o le i ai o le Atua i le lalolagi. O se tuuaiga le faavaea, e le gata ona o se vavega e le o se faamaoniga o le faatasi mai o le Atua i le lalolagi (ma pe afai o se temoni po o se le-atua agaga po o se isi mea e fiafia i vavega?) E pei ona molimauina e le faatuatua o toatele, e aofia ai epikopo ma katinale, latou te le talitonu i vavega ae, sili ai i mea uma, aua o le "le mafuatiaina" le masalosalo e le i ai i tulaga talafeagai. Faʻafefea mafai ona tatou talanoa e uiga i se le faʻamalosia uiga masalosalo tonu ia tatou tagata Italia oe le mafai ona vaʻaia se taua faaletulafono mataupu foia (Ustica, Italicus nofoaafi, Bologna nofoaga, Piazza Fontana i Milan, ma isi) pe a fai o le fiailoa aia e tele, e pei o e mafai ona avea i latou ma puipuiga o se talitonuga faʻalelotu e faʻagaeʻetia le miliona o tagata faʻamaoni i le lalolagi atoa ma a latou atotupe? Faʻafefea ona tatou talitonu i le faʻamaoni o molimau o loʻo moʻomia se vavega ma e, e ui lava ina le iloa, o loʻo faʻatupuina lona lava faʻaseseina ma le faʻasesēina o ia e ia lava? Faʻafefea mafai ona tatou taliaina le faʻaiʻuga a taʻitaʻi aulotu na pepelo mo le afe tausaga ma le iloa o loʻo pepelo (na i ai moni Keriso? O fea na ia fanau ma ola ai? Aisea na faia ai seoli, purgatory, lea na fefefe ai le faitau miliona o tagata i le lalolagi? ma isi tulaga faapena ma isi) A tumau pea le vaʻaiga o le faʻatuatua ae leʻo le mea faitio, e leai se tautua e faia i le sailiga o le moni o mea. Faʻatuatua (= faʻatuatuaina) e mafai ona avea ma se uiga lelei ae o loʻo i ai le aʻafiaga faigata o le taʻitaʻi atu i se vaʻai mamao o le vaʻaiga moni, o se monotaga ma e masani ona le faʻapalepale vaʻai. Seʻi tatou taʻitaʻia tagata e leai ni uiga faʻaituʻau lotu, o lea, ia suʻesuʻe foliga vaaia faʻalelotu ma se uiga faitio, e aofia ai ma vavega e talitonuina. I leisi itu, pei ona faʻamaonia mai e le "vavega" a Anna Santaniello, e tele mafuaʻaga e masalosalo ai, e aofia ai ma le tasi e faʻataʻamilo i le fesili: "aisea i le 50s na filifili ai le epikopo o Salerno e teu le faila a Ana i totonu o le pusatoso mo le 40 tausaga a o filifili le epikopo o le 2005 e aumai i fafo, i le aso lava nei, i lena seneturi lona 50 e tele "e le lava le sapalai" o "vavega" o faʻamalologa (o faʻatagata na i lo o loʻo tele), tausaga lea e faitau miliona o O tagata faimalaga e faʻaauau pea ona o i Lourdes (o le a le pisinisi!) e aunoa ma le vaʻai i se vavega aloaʻia aloaʻia mo se taimi umi? " Lelei le faautauta o le ekalesia ma le faʻaaloalo o le tulafono e tatau ai ona mautinoa le tumau o faʻamalologa faʻamalologa, ae 15 tausaga e le o fai si umi tele pe a manatu mo isi vavega 25 - XNUMX tausaga o faʻamoemoeina?

I le iuga, e oʻo lava i le taʻutinoina o le Taupulega faʻatoga mo tagata mamaʻi (etsi virgo daretur, e pei o le Taupou na aveina, na i ai moni) faʻafefea ona tatou le masalosalo i le natura sili atu o faʻamalologa o le Ekalesia a Roma faʻaogaina ma faʻatautaia faʻapitoa, e aunoa ma le faʻamaonia faasaienisi o moni faitioga komisi? Ae paga lea, ua i ai nei le tele o faʻamaoniga faʻaputuputuina e le tele o sikola faʻamaonia o le Ekalesia mo le 2000 tausaga na faʻaseseina talaʻaga moni ma mea moni i lona lava lelei, aunoa ma le tele o le faʻatali poʻo tusitusiga paia, pei ona faʻamaonia mai e faʻamalologa a Lourdes, e leʻo manino, leai lava ni paolo, leai kilia mai masalosaloga.