Madonna o loimata o Syracuse: ata muamua o le saeia… o le a le manatu o le saienisi?

 

O le a le manatu o le saienisi?
O se komisi faafomaʻi, na faatonuina e le Curia o Syracuse, na alu i le fale o Iannuso i le aso 1 Setema: tusa ma le tasi kupita centimita o le suavai na pupula mai mata o le Madonnina na aveina; i lalo o le suʻega, o le suavai na faʻavasegaina o le "loimata o tagata".

I le Aso Sa, Aukuso 30, o se tagata fai ata tifaga mai Syracuse, Nicola Guarino, na mafai ona pueina se ata na saeia, tusiaina o le mea na tupu i le tusa o le tolu selau faavaa. O isi ata vitio o loʻo tusia ai le lacrimation o loʻo teuina i le epikopo o Syracuse, ma sa faʻaalia i le polokalame Mixer o le 2 Me 1994 (RAI, G. Minoli), i totonu o le toefaʻatulagaina lelei o mea na tutupu.

O Luigi Garlaschelli, o se sui o le CICAP, na toe gaosia le vavega o le faʻamalumaluga i le tele o taimi e ala i le faʻasusuina o se faʻatagata o mea porous i se vai masima. O le faʻatagata na mulimuli ane faʻafiafiaina, sa i ai ni pu i le laulelei o le mata na mafai ai ona sola ese le suavai na faʻasusu i totonu ona o le masaesae. Na maua e Garlaschelli le kopi tonu o le faʻatagata o Syracuse na faia e le kamupani lava ia i le vaitaimi e tasi, ma na faʻailoa mai e Garlaschelli, e faia mai i le sima faʻamaʻa, ma le pu i tua o le ulu.

Peitai, e tatau ona maitauina o le komisi i le taimi o mea na tutupu na toʻesea le effigy e siaki mo le i ai o elemene fafo atu o le faʻatagata ma i le lipoti aloaia na iloaina e faapea: "E tatau ona maitauina o le suʻesuʻega ma faʻalauteleina tioata o totonu totonu o le O mata e leʻi faʻaalia mai ni pores poʻo ni mea faʻaletonu i luga o le enamel. O le lipoti na saini e fomai Michele Cassola, Francesco Cotzia, Leopoldo La Rosa ma Mario Marietta. O le na faia le mea faitino faʻaalia o ia lava i le uiga tutusa.

O le aliʻi fomaʻi o Michele Cassola, o se tagata e le talitonu i le Atua, na molia i le iloiloina faʻasaienisi o lona talitonuina, e leʻi teʻena foʻi le faʻamaoniga o le saeia, ma na avea loa ma oti.

O le Episkopate o Sisili, na taʻitaʻia e Katinale Ernesto Ruffini, i le aso 13 Tesema 1953, na folafolaina ai le vavega na saeia.

Uluai vitio o le lacrimation