Madonnina delle Lacrime di Civitavecchia: faʻamaoniga o le vavega, e leai se faʻamatalaga a tagata

Madonnina delle Lacrime o Civitavecchia: o le faamaoniga lea o le vavega
O le faʻamatalaga: "E leai se faʻamatalaga i tagata"

O le diocese: "O le sefulu tausaga talu ai na tagi ai Madonnina loimata o le toto." O le Mariologist De Fiores: "O i lalo nei o le tamatamai aao o le Atua". «Ua sefulu tausaga talu ai i Civitavecchia, i se togalaau o le aiga Gregori (2-6 Fepuari 1995) ona sosoo ai lea ma lima o le pule o le pule o Girolamo Grillo (15 Mati 1995), e 14 loimata o le toto na mulimuli mai i se faatagata o Madonna . Ina ua mavae le fiafia o nusipepa na faia le tala fou i Italia ma le lalolagi atoa, o nusipepa ua le taʻua nei. Ua faapena foi ona le leoa le au tusi talafaasolopito, ua tapunia foi e au failotu ma faifeau ma le leoa. Ae peitai, "tagata malaga mai i itu uma o Italia, Europa, e moni lava le lalolagi lolofi atu ma faaali atu lo latou tuuto e ala i le tatalo ma le auai i le faamanatuga. E oʻo atu i le itumalo o Pantano, le nofoaga o Madonnina, e le iloa ni suiga, o ni mea moni o loʻo faʻafouina pea ma maua fua mafanafana o le liuaina ma le faaleagaga.
Faatasi ai ma nei upu amata le folasaga i le atoa tino o tusitusiga, lea o le a lomia e lomia i le nusipepa o le diocese o Civitavecchia ma lea na mafai e le Corriere ona iloilo i le amataga. O se faasologa o lipoti ma pepa aloaia, toetoe o mea uma e leʻi lomia faasalalau, o loʻo auiliiliga ai le "mataupu" mai soʻo se vaaiga, mai le faʻatulafonoina i faʻamasinoga, pastoral, fomai (luga o le Initaneti o le a avanoa i ni nai aso i luga o le upega tafailagi www.civitavecchia. netfirms.com). O le mea atoa e faʻaosofia: tagata o tiute, tagata faʻamaoni i la latou vaega ma, o le mea lea, ua ia masani ai i le fuaina o upu, aua le faʻatuai e faʻaalia a latou lava ma faʻatuatuaina atu i le mea moni. O mea uma, latou te fai mai i le autasi, ua faʻapea mai i lena tulimanu o le lalolagi i faitotoʻa o Roma se mea na tupu e leai se faʻamatalaina mai o tagata ma e faasino i le mea lilo o le Supernatural. »

MONSIGNORE'S DIARY - Muamua, o le molimau a Monsignor Grillo, o le epikopo na faamalosia e alu mai le masalosalo masalosalo i le taliaina o le tupua, i lalo o le sauaga mataʻutia o se mea e tupu e leʻi mafaufauina e pei o le le fiafia. I le tusitusiga o loʻo faʻasalalau nei, e toe tusi e le peresetene ana tusi e leʻi lolomia, lea e i ai seisi faʻailoga mataʻutia. E toatele, ioe, manatua, i le taeao o Mati 15 o lena 1995 ina ua amata, na ave ai e le pelele le faʻatagata o le Madonna i ona lima na taʻe i se kapoti i lona fale. Monsignor Grillo na tetee i le gaioiga a le faamasinoga, lea na latou faatonuina le faoa faamalosi ma faapipii ia faamaufaailoga. Na ia tetee foi, ae i le igoa o le saolotoga o tapuaiga, e mautinoa lava e le o le talitonuga e iloa ai le moni o mea moni. I le mausali o ana suʻesuʻega ma tikeri i tua atu o ia i aʻoaʻoga sili a ekalesia, sa umi ona galue o ia i ofisa o le Failautusi a le Malo, lea e mautinoa e le felanulanuaʻi le siosiomaga e le tagata lilo, aʻo le manatu faapito pe a le faia i nisi taimi. Na tofia le epikopo, e leʻi faʻamalosia le faia o tu masani ma tu ma aga masani a le aganuu, ae na taumafai e saili lona agaga faʻale-tusi paia i le va o ona tagata. O loʻo faʻamanino lona aso e tali ai i le le saua o lona le fiafia, lea na ia mauaina ai le tala muamua o le loimata o le toto, e soli ai lipoti a le patele patele, le faasa o le alu o patele i luga o le nofoaga, faʻafesoʻotaʻi le leoleo ina ia suʻesuʻe le aiga o Gregori, na ia le talitonuina. O ia lava ia na te manatuaina le alaga a se uo taʻutaʻua: "Le mativa Madonnina, o a lima na e pa'ū ai! Na oi latou o Monsignor Grillo, o le o le a galue e faʻamalieina mea uma! ».

Monsignor Grillo tuu le tagi a Madonna i luga o le fata faitaulaga, i le ata o 2002 (Reuters)
O LE ASO O MATI - E leʻi faia ma le faʻamaoni i lena aso ia Mati, ona ia aveese le faʻataʻitaʻiga ua faoa mai le pusa tu. O tagata uma e toatolu sa faatasi ma ia i totonu o le potu na vaʻaia muamua i ona luma, o lo o uu le mea paia, le i ai o le mea e le mafaamatalaina: loimata o le toto na amata ona tafe mai le mata, lemu taunuu i le ua. E le faʻaaogaina e le epikopo le faʻaaliga e faʻamatala ai lona tali atu pe a ia iloaina le mea na tupu. E le o se mea na tupu na amata ona 'eʻe le tuafafine, vaʻai ia te ia i le mea faʻateʻa ma le sesega, ma tamoʻe atu i fafo, ma le tamatamai lima ua solo le toto, valaʻau mai le fomaʻi, o le fomaʻi, o le mea moni e leʻi leva ae tamoe. Sa i ai se manaoga. O tala tusia e le taʻitaʻi, faatasi ai ma isi mea: "Toeitiiti lava a ou paʻu i lalo o le nofoa", "Na ou lamatia loʻu oti mai le faalavelave, na ou tigaina ai, na ou matua teʻi lava i aso na sosoo ai", ole atu ia Maria mo loʻu liliuga ma le faʻamagaloina o aʻu agasala ».

SAUNI I LE MEA TELE - O le auala lea na mafai ai e le Madonna ona faia lona tina, ma le tauimasui agalelei. O Grillo lava ia, le tagata le talitonu, o le na faamoemoe mai Roma o le a tuu atu ia te ia le galuega o le tapunia o le mataupu ma toe foi i se "ogaoga" talitonuga faalelotu (ae o taitai Vatican fautuaina le tatala o le agaga, e oʻo lava i mea e leʻi mafaufauina), O le mea lea o le monsignor lava lea e tasi, faʻatasi ai ma le solo mamalu, na aumaia le faʻatagata mai le ofu tuʻu o lona fale i le falesa e faʻailoa i le mamalu o le au faʻatuatua. >
Faʻamaoni mo ia na ia faia ma ana paʻaga na faia ma o loʻo faia tele, ina ia avea ai le malaga, le malolo, cosmopolitan, ono avea ma se moni, maeʻa, faʻaleagaga aʻafiaga. Le itiiti ifo ma le toʻalima taʻutaʻu atu o loʻo galulue mo le tele o itula i aso uma; liturgies, Eucharistic adorations, rosaries, processions, litanies mulimuli le tasi i le isi faifai pea. >
I le sefulu tausaga, na tusia ai e Monsignor Girolamo Grillo: «Na faamalosia aʻu ona ou lolo atu i lenei mea lilo. Ae o loʻu talitonuga ua faʻateleina atili ma tele ai le vaʻai i aoga aoga. Ua aumai ia i tatou e le Evagelia se mea lelei: e faʻamasino i fua o le lelei o se laʻau. Lenei, o mea faʻaleagaga e tulaga ese lava ».

FAʻATINO I LE SIEVE - I tafatafa o le molimau, e oʻo lava i tagata, o le epikopo, e matua taua lava i le tama o Stefano De Fiores, o se tagata lotu Montfort, o se tasi o tagata sili ona popoto faʻapitoa i suʻesuʻega faʻapitoa mo le Taupou. O le tusitala o tusitusiga taua e pei o Mary i aso nei, o le faatonu o le New Mariologic Dictionary, polofesa i le sili ona iloga o le pontifical iunivesete, o le Gregorian, Father De Fiores e lauiloa i tagata atamamai ma le aufaitau o se tamaloa e tele le faautauta, o eseʻesega, faapea foi fetaui lelei i se tagata poto faapitoa mo lena tulaga. O le mea lea, o le faaiuga a le polofesa faaeteete e mataʻutia (ma faia mafaufau loloto): i Civitavecchia, e leai se isi faʻamatalaga talafeagai ma le aoga pe a le o le taliaina o se fesoʻotaʻiga faalelagi. Tama De Fiores faaosofia lana faaiuga i lea laasaga ma lea laasaga, i se gaioiga e tumu i talitonuga, ae i le taimi lava e tasi ua malamalama tele i le atinaeina o mea na tutupu. O mea uma la na molimauina o loʻo matua faʻasaua lava, amata mai ia Jessica Gregori, ona tupu ai lea o se tamaititi e leʻi atoa le ono tausaga, o lona aiga, o le faifeau o palisi, o le epikopo lava ia. O talitonuga uma e mafai ona faʻamalamalamaina le "saeia" le saeia ona livi lea. I luga o le mea o loʻo i ai elemene ma le mafuaʻaga, ua vavaeeseina e faapea o le "taufaasese poʻo le togafiti", "faʻapopoleina poʻo le tagata lava ia manatu", "parapsychological phenomena". Ua maeʻa ona tatou oʻo atu i le ala, e ala ai i se manatu faʻavae, le itu taua o le mea lilo, ua faʻateʻia foʻi o se "galuega a le tiapolo". Le fesoʻotaʻiga mai le Atua? Ma aisea, ma le a le uiga? O iinei na amata ai e le faifeau se auiliiliga e faʻaalia ai oa oa faaleagaga e mafai ona nana i tua atu o se foliga faigofie tele, i tua o na loimata maligi 14 taimi. E oo lava i le le mautonu le iloaina o le itupa o le toto mutaaga faʻaalia ia lava o se isi faʻailoga o le talitonuina, i le faʻa-Kerisiano. Ma o le faavae foi lea o lenei loloto o lona uiga e faʻafoʻi foi e le Tama De Fiores, pei o le epikopo, ma siiina mai le Evagelia a Luka: "O i lalo nei o le tamatamai aao o le Atua". E le faʻatauvaʻa lava, mo i latou e iloa le poto o polofesa, ae maise tamaiti aʻoga i le iunivesete, o aʻoaʻoga.

DNA DENIED - E taua foi le mea e taua e le tagata poto i mea moni tusia i leisi suʻesuʻega o lenei tulaga: «O le DNA faʻafitauli e tupu pea pe a matou talanoa e uiga i le tala o le Madonna o Civitavecchia. O le fesili o loʻo fesiligia e le toʻatele ia latou lava o fesili nei: aisea na teʻena ai e le Gregori le DNA suʻega? O sea teʻena ua vaʻaia o se faʻailoga o se mea e nana. O lea, o ata ma masalosaloga e uiga i lo latou faʻamaoni e tolotolo i totonu. Ia i lenei itu e tatau ona e iloa pe faʻafefea moni mea. Muamua lava, e manaʻomia le faʻateʻaina o ni masalosaloga, ma faʻamaonia mai o le aiga o Gregori na masani ona folafola mai latou lava avanoa e tuʻuina atu i le suʻega mo le faʻatusatusaina o le toto ». O le mea moni, e pei ona faʻamatalaina lautele, o le au faʻapitoa - amata i le luminary o vailaʻau vailaʻau o polofesa Giancarlo Umani Ronchi, o se polofesa i le unsuspecting, lava le poto salalau La Sapienza Iunivesite o Roma - o le na fautuaina malosi faasaga i le DNA suʻega. O sea faʻataʻitaʻiga, o le mea moni, ona o tuutuuga na fausia ma le tulaga o mea na maua, semanu e aumaia le le mautonu nai lo le manino, ono lamatiaina e aumaia faʻasese ma faʻasaienisi faʻamaoniga le mautinoa. O le 'au o tekonolosi faʻamatalaina i le Gregori na vave ona faʻaavanoaina i latou lava o le sailiga mo le mea moni fautuaina e aua le toe alu
I se faapuupuuga, sefulu tausaga mulimuli ane, e foliga mai e masani fanua o pou o tagata tafafao mai luga o Civitavecchia (ma o numera e tupu i lea tausaga ma lea tausaga) e manatuaina e se mea na tupu e le faigofie ona alu ese, e faasino i talitonuga faanuupo ma talitonuga lauiloa e teena. Na matou iloa, e oo lava i le epikopo na talitonuina lenei mea, o mea moni na suia e avea ma aposetolo finafinau e le gata o le Madonna (e masani na ia tuuto i ai) ae o le "Madonnina" foi. Na taunuu foʻi, e faʻamamaina le mea lilo, mai se isi nofoaga taua tele: Medjugorje.

O Vittorio Messori